Politika strogosti dovela je do mnogih rascijepa i mi ne želimo stvarati nove podjele, već želimo savez koji bi doveo Europu prema načelima solidarnosti, kazao je grčki premijer Alexis Tsipras na zajedničkoj konferenciji za novinare s talijanskim premijerom Matteom Renzijem.
Dvojica premijera vršnjaka dolaze iz, kako je kazao Renzi, različitih političkih okruženja, ali im je zajednička želja dati nadu budućim generacijama.
– Europa je na raskrižju, a Grčka s novom vladom želi pridonijeti potrebnoj političkoj promjeni – kazao je Tsipras. Renzi je kazao da želi da se grčko pitanje rješava u europskim institucijama. Tsipras, odgovarajući na pitanje novinara, ne samo što nije zaprijetio izlaskom iz eurozone i otpisom duga, već je naglasio kako će Grčka vratiti svoj dug vjerovnicima, ali želi da je obveze ne uguše, već da se bržim razvitkom riješi toga tereta.
– Bez obzira na to što imamo i neka različita mišljenja, sretan sam što Tsiprasa mogu primiti u Rimu i što ćemo raditi zajedno – kazao je Renzi koji je grčkom premijeru bez kravate (rekao je kako će je staviti kada Grčka bude vratila dug) poklonio talijansku kravatu koju će staviti kada će se ispuniti njegov zavjet.
Diplomatska ofenziva dovela je Tsiprasa i njegova ministra financija Yanisa Varoufakisa u Rim. Varoufakis je razgovarao s talijanskim ministrom financija Piercarlom Padoanom i zatim izjavio novinarima kako „će biti moguće vidjeti izlazak grčke krize počevši od lipnja“.
Dakle, uskoro bi se trebalo naći rješenje za grčko pitanje, odnosno krizu između EU i Grčke glede vraćanja grčkog duga.
– Može se to učiniti pod uvjetom da se svi u Europi malo smire – izjavio je Varoufakis i najavio, na opće zadovoljstvo tržišta i burza (ona u Ateni danas je zaključila dan s više od 11% zarade), kako će se sutra susresti s predsjednikom Europske središnje banke (BCE) Marijom Draghijem u Frankfurtu, a u četvrtak u Berlinu s njemačkim ministrom financija Wolfgangom Schäubleom.
Otkad je Tsipras ušao u palaču Maximos, sjedište grčkog premijera, došlo je do sučeljavanja Grčke i dijela zemalja EU koje inzistiraju na strogom pridržavanju parametara o europskoj moneti, kao i na strogosti u potrošnji. Rim sa zanimanjem sluša grčke prijedloge za izlazak iz dužničke krize. Renzi se telefonski čuo s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, a izvor u Berlinu prenio je kako s Rimom postoji „jedinstven pogled“ na grčko pitanje. Merkel želi, bez obzira na trojku (MMF, ECB i EK), zadržati određenu kontrolu grčkih računa. Ni Varoufakis ni Tsipras više ne govore o otpisivanju duga, već o promjeni ritma njegova povrata.
>> Syriza i Podemos nisu rušitelji kapitalizma, već tržišni socijalisti
Šest članica eurozone već imaju dug koji prelazi 100% njihovog BDP-a: 1) Italija 133%, 2) Portugal 129.4% , 3) Irska 116.7%, 4) Cipar 112,2%, 5) Belgija 105,1%, 6) Grčka 174,9%. Dvije nove države eurozone će im se pridružiti ove godine: Španjolska 100.3%, 8) Francuska 100%. Članice eurozone s dugom manjim od 100% BDP-a ne treba ni spominjati jer se sve ostale nalaze u tom košu. Tako to izgleda u utopijskom Babilonu, gdje je par neizabranih elitista nametnulo dužničko ropstvo stotinama milijuna ljudi. A mi sad pričamo kako je problem Grčka, a ne sustav kojeg je pomno razradio lihvarski kartel, a preko nadnacionalnih institucija i centralnih banaka.