Nadzori

Roditelji osnovnoškolaca lani napisali 269 prijava protiv učitelja

Škola
Duško Jaramaz/PIXSELL
10.02.2018.
u 12:43

Kad se roditelji požale na rad učitelja, djeluju dva nadzora – inspekcijski i stručni nadzor za koji je zadužena Agencija za odgoj i obrazovanje

Praćenje, ocjenjivanje i vrednovanje postignuća učenika, komunikacija s učenicima i roditeljima, stručna i metodička osposobljenost, neostvarivanje nastavnog programa kao i postupanje prema učenicima s teškoćama – glavni su razlozi pritužbi roditelja i učenika na rad nastavnika, profesora i učitelja.

Dva nadzora nad učiteljima

Inspekcijski, ali i stručni nadzor koji provodi Agencija za odgoj i obrazovanje provode se nad učiteljima i profesorima neovisno o tome jesu li na njihov račun ispisane anonimne ili potpisane prijave. Dapače, one imaju jednaku težinu.

– Nema razlika između anonimnih i potpisanih podnesaka. Neovisno o tome radi li se o potpisanom ili nepotpisanom (anonimnom) podnesku, prosvjetna inspekcija ga razmatra kako bi se procijenila potreba za pokretanjem inspekcijskog postupka po službenoj dužnosti. Vezano uz pritužbe na rad učitelja i nastavnika po kojima je pokrenut inspekcijski postupak, inspekcijski se nadzor obavlja izravnim uvidom u opće i pojedinačne akte, pedagošku i drugu dokumentaciju te po potrebi prema izjavama sudionika – poručili su iz Ministarstva obrazovanja.

Koliku anonimne prijave imaju težinu, kazala nam je jedna profesorica zagrebačke osnovne škole (podaci poznati redakciji) koja je zbog lažnih optužbi, koje su joj prouzročile stres, ali i brojne neugodnosti, nekoliko mjeseci provela na bolovanju.

Iza nje je nekoliko desetljeća radnog staža, a nakon što su anonimne prijave zasule školu, opravdavala se svima iako u imeniku još uvijek nije bilo ocjena. Nastava je tek počela, a razred se tek upoznavao s profesoricom pa konkretnih razloga da je se proziva nije bilo. Taj slučaj nije jedini.

Naime, kako su poručili iz Agencije za odgoj i obrazovanje, tijekom prošle godine provedeno je 269 stručno-pedagoških nadzora nad radom učitelja i stručnih suradnika u osnovnim školama, dok je u srednjim školama provedeno 114 nadzora.

Ipak, anonimnih je prijava, poručuju iz Agencije za odgoj i obrazovanje, i u osnovnim i srednjim školama manje nego onih potpisanih. Naime, od ukupnog broja prijava u osnovnim školama na području cijele Hrvatske anonimnih je zaprimljeno 75, dok je u srednjim školama onih koji su se požalili na rad učitelja ne potpisujući se bilo 27.

– Anonimne prijave u prvom se koraku rješavaju pisanim i usmenim očitovanjima ravnatelja i stručne službe škole. U postupku provedbe stručno-pedagoških nadzora učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji ne trebaju se “braniti” jer se postupkom, osim mogućih propusta, utvrđuje i njihov kvalitetan i uspješan odgojno-obrazovni rad, a viši savjetnici pružaju stručnu pomoć i daju prijedloge za unapređivanje odgojno-obrazovnog rada – poručili su iz Agencije za odgoj i obrazovanje.

Najteža kazna zabrana rada

U Ministarstvu obrazovanja poručuju pak da su u samostalnom sektoru za inspekcijski nadzor ukupno zaprimljena 1592 podneska vezana uz rad osnovnih škola, 989 podnesaka za rad srednjih škola.

Pokaže li pak bilo koji od dva navedena nadzora krivnju učitelja, poništenje ocjena i otklanjanje propusta neke su od blažih mjera koje mu se mogu izreći. Otkaz i zabrana rada najteža su kazna učitelju i profesoru.

Škola
1/11

Komentara 6

Avatar jest
jest
13:14 10.02.2018.

Sebični pojedinci kojih se vlastitom djecom dnevno bave manje od 10 minuta i koji popustljivim odgojem stvaraju sebičnu, razmaženu, nesposobnu djecu sa poremećajem fokusa i bez ikakvog poštovanja i sebe i drugih a kamoli odraslih, te obespravljeni profesori bez gotovoo ikakvih ovlasti, recept za katastrofu. Štoviše takvih će katastrofa biti sve više, imamo primjere mladih monstruma ubojica, posvuda dogovorene tučnjave, više ne samo dječaka već i djevojčica, nikada prije viđeni fenomen da djevojke piju više nego dečki. Previše demokracije i previše popuštanja rulji nije način kako se odgaja zdravo društvo, nemaju svi ni kompetencije ni znanja a bome ni dobronamjernosti da bi se uplitali u obrazovne procese i svi smo ispustili jednu bitnu stvar iz vida, obrazovni proces je proces ODGOJA i OBLIKOVANJA a ne samo proces usvajanja gradiva. Te funkcije je bolesno i pre liberalno društvo oduzelo profesorima i učinilo ih je vrećama za iskaljivanje frustriranih, sebičnih, prezaposlenih roditelja koji ironije li sami ne odgajaju svoju djecu (novi iPhone u rukama djeteta nije odgoj već jamstvo stvaranja sebičnog i hladnog pojedinca bez fokusa i empatije prema drugome) ali uskraćuju stručnjacima ikakvu mogućnost odgoja na mjestima koja bi trebala biti mjesta odgoja. U školama se u osnovi sukobljavaju 2 posve oprečna sustava, kasastrofalni odgoj roditelja u kojemu je dijete bog i smije što god poželi i sustav škole gdje netko nastoji odgajati tu djecu.

UB
UBS
13:12 10.02.2018.

ma da učitelji su krivi što djecu nisu odgojili, jer i roditeljima fali osnovne kulture....

ST
stefj
13:46 10.02.2018.

To je problem s državnim, sve ispada na kraju nakaradno. Kao prvo, problem zapošljavanje ne po sposobnostima i znanju, već po vezama, zatim nema sustava nagrade i kazne, nema valorizacije posla itd. Sve to rezultira time da djeci, umjesto da nauče nešto u školi, znanje ovisi o instrukcijama, a ocjene više o tome koliko je glasan i agresivan roditelj od toga koliko dijete stvarno zna.... Jedna loša učiteljica ili učitelj koji liječi vlastite komplekse može djeci uništiti i djetinjstvo i život, a državne škole su pune takvih ljudi. Protiv njih niti dijete, niti roditelji nemaju obrane. Isto tako, učitelji i uprava škole nema načina obraniti se od agresivnih roditelja, a nemaju niti način smirivanja agresivnih učenika... Po meni jedino je rješenje uvođenje privatnih škola, vaučerizacija školstva i valorizacija kroz rezultate. Nema druge. Država i sve što ide uz nju treba se što više maknuti, time će se maknuti korupcija, uhljebništvo, negativna selekcija itd... Pogledajte koliko je matura smanjila dio korupcije, čak toliko da su neki fakulteti morali uvesti dodatne testove da bi vratili zaštitu podobnih...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije