Program konvergencije RH od 2015. do 2018. godine zatvoren je za oči javnosti, ali prema brojkama koje je Vlada pustila na vidjelo, može se naslutiti da je to još jedan od niza uradaka temeljenih na (ne)opravdanom optimizmu.
Izlazak iz recesije
Unatoč korekciji očekivanja širenja gospodarstva, Vlada uporno ne želi priznati da će nastavak iste razine javne potrošnje neizbježno dovesti do nekontroliranog javnog duga. Vlada je blago korigirala očekivane stope gospodarskog rasta (za 0,1 posto) u ovoj godini – očekivani rast BDP-a sada iznosi 0,4 posto, što je uglavnom optimističnije od očekivanja ekonomista iz bankarskih krugova te MMF-a koji ne očekuju rast u ovoj godini. Iduće godine Vlada planira rast BDP-a od jedan posto, u 2017. od 1,2 posto, dok bi u 2018. godini hrvatsko gospodarstvo trebalo ojačati 1,5 posto. Drugim riječima, to znači da će se gospodarstvo širiti na razini inflacijske stope te da neće biti značajnog poboljšanja standarda. Spomenute brojke stoje u “Programu konvergencije”, dokumentu koji je Vlada usvojila u četvrtak i koji će poslati Europskoj komisiji. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić tvrdi da će deficit proračuna ove godine iznositi pet posto BDP-a, iduće godine četiri posto, dok bi u 2017. godini trebao pasti ispod ciljane razine od tri posto – na 2,7 posto BDP-a.
– Fiskalna konsolidacija, odnosno smanjenje deficita ispod tri posto, trajat će godinu dulje nego što je bilo predviđeno. Razlog je promjena metodologije zbog koje je deficit za lanjsku godinu povećan 0,8 posto jer su u račun deficita ušli HAC, ARZ, HŽ... – rekao je Grčić. Da će Vlada tako brzo smanjiti deficit analitičari ne vjeruju jer očekuju 4,5 posto deficita čak i 2017. Podsjetimo, Vlada je već lani donijela dokument u kojem je predviđala da će se manjak u prihodima opće države znatno smanjiti već 2016. pa je sada projekciju pomaknula godinu naprijed, što bi se lako moglo dogoditi i nakon ove izborne godine u kojoj je već sad kasno za intenzivniju štednju. Cilj je cijelog postupka procedure prekomjernog deficita i makroekonomskih neravnoteža, kaže ministar Branko Grčić, zaustavljanje rasta javnog duga, a potom i njegovo postupno smanjivanje. Grčić kaže da javni dug trenutačno iznosi 85 posto BDP-a, da će nastaviti rasti do 2017. godine, kada bi trebao dosegnuti maksimum od 92,6 posto BDP-a, a potom bi razina javnog duga napokon trebala početi padati.
– Program konvergencije sadrži popis svih mjera koje smo poduzeli i na prihodnoj i na rashodnoj strani za ovu godinu, odnosno koje namjeravamo tek poduzeti za 2016. godinu, pri čemu je za 2016. integriran i fiskalni učinak provedbe određenih reformi – prije svega spajanja agencija, smanjenja određenih troškova, zatim bolje naplate komunalne naknade, što je veliki potencijal za povećanje prihoda lokalne uprave, daljnje objedinjavanje socijalnih naknada, uštede u zdravstvu i ostalo – rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Međutim, pad javnog duga očekuje, čini se, samo optimistični potpredsjednik Vlade, jer ostali najavljuju da će do 2017. premašiti 95 posto BDP-a i opasno se približiti vrtoglavih 350 milijardi kuna. Iako Vlada od njega ne odustaje, porez na nekretnine neće biti uveden 2016. godine, kao što je bilo planirano.
Tajming za porez
– Uvođenje tog poreza pitanje je tajminga. Naša je procjena da još nismo spremni, s obzirom na stanje zemljišnih knjiga. Zbog toga nismo u stanju formirati poreznu bazu. Imamo alternativnu mjeru, a odnosi se na poboljšanu naplatu komunalne naknade koja i jest neka vrsta poreza na imovinu. Procijenili smo da bi u idućoj godini lokalna samouprava mogla 15 posto poboljšati naplatu komunalne naknade – rekao je Grčić.
>> Izvanredna konferencija u Vladi: Grčić i Lalovac predstavili mjere štednje
>> 'Broj nezaposlenih u travnju je pao ispod 300.000'
Jedino se nadati da će 2017 god. mnogi od ove nesposobne i veleizdajničke vlasti biti u Lepoglavi za sva zla nanijeta hrvatskom puku.