Američki dužnosnici pokušavaju utvrditi tko je odgovoran za curenje povjerljivih dokumenata u trenutku kada se ukrajinske snage pripremaju za proljetnu protuofenzivu.
Tijek događaja:
17:58 - Njemačka je odobrila poljski zahtjev za izvozom starih njemačkih borbenih zrakoplova MiG-29 Ukrajini, objavilo je njemačko ministarstvo obrane. Poljska je zatražila odobrenje Berlina za izvoz pet starih njemačkih aviona MiG-29 kako bi ojačala ukrajinske zračne snage u obrani od ruske agresije. Poljsko ministarstvo obrane zasad nije komentiralo objavu Berlina, dodaje Reuters.
Njemačka je naslijedila 24 zrakoplov MiG-29 od bivše Istočne Njemačke (DDR) u procesu ponovno ujedinjenja 1990. U to vrijeme takvi su borbeni zrakoplovi smatrani jednima od najnaprednijih na svijetu. Berlin je 2004. proslijedio 22 taka zrakoplova zračnim snagama Poljske. Od preostalih dva jedna je uništen u padu, a drugi je u muzeju. Da bi mogla proslijediti te zrakoplove trećoj zemlji, u ovom slučaju Ukrajini, Poljska treba zatražiti pristanak Berlina.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je za posjeta Varšavi prošli tjedan da će Poljska pomoći oformiti koaliciju zapadnih sila koje će isporučivati borbene zrakoplove Kijevu. Još šest zrakoplova MiG-29s iz poljskih zaliha upravo se priprema za isporuku, najavio je nedavno poljski predsjednik Andrzej Duda.
Ukrajina već mjesecima poziva na isporuku borbenih aviona kako bi se suprotstavila ruskim napadima i ojačala prije početka protuofenzive kojom želi vratiti dijelove svoje okupirane zemlje. Ukrajina se nada početi protuofenzivu idućih tjedana ili mjeseci i želi prikupiti borbene zrakoplove kako bi se mogla braniti od ruskih zračnih napada.
Zapadne zemlje do sada su oklijevale slati napredne borbene avione kao što su primjerice F-16 Kijevu, no neke su zemlje odabrala poslati MiG-29 kojima se Ukrajina već koristi.
Poljska koja graniči s Ukrajinom na zapadu, smatra se velikim saveznikom Kijeva u borbt protiv ruske invazije i na svome je tlu prihvatila velik broj izbjeglih Ukrajinaca. Također je Poljska među najgorljivijim zagovornicima isporuke zapadnog oružja Ukrajini.
17:44 - Sjedinjene Američke Države vjeruju da je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres previše spreman udovoljiti ruskim interesima, prema novim otkrićima nakon curenja povjerljivih dokumenata, objavio je BBC. Dokumenti sugeriraju da je Washington pomno pratio Antonija Guterresa. Nekoliko dokumenata opisuje privatnu komunikaciju Guterresa i njegova zamjenika. To je najnoviji slučaj curenja tajnih dokumenata, a američki dužnosnici nastoje otkriti kako je do toga došlo. Dokumenti sadrže otvorena zapažanja šefa UN-a o ratu u Ukrajini i nizu afričkih čelnika.
Jedan dokument usmjeren je na dogovor o žitnom koridoru na Crnom moru čemu su posredovali UN i Turska u srpnju kako bi se izbjegla globalna kriza hrane. U tom dokumentu sugerira se da je Guterres bio spreman udovoljiti ruskim interesima.
"Guterres je nastojao poboljšati izvoznu sposobnost Rusije", stoji u dokumentu, "čak i ako to uključuje sankcionirane ruske subjekte ili pojedince", dodaje se. Ocjenjuje se da su njegovi postupci u veljači "podrivali šire napore da se Moskvu pozove na odgovornost za aktivnosti u Ukrajini".
BBC piše da je jedan viši dužnosnik odbio komentirati dokumente koji su procurili, ali je rekao da se UN "vodi potrebom ublažavanja utjecaja rata na najsiromašnije na svijetu".
"To znači učiniti sve što možemo kako bismo snizili cijenu hrane... i osigurali da gnojivo bude dostupno onim zemljama koje ga najviše trebaju", rekao je.
Rusija se često žalila da je njezin izvoz žitarica i gnojiva pod negativnim utjecajem međunarodnih sankcija i najmanje dvaput je zaprijetila suspenzijom žitnog koridora ako se ne odgovori na njezine zabrinutosti. Ruske žitarice i gnojivo ne podliježu međunarodnim sankcijama, ali Moskva tvrdi da je imala poteškoća s osiguranjem isporuke i osiguranja istih. BBC dodaje da dužnosnici UN-a očito nisu zadovoljni američkim tumačenjem Guterresovih napora i tvrde da je čelnik UN-a vrlo jasno izrazio svoje protivljenje ruskom ratu u Ukrajini.
17:42 - Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock stigla je u posjeti Kini gdje bi se tijekom dvodnevnog boravka trebala susresti s ministrom vanjskih poslova Qin Gangom, a u središtu razgovora bi trebao biti rat u Ukrajini.
„To koju ulogu će Kina preuzeti svojim utjecajem na Rusiju biti će presudno za buduće odnose Europe i Kine“, rekla je Baerbock (Zeleni) uoči odlaska u Kinu. Ona je rekla da će rat u Ukrajini biti glavna teme njezinih razgovora u Kini.
„Kao stalna članica Vijeća sigurnosti Kina nosi posebnu odgovornost“, rekla je Baerbock.
Osim s ministrom vanjskih poslova Qin Gangom, njemačka ministrica vanjskih poslova bi se trebala susresti i s potpredsjednikom Kine Han Zhengom.
14:15 - Ured ruskog državnog tužitelja priopćio je u četvrtak da vodi istragu o video snimci navodnog odrubljivanja glave ukrajinskom vojniku. "Da bismo utvrdili vjerodostojnost ovih materijala i donijeli pravu odluku, proslijedili smo ih istražnim vlastima radi provjere", rekao je.
Na snimci se vidi ruski vojnik koji snima sebe dok nožem odsijeca glavu ukrajinskom zarobljeniku. Kremlj je u srijedu rekao da je snimka koja kruži društvenim mrežama "užasna" i da se njezina vjerodostojnost mora provjeriti. Ukrajina je u srijedu usporedila Rusiju s džihadističkom skupinom Islamskom državom nakon objave te video snimke, prenijeli su mediji.
Agencija Reuters objavila je da nije mogla potvrditi autentičnost ili porijeklo snimke koja se dijelila na društvenim mrežama, a prikazuje muškarca u vojnoj odori koji odsijeca glavu muškarcu sa žutom trakom na rukavu, a takve oznake nose ukrajinski vojnici.
Ranije je Moskva redovito opovrgavala navode da njezini vojnici čine zločine u ratu.
Militanti Islamske države u Iraku i Siriji bili su zloglasni po videosnimkama odrubljivanja glave svojim zarobljenicima u vrijeme kada su kontrolirali velike dijelove tih zemalja od 2014. do 2017. Ukrajinska agencija za unutarnju sigurnost (SBU) rekla je da je pokrenula istragu o videosnimci.
14:10 - Ruska mina eksplodirala je u blizini generatorske sobe okupirane nuklearne elektrane u Zaporižju, izvijestio je ukrajinski državni operater Energoatom. U priopćenju, operater je rekao "prema izvorima, eksplozija se dogodila u blizini strojarnice četvrte [reaktorske] energetske jedinice". Mjestom u jugoistočnoj Ukrajini trenutno upravlja ukrajinsko osoblje, ali je pod ruskom vojnom kontrolom. Energoatom je tvrdio da su ruski vojnici rekli radnicima da je "njihova vlastita mina detonirala". Izvješće nije neovisno provjereno.
13:26 - NATO bi trebao imati veću ulogu u sigurnosti na Crnom moru i integrirati ukrajinsku protuzračnu i proturaketnu obranu sa savezničkima, rekao je u četvrtak ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba. "Crno more je od ključne važnosti da cijela Europa bude mirna i orijentirana prema budućnosti", rekao je Kuleba u govoru putem video-veze na konferenciji o sigurnosti u crnomorskoj regiji koja se održava u Bukureštu.
"Nažalost, to je također primjer kako se brzo stvari mogu pogoršati ako se ignorira prijetnje. Vrijeme je da Crno more postane ono što je postalo Baltičko more, more NATO-a." Crno more i ukrajinska crnomorska obala ključne su bojišnice u ruskom ratu protiv Ukrajine koji je započeo u veljači prošle godine. I Moskva i Kijev ovise o njemu za izvoz. Ruska blokada ukrajinskih luka zaprijetila je globalnom glađu prošle godine dok UN i Turska nisu dogovorili sporazum koji je omogućio nastavak izvoza žita, što je i dalje u fokusu intenzivnih diplomatskih napora.
"Moramo pristupiti rješavanju zajedničkog problema Rusije zajedno. Na primjer, ja podržavam ideju stručnjaka da se integrira ukrajinske protuzračne i proturaketne sustave sa saveznicima NATO-a na Crnom i Baltičkom moru", rekao je Kuleba.
Sigurnosna karta na Baltičkom moru promijenila se u proteklih godinu dana jer su Finska i Švedska aplicirale za ulazak u NATO zbog čega će Rusija uskoro biti jedina zemlja na Baltiku izvan Sjevernoatlantskog saveza. Ulazak Ukrajine i Gruzije u NATO imao bi jednak učinak na Crnom moru, gdje su Bugarska, Rumunjska i Turska već članice. Kuleba je rekao da je predstojeći samit NATO-a u Vilniusu u srpnju prilika za napredak kad je riječ o primanje Ukrajine u NATO "kako bi se pokazalo da vrata nisu samo otvorena, nego da postoji jasan plan o tome kada i kako će Ukrajina ući."
12:37 - Veleposlanstva SAD-a i Ukrajine u Beogradu nemaju saznanja da Srbija prodaje ili isporučuje oružje Kijevu, objavio je Radio Slobodna Europa (RFE) nakon što je Reuters, pozivajući se na dokumente procurjele u Washingtonu, izvijestio da se Srbija suglasila poslati oružje Ukrajini ili je to već učinila.
Britanska agencija javila je u srijedu da je Srbija, premda jedina zemlja u Europi koja je odbila priključiti se sankcijama protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu, "pristala isporučiti oružje Kijevu ili ga je već poslala". Reuters je to prenio navodeći da je riječ o povjerljivom dokumentu Pentagona koji rezimira odgovore europskih vlada na zahtjeve Ukrajine za vojnu obuku, pomoć i oružje, a bio je među desecima povjerljivih materijala objavljenih na društvenim mrežama prije mjesec dana, što se smatra najvećim curenjem američkih tajni posljednjih godina.
Također, Reuters tvrdi da nije mogao neovisno provjeriti autentičnost dokumenta.
Ne možemo komentirati navodne povjerljive informacije, ali prema našim saznanjima, Srbija ne prodaje oružje Ukrajini, rečeno je za RFE iz veleposlanstva Sjedinjenih Država u Beogradu. Sličan odgovor stigao je i iz Veleposlanstva Ukrajine, uz napomenu da se njihova saznanja temelje na "javnim izjavama službenih predstavnika Srbije".
Isporuku i prodaju oružja i streljiva Ukrajini u srijedu su odlučno nijekali i srbijanski ministar obrane Miloše Vučević i šef diplomacije Ivica Dačić, odbacivši kao netočne tvrdnje iz procurjelih dokumenata Pentagona. Srbijanski ministar obrane Miloš Vučević nazvao je lažima informacije da Srbija šalje oružje Ukrajini te je ocijenio kako je cilj takvih tvrdnji destabiliziranje Srbije i uvlačenje u sukob koji ne želi.
"Srbija nije prodavala, niti će prodavati, oružje ukrajinskoj niti ruskoj strani, niti zemljama u okruženju tog konflikta", rekao je Vučević u srijedu za ruski portal Sputnjik, a skoro identične su i njegove poruke u priopćenju upućenom kasnije medijima iz Ministarstva obrane. Prvi dopredsjednik Vlade i šef diplomacije Ivica Dačić objavio je na internet stranici ministarstva vanjskih poslova demanti da Srbija ne izvozi oružje ni u jednu zemlju ako bi time ugrozila regionalni mir.
"Srbija, poštujući unutrašnje i međunarodne pravne akte, ne izvozi naoružanje i vojnu opremu ni u jednu državu ukoliko bi time omogućila izbijanje ili nastavak oružanih sukoba, ugrozila očuvanje regionalnog mira i bezbjednosti ili ugrozila svoje obrambene interese", istaknuo je Dačić.
Dačićevu izjavu na naslovnici svoje web-stranice na engleskom objavila je i ruska agencija TASS, navodeći također i izjave ministra obrane Miloša Vučevića.
Reagirajući početkom ožujka na objave u medijima da je oružje iz Srbije isporučeno Ukrajini, srbijanski predsjednik Aleksnadar Vučić kategorički je ustvrdio da "nijedan komad srpskog oružja, oruđa ili streljiva nije prodan ni Rusiji ni Ukrajini".
12:33 - Ukrajinska državna plinska kompanija Naftogaz u četvrtak je priopćila da je arbitražni sud u Den Haagu naredio Moskvi da plati 5 milijardi dolara odštete za nezakonitu eksproprijaciju njezine imovine na Krimu, poluotoku koji je Rusija anektirala 2014. godine. Izvršni direktor Naftogaza Oleksij Černišov presudu arbitražnog suda nazvao je "ključnom pobjedom na energetskoj fronti" i rekao kako očekuje još odluka u korist Ukrajine.
"Unatoč pokušajima Rusije da opstruira pravdu, arbitražni sud je naredio Rusiji da kompenzira Naftogazu gubitke od 5 milijardi dolara", priopćila je ukrajinska tvrtka. "Rusija se sada mora držati ove odluke u skladu s obvezama prema međunarodnom pravu", dodaje se u priopćenju.
Rusija je poluotok Krim anektirala 2014., pokrenuvši val zapadnih sankcija. Naftogaz je pokrenuo arbitražni postupak sa šest drugih tvrtki unutar svoje grupacije u listopadu 2016. godine.
Tim Ash, analitičar tvrtke BlueBay Asset Management, rekao je da je presuda "velika pravna pobjeda za Ukrajinu“ te da misli da će ih biti još. Naftogaz je u pregovorima s investitorima o restrukturiranju duga kako bi se kompanija izvukla iz bankrota.
11:46 - Društvenim mrežama proširile su se slike ruskog tenka lancima privezanog za stražnji dio kamiona u SAD-u. Sky News uspio je geografski locirati fotografiju na stanicu za kamione u južnoj državi Louisiani.
Čini se da se radi o modernom tenku T-90A koji je trenutno u službi ruske vojske. Izvješća sugeriraju da je tenk zaplijenjen prošle godine u ukrajinskoj sjeveroistočnoj regiji Harkiv, no to nije neovisno potvrđeno.
9:50 - U svom dnevnom izvješću obavještajnih podataka, britansko Ministarstvo obrane ističe različite ideje o tome trebaju li se održati proslave Dana pobjede 9. svibnja kojima se obilježava sovjetska pobjeda nad nacističkom Njemačkom tijekom Drugog svjetskog rata. Čelnici nekoliko ruskih regija koje graniče s Ukrajinom, kao i okupiranog poluotoka Krima, otkazali su marševe i parade zbog sigurnosnih razloga - ali neki ruski gradovi dalje od Ukrajine još uvijek planiraju proslaviti događaj.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 13 April 2023.
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) April 13, 2023
Find out more about Defence Intelligence's use of language: https://t.co/SVyeIJPUC4
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/YXX1fNpkdM
"Različiti pristupi naglašavaju osjetljiv komunikacijski izazov za Kremlj", priopćilo je Ministarstvo obrane. Vladimir Putin usporedio je svoju takozvanu "specijalnu vojnu operaciju" sa sovjetskim iskustvom iz 1940-ih. Ali postoji opasnost da poruka "ne sjeda dobro" među Rusima koji "imaju uvid u loše vođenu i neuspješnu kampanju u Ukrajini", dodalo je Ministarstvo obrane. "Odavanje počasti palima prethodnih generacija moglo bi lako prijeći u razotkrivanje opsega nedavnih gubitaka, koje Kremlj pokušava prikriti."
9:41 - Vladimir Putin osobno je odobrio uhićenje američkog novinara Evana Gerškovića pod optužbom za špijunažu, rekli su Bloombergu izvori bliski situaciji. Geršković je prvi novinar jedne američke novinske kuće koji je uhićen zbog navodne špijunaže u zemlji od Hladnog rata i mogao bi se suočiti s do 20 godina zatvora ako ga proglase krivim.
Izvori su navodno rekli da odobrenje ruskog predsjednika za uhićenje odražava "rastući utjecaj tvrdolinijaša Kremlja" koji se zalažu za intenziviranje sukoba Moskve s Washingtonom. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov inzistirao je na tome da odluka nije Putinova, već da se svodi na "potpuni prerogativ specijalnih službi". SAD je ranije ovog tjedna službeno proglasio Gerškovića "nepravedno pritvorenim", ali je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao da taj potez neće promijeniti pristup Moskve.
7:43 - Ruska paravojna skupina koja se bori u Ukrajini u ime Vladimira Putina Wagner pokušala je navodno kupiti oružje i opremu od malo vjerojatnog izvora: članice NATO-a Turske, prema američkom obavještajnom dokumentu do kojeg je došao CNN.
Čini se da dokument koji je procurio pokazuje koliko je ruska privatna vojna grupa Wagner uložila kako bi dodatno ojačala svoje sposobnosti dok se rat u Ukrajini – u kojem igra ključnu ulogu – nastavlja bez znakova jenjavanja. Kao članica NATO-a, Turska se općenito smatra partnerskom nacijom SAD-u i drugim zemljama koje pružaju izravnu vojnu potporu Ukrajini i javno je izrazila protivljenje ruskoj invaziji. Tu se također nalazi glavna američka vojna baza u kojoj se skladišti nuklearno oružje i služi kao očiti znak upozorenja za odvraćanje ruske agresije protiv članica NATO-a.
Prema izvješću američkih obavještajnih službi citiranom u dokumentu, osoblje iz Wagner grupe sastalo se s "turskim kontaktima" početkom veljače s namjerom "kupnje oružja i opreme iz Turske" koje bi zatim mogli koristiti Wagnerovi plaćenici koji se bore uz njih Ruske snage u Ukrajini.
Nejasno je tko su bili ti "kontakti" ili je li turska vlada znala za sastanke. Nema dokaza koji pokazuju da je Turska prodala oružje Wagnerovcima.
6:45 - Rusija je pooštrila svoj zakon o vojnom roku prije nadaleko očekivane ukrajinske protuofenzive u nadolazećim tjednima, uključujući uvođenje elektroničkih vojnih dokumenata. Donji i gornji dom parlamenta požurili su s donošenjem zakona koji će znatno otežati Rusima izbjegavanje mobilizacije, dok će registriranim vojnim obveznicima automatski zabraniti napuštanje zemlje. Promjene su progurane uz malo javne rasprave, što je potaknulo nagađanja da Rusija planira objaviti drugi val mobilizacije, nešto što je Kremlj opetovano demantirao. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su promjene namijenjene poboljšanju sustava vojne registracije i da "nemaju nikakve veze s mobilizacijom".
6:40 - SAD vjeruje da je glavni tajnik UN-a António Guterres previše naklonjen interesima Rusije kada je ponovno pregovarao o crnomorskom ugovoru o žitu, pokazuju američki tajni dokumenti koji su procurili. Dokumenti pokazuju da je Washington pomno pratio Antonija Guterresa Izvješće se pojavilo nakon što je Kremlj u srijedu upozorio da izgledi za produženje sporazuma nakon 18. svibnja "nisu tako sjajni" jer se takav izvoz Rusije još uvijek suočava s preprekama.
Dokumenti Pentagona, za koje se čini da opisuju privatne razgovore između šefa UN-a i njegovog zamjenika, pokazuju da je Guterres želio sačuvati dogovor, čak i ako je to značilo udovoljavanje ruskim interesima, izvijestio je BBC. U američkim dokumentima, u koje je televizijska kuća imala uvid, navodno stoji: "Guterres je naglasio svoje napore da poboljša izvoznu sposobnost Rusije", te da bi to učinio, "čak i ako to uključuje sankcionirane ruske subjekte ili pojedince".
Guterresov pristup je "podrivao šire napore da se Moskva pozove na odgovornost za svoje postupke u Ukrajini", navodi se u jednom dokumentu. Drugi dokument iz veljače tvrdi da je Guterres izrazio "zaprepaštenje" pozivom predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da Europa proizvodi više oružja i streljiva, javlja Guardian.
Ukrajinski ministar obrane rekao je u srijedu da su dokumenti koji su navodno procurili iz Pentagona mješavina istine i laži o ukrajinskoj vojsci. "U tome ima puno informacija koje ne odgovaraju realnosti", rekao je Oleksij Reznikov na brifingu u Madridu sa španjolskom kolegicom. "Informacije koje ne odgovaraju realnosti izgubile su relevantnost. To je mješavina istine i laži."
Reznikov je također rekao kako vjeruje da je curenje dokumenata namjeran pokušaj stvaranja razdora između saveznika Kijeva.
"To naravno koristi Rusiji i njezinim saveznicima ili pristašama", rekao je. "Cilj ovoga je da se smanji povjerenje među (našim) partnerima, posebno SAD-om i drugim zemljama i meni je to posve očito i jasno."
Američki dužnosnici pokušavaju utvrditi tko je odgovoran za curenje povjerljivih dokumenata u trenutku kada se ukrajinske snage pripremaju za proljetnu protuofenzivu.
Reznikov je također rekao da "nisu istinite" sugestije u tim dokumentima da u Ukrajini djeluju specijalne snage NATO-a.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je u srijedu da bi dokumenti mogli biti lažni i namjeran pokušaj obmanjivanja Moskve. Kremlj je rekao da ne zna koliko su dokumenti autentični.
6:30 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je međunarodne čelnike na djelovanje nakon što se u pojavila navodna uznemirujuća snimka ruskih vojnika kako odrubljuju glavu ukrajinskom ratnom zarobljeniku koji leži na zemlji. Ukrajinski predsjednik rekao je da svijet ne može ignorirati zlo. Kremlj se oglasio o navodnoj snimci nazvavši je užasnom te pozvao na provjeru njezine autentičnosti.
6:20 - SAD je uveo sankcije za više od 120 pojedinaca i subjekata diljem svijeta zbog njihovih veza s ruskim ratom u Ukrajini. Sankcije, koje su uveli američko ministarstvo financija i državni odjeli, ciljale su na ljude i subjekte u više od 20 zemalja i jurisdikcija, uključujući privatnu vojnu tvrtku, tvrtku sa sjedištem u Kini i subjekte povezane s ruskom državnom tvrtkom za nuklearnu energiju Rosatom.
Sve sto je bitno je to da cim se izolira Amerika ratovi prestaju, bilateralni odnosi se obnavljaju, otvaraju se ambasade. To vidimo izmedu Irana i SA, to vidimo u Jemenu, a to se nastavlja i u Siriji. Pametnom dosta za zaustaviti rat u Ukrajini