Najkompetitivnija država na svijetu preuzela je vodstvo u “natjecanju” u kojem nitko ne želi biti prvi. Već nekoliko dana Sjedinjene Američke Države vodeće su po broju zaraženih koronavirusom, a čini se da ih nitko u tome neće prestići.
Porazgovarali smo s veleposlanikom RH u Washingtonu Pjerom Šimunovićem (58), karijernim diplomatom koji je na tu dužnost stupio u rujnu 2017. I to s iskustvom državnog tajnika u Ministarstvu obrane, veleposlanika u Izraelu (2011.-2016.) te predstojnika Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost. I bivšeg novinara Večernjeg lista: – Iako su i zdravstvene vlasti i stručnjaci za nacionalnu sigurnost zacijelo razmatrali i ovakve scenarije, ipak se dogodilo da je koronavirus, izazivajući ovakvu zarazu, Amerikance iznenadio. Kao da je prevladao, i ne samo ovdje, neki osjećaj osobne i nacionalne nedodirljivosti, osjećaj da se to ne događa njima nego tamo negdje daleko. No, širenjem zaraze i povećanjem broja zaraženih, koji je bio brzo skočio na deset tisuća i počeo progresivno rasti, socijalno distanciranje postalo je norma, uveden je i cijeli niz ostalih mjera, zatvorene su tvrtke i poslovi koji nisu nužni u mnogim saveznim državama, kretanje građana svedeno je na minimum, nema okupljanja, zatvorene su i škole i sveučilišta, mobilizirani svi resursi, a politički vrh i vlasti saveznih država postali su svjesni s kakvom su se pošasti suočili – objašnjava Šimunović na početku razgovora.
VIDEO: Kako pravilno oprati ruke i zaštititi se od virusne i bakterijske infekcije?
Samo tijekom 60-ak minuta našeg razgovora, u SAD-u je registrirano tri tisuće novozaraženih. Je li Amerika uplašena pred ugrozom kakva se na njezinu teritoriju nije dogodila još od građanskog rada ili pandemije španjolske gripe početkom 20. stoljeća?
Aktualne brojke su krajnje uznemirujuće, a još više one koje se projiciraju. Tako je dr. Anthony Fauci, direktor Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti, procijenio da SAD može očekivati više milijuna zaraženih i između 100 i 200 tisuća mrtvih. U petak je Amerika imala više od 100 tisuća zaraženih, a već u ponedjeljak popodne (tada smo, naime, i razgovarali, nap. a.), bilo ih je 145 tisuća . Dakle, samo preko vikenda bilo je više od 40 tisuća novozaraženih. A to je ogroman pritisak na bolnice, posebno na nekoliko žarišnih točaka, prvenstveno na New York. Ovdašnji stručnjaci ističu da bi se vrhunac zaraze mogao dogoditi za dva do tri tjedna, nakon čega bi se, uz održavanje svih mjera protiv zaraze i uvođenja novih, moglo eventualno nadati tzv. ravnoj crti a potom i silaznoj krivulji.
Najteže je u “glavnom gradu planeta”, kako mnogi tepaju najvećem američkom gradu New Yorku.
Bolnice u New Yorku su prepune, a nedostaje im materijala i ljudstva. Njujorčane dodatno zabrinjava što je puno zaraženih i među pripadnicima hitnih službi kao što su vatrogasci i policija te među medicinskim osobljem. U danima kada je i policija pogođena zarazom, mnogi luksuzni newyorški dućani poput Prade, Louis Vuittona i drugih, ispraznili su svoje trgovine i izloge obložili daskama, u strahu od sloma reda i zakona.
Da bi se Njujorčanima barem za nijansu podigao optimizam, u luku je proteklih dana uplovio brod-bolnica?
Riječ je o ogromnom bivšem tankeru preuređenom u ploveću vojnu bolnicu, a jedan takav pristao je i u San Pedro, luku Los Angelesa. Sva ki ima po tisuću bolničkih kreveta i svu bolničku opremu, a služit će za prihvat pacijenata koji ne boluju od COVID-19 kako bi popustio velik pritisak na gradske bolnice. To su gradovi s najvećom gustoćom stanovništva, ali su i velika međunarodna tranzitna središta, zato i jesu najteže pogođeni. Predsjednik Trump razmišljao je o tome da u saveznim državama New Yorku, New Jerseyu i Connecticutu uvede karantenu, no guverner New Yorka kazao je da to ne čini jer bi to značilo kao da je “objavio rat” tim državama. Naime, tada bi se ljudi iz tih država brzo razbježali SAD-om, baš kao što je to bio slučaj u Kini, u Wuhanu, gdje je epidemija i počela.
