Demograf s Instituta Ivo Pilar, prof. dr. sc. Nenad Pokos prokomentirao je za Večernji list prve rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova, koje je objavio Državni zavod za statistiku
– Prvi podatci DZS-a o broju stanovnika Hrvatske u neku ruku su očekivani jer su demografi posljednjih nekoliko godina izjavljivali ne samo da nas ima manje od četiri milijuna, već i ispod 3,9 milijuna. Smanjenje od gotovo 400 tisuća ili 9,25 posto stanovnika u nešto više od deset godina od posljednjeg popisa izuzetno je nepovoljno jer smo između 2001. i 2011., premda podaci za te godine nisu sasvim metodološki usporedivi, imali smanjenje od „samo“ 3,4 posto – kaže Pokos.
On ističe da objavljeni podaci dokazuju još nešto, na što se godinama upozorava:
– To su nepouzdani podaci migracijske statistike koju DZS preuzima od Ministarstva unutarnjih poslova. Naime, ako prilično pouzdanima smatramo brojeve o prirodnoj promjeni, a razlika od popisa 2011. do 2021. iznosi oko 150 tisuća više umrlih od živorođenih, proizlazi da negativna migracijska bilanca iznosi oko 250 tisuća. Međutim, podaci DZS-a kazuju kako je između 2001. i 2020. bilo tek oko 112 tisuća više odseljenih iz Hrvatske nego doseljenih u nju. Dakle, razlika je više nego dvostruko veća i takvo će stanje biti sve dok ne uvedemo registar stanovništva. Na temelju tih nevjerodostojnih podataka DZS izrađuje procjene broja stanovnika za svaku godinu, pa je tako za sredinu 2020. objavljeno kako imamo 4,05 milijuna stanovnika. Isto tako te podatke zatim objavljuje i EUROSTAT i na temelju njih rade se projekcije za iduća desetljeća koje su zbog toga optimističnije no što bi trebale biti – ističe Pokos.
Što se tiče broja stanovnika po županijama, dodaje, i ovdje nema prevelikih iznenađenja, osim što je podatak kako i Grad Zagreb bilježi smanjenje broja stanovnika premda su procjene DZS-a govorile kako se u njemu broj povećava te da 2020. iznosi 809 tisuća stanovnika.
– Relativno manje smanjenje broja stanovnika u nekim primorskim županijama posljedica je stvarnog, ali i fiktivnog doseljavanja ponajprije u turistička mjesta. Naime, brojni stanovnici prijavljuju prebivalište, ali se i popisuju u mjestima u kojima posjeduju kuće za odmor ili apartmane kako bi izbjegli plaćanje poreza ili zbog nekih drugih beneficija (npr. otočnih iskaznica za povlašteni prijevoz trajektima). Zbog produbljivanja prirodnog pada te intenzivnog odseljavanja u inozemstvo posljednjih nekoliko godina sve istočnohrvatske županije imaju iznadprosječno smanjenje broja stanovnika, što je također bilo očekivano, a kod Sisačko-moslavačke županije tolikom smanjenju broja stanovnika uvelike je pridonio i potres iz prosinca 2020. zbog kojeg su mnogi stanovnici napustili tu županiju – zaključuje Pokos.
VIDEO DZS: Popisivači su obišli sve adrese, no na nekima nije bilo osoba za popisivanje
Djece sve manje a mi mahnito gradimo vrtice i skole umjesto da otvaramo radna mjesta da zaposlimo i stvorimo egzistenciju ljudi