Malverzacije i korist koju su uhićeni uspjeli steći novcem Karlovačke banke posao je za USKOK, no s obzirom na to da se za malverzacije koristio novac štediša, puno je veću ulogu u svemu trebao odigrati HNB, kažu nam naši sugovornici jer jedna od uloga središnje banke jest upravo zaštita štediša. A nakon što je došlo do uhićenja, kažu, morao je javno istupiti guverner središnje banke i potvrditi da problema, bez obzira na malverzacije, nema. Tako je naime učinjeno u slučaju Riječke banke prije 11 godina od strane tadašnjeg guvernera Željka Rohatinskog, a što je spriječilo veći odljev novca iz banke jer za to i nije bilo potrebe.
Privremena uprava
Potrebu za izvlačenjem novca nema ni u Karlovačkoj banci, ali to je, uz upravu banke, trebao poručiti i guverner Boris Vujčić. I dok iz HNB-a nemaju konkretnog komentara na cijeli slučaj, na komentar je bio spreman bivši guverner Rohatinski.
– Središnja banka je radila svoj posao nadzora, u banku je bilo poslano nekoliko prekršajnih prijava, ali je i u tu banku HNB postavio privremenu upravu od troje ljudi prije tri godine. No to se radi i u drugim bankama, ali je to stvar poslovne tajne - kaže Rohatinski. No potvrđuje da se nadzor obavljao i da potreba za većim intervencijama od HNB-a nije bilo, jer banka je imala i ima dobre pokazatelje kapitaliziranosti. Banka je u petak najavila i daljnje povećanje kapitala.U slučaju Kabe, tvrde analitičari, dogodio se propust u komunikaciji od strane sadašnjeg čelništva banke.
– HNB je trebao ranije reagirati, a ovako se dogodila još jedna loša komunikacija prema javnosti – komentira analitičar Ante Babić.
– HNB mora reagirati bez obzira na veličinu banke ako ona i ne predstavlja velik rizik za financijski sustav. A upravo zato kako bi se nepotrebno spriječio mogući odljev novca iz banke – upozorava analitičar Damir Novotny, koji također potvrđuje da je izostala bolja komunikacija središnje banke prema javnosti. Jer HNB provodi nadzor i ima sve ovlasti po tom pitanju, stoga ne bi trebala biti upitna ni njezina odgovornost. No, posljednji slučaj Credo banke pokazao je također naglu likvidaciju banke, izvedenu bez prethodne komunikacije, što je riješeno novcem iz osigurane štednje. Apsurd je, kažu naši sugovornici, da jedna institucija obavlja nadzor, a druga plaća osigurani iznos u propalim bankama.
Izdvojeni nadzor
– Bankarski je sustav temeljni krvotok gospodarstva i zato je najosjetljiviji i najvažniji u cijelom ekonomskom sustavu. Zato najvažniju odgovornost imaju uprave banaka i nadzor HNB-a, a kada se dogode negativnosti u banci, oni se i moraju smatrati najodgovornijima – komentira ekonomist Goran Marić. Smatra da bi nadzor svih financijskih institucija, pa tako i banaka, prema uzoru na zapadne zemlje, trebalo odvojiti u zasebnu agenciju. U HNB-u nisu htjeli komentirati njihovu moguću odgovornost ili propust, no činjenica je da su sa situacijom u toj banci bili upoznati već ranijih godina. Pa su još od kraja 2010. upozoravali upravu da smanji izloženost kredita prema povezanim osobama, zbog čega se banka i okrenula malverzacijama kroz Dalekovod.
>> Vuljanić: Što je HNB radio pet godina, guverner treba podnijeti ostavku
>> Tko je Marija Šola – U zatvor nakon punih 38 godina u elitnom krugu