Kakve su mjere na snazi?
Slučajevi zaraze COVID-19 zabilježeni su u svim američkim saveznim državama i na svim teritorijima. Mjere variraju od jedne do druge savezne države, no dosad je tridesetak država izdalo zapovijed “Stay at home” (Ostani kod kuće), dopuštajući samo nužno kretanje, zabranjujući okupljanje, te prekinulo sve poslove osim onih koji su nužni za neposredno funkcioniranje zajednice. Takva zapovijed vrijedi i za grad Washington te za dvije savezne države koje ga okružuju, Maryland i Virginiju. Miami je čak uveo i policijski sat, od 22 sata do zore.
S obzirom na to da je najjača svjetska ekonomija potpuno stala, reakcija savezne vlade bila je nužna?
Nakon što ga je Kongres usvojio, predsjednik je potpisao nezapamćeni, rekordni paket pomoći od više od dva bilijuna dolara, dakle dvije tisuće milijardi dolara, što je za nekoliko stotina milijardi više do proračuna cijele savezne Vlade, i više od 10 posto američkog bruto društvenog proizvoda. Osim što ta pomoć ide vladama saveznih država, gradovima, bolnicama, uz zajmove pogođenim poduzetnicima i tvrtkama, ona ide i osobno na račune građana nižih i srednjih prihoda, dok se širi i pomoć nezaposlenima, kojih je sada sve više. Američka vlada očekuje da taj paket ekonomiji omogući opstanak i na kraju novi zamah. Središnja američka banka spustila je kamatnu stopu gotovo na nulu i pritom najavila da će ubaciti novca za obveznice i vrijednosnice koliko god bude trebalo da burza ne potone. Iako su se dionice posebno pogođenih tvrtki, poput aviokompanija, strmoglavile, te su se burzovni pokazatelji rušili rekordnom brzinom, burza se uspjela nešto podići, reagirajući na paket pomoći. Sve to poduzeto je da se spriječe ekonomski slom i recesija, iako guverner njihove središnje banke, Feda, procjenjuje da bi SAD vjerojatno već mogao biti u recesiji.
SAD je zemlja s vjerojatno najviše zrakoplova na svijetu istodobno u zraku?
Zrakoplovni je promet znatno poremećen. Mnogi su avioni prizemljeni. Sve preporuke govore da se izbjegavaju putovanja, osim ako nisu apsolutno nužna. I avioni koji eventualno lete su poluprazni.
VIDEO: Igor Rudan: Što svatko od nas može sada učiniti u borbi protiv pandemije COVID-19?
A taj poremećaj doveo nas je do problema koji ste morali hitno rješavati?
U posljednja dva tjedna kontaktiralo je s nama više od 130 hrvatskih građana koje smo savjetovali ili im pomogli da se što prije vrate u Hrvatsku, nakon što su im bili otkazani letovi ili nisu mogli promijeniti postojeće povratne karte i naći druge letove, pa su nam se obraćali za reporuku što da rade. To nam je sada glavni posao. Zajedno s našim generalnim konzulatima u New Yorku, Los Angelesu i Chicagu, koji svi rade u izuzetno teškim okolnostima, bili smo tako na pomoć našim državljanima, kojih se javilo oko 400. Duboko nas se dojmilo što građani u ovim okolnostima prepoznaju da smo tu za njih, cijela hrvatska diplomatska mreža i centrala u Zagrebu. U Americi se zateklo dosta naših studenata i gimnazijalaca na razmjeni, kojima su zatvorene škole i sveučilišta, posjetitelja.
Proritetno nam je bilo uspostaviti kontakt sa svima njima i pomoći im na svaki način, biti im stalno na raspolaganju, znati da su svi na sigurnom i pomoći im da se vrate u Hrvatsku. Također i našim državljanima koji su se zatekli u Srednjoj Americi, odakle je izvlačenje postalo posebno zahtjevno. U tome su nam pomogli posebni repatrijacijski letovi država članica EU, na koje smo mogli upućivati naše građane. I najveća nam je radost, u svoj ovoj nesreći, kada nam se netko od njih javi iz Hrvatske, a jave se mnogi, i kaže da je stigao kući. Doista je dirljivo kada osjetite što našim građanima znači njihova obitelj, zemlja i hrvatsko tlo. A i povjerenje u to kako se Hrvatska nosi s ovom teškom krizom i brine za sigurnost i zdravlje svojih građana.
Još veći problem su kruzeri?
Na njima nema toliko hrvatskih putnika, vrlo rijetko, ali ima članova posade. Baš sada su dva takva broda prošla kroz Panamski kanal, a dugo ih Panama nije htjela propustiti. Premda na nekim brodovima možda uopće nema oboljelih, ili možda ima samo nekoliko zaraženih, nitko neće riskirati i zato nekoliko kruzera luta morima jer ih nitko ne želi prihvatiti.
Možete li zamisliti cijeli SAD u karanteni?
Mislite li da se potpuno zatvori? Ne čini mi se to realističnim scenarijem, ipak se nadamo poboljšanju u nekom trenutku. Ne znam kako bi to izgledalo i koliko bi to i u nekom medicinskom pogledu imalo smisla. No, pokušao sam zamisliti što bi se dogodilo da se zarazi nekolicina zaposlenika Veleposlanstva RH i zato smo podijeljeni u dva tima koja obavljaju sve osnovne funkcije diplomatske misije. Timovi se smjenjuju svaka dva tjedna, a međusobno nisu u fizičkom kontaktu, kako bi se smanjila izloženost i u svakom slučaju osiguralo funkcioniranje misije. Djelatnici u Veleposlanstvu također se pridržavaju maksimalne socijalne distance, a drugi tim niz poslova obavlja od kuće.
U toj vrsti izolacije ste i vi. Znam da ste ljubitelj sporta i dobro bi vam došlo da možete gledati sportske prijenose?
Sport je stao i nestao. Privremeno je zbrisan. Ljudi su ostali bez nečega što im je jako važno. Ne samo onima koji se time bave i kojima je to biznis, nego svim građanima. Čak i kada je rat u pitanju, sport ljudima daje mogućnost da na tren pobjegnu od realnosti, da se zagrle, zajednički nešto proslave. No, ovo s obustavljanjem sveg sporta i izolacijom razdire i psihički pogađa pogotovo one koji slabije podnose samoću. Amerikancima je sport dio nacionalnog identiteta, kao i nama Hrvatima. No, obradovala me vijest da su košarkaši i osoblje NBA momčadi Utah Jazz izišli iz izolacije pa tako i njihov najbolji strijelac Bojan Bogdanović.
Sad vam je nedostupan i boks, a znam da ste se radovali kako ćete 17. travnja uživo ponovo navijati za Filipa Hrgovića?
U resortu pored Washingtona Filip je imao svoj američki debi, a tu se trebala održati i sljedeća njegova borba, koja je otkazana kao i sve sportske priredbe u SAD-u. U tom meču, a kasnije i u Saudijskoj Arabiji, Hrgović je ostavio odličan dojam i ovdašnji boksački krugovi Filipu predviđaju blistavu budućnost.
Vi i trenirate boks?
Dok nije bilo pandemije, triput tjedno sam ozbiljno trenirao u svom lokalnom boksačkom klubu, Urban Boxingu. U Zagrebu je to Omega. Često bih, s kacigom na glavi i rukavicama od 16 unci i sparirao ozbiljnim borcima, i kući se ne bih vraćao s većim posljedicama.
Nažalost, svijet će za vrijeme pandemije a i nakon nje trpjeti velike posljedice. Koliko je teško sve to pratiti iz Washingtona.
Moja kći Luja je u Zagrebu i sve ovo mi je, jasno, teško pratiti s takve distance. Uostalom, kao što je Jura Stublić pjevao – “samo jedno mjesto na svijetu se zove dom”. U ovakvim trenucima to poprima posebno značenje.
Nostalgija na najjače?
Nju mi olakšavaju kontakti s članovima iseljeničkih zajednica. Asocijacija hrvatsko-američkih profesionalaca, koju čine intelektualci, pa tako i puno liječnika koji su završili medicinu u Zagrebu, angažirala se oko prikupljanja pomoći za otklanjanje šteta od potresa u Zagrebu i u nabavi medicinske opreme za borbu protiv koronavirusa. Posebnu zakladu za prikupljanje sredstava osnovala je i Hrvatska bratska zajednica, najstarija organizacija Hrvata u Sjevernoj Americi, a na osiguranju pomoći radi i krovna udruga američkih Hrvata, Nacionalni savez hrvatskih Amerikanaca, te mnoga druga udruženja i pojedinci. Svi oni dišu s Hrvatskom.
Kako? Puno beskućnika i sirotinje, puno onih bez zdravstvenog, puno onih sa neodgovarajućim zdravstvenim, bahatost, prebacivanje odgovornosti i okrivljavanje drugih, laž o običnoj gripi..... podvučeno, zbrojeno = stanje u americi.