Grad Zagreb i dalje stvara trećinu hrvatskog BDP-a te je s 19.546 eura BDP-a po stanovniku jedini iznad prosječnog BDP-a u Europskoj uniji.
Tri županije ispod 1
Hrvatska je po razvijenosti druga najslabija članica europske obitelji, odmah iza Bugarske te s BDP-om zaostaje 39 posto za prosjekom EU. Jednako kao i unutar EU, velike razlike u razvijenosti postoje i u Hrvatskoj. Najsiromašnija hrvatska županija – Virovitičko-podravska – tri je puta siromašnija od glavnog grada, pokazuju jučer objavljeni podaci o regionalnom BDP-u za 2016 godinu.
U tri hrvatske županije stvori se tek jedan ili pak 0,9 posto hrvatskog BDP-a, što se i za domaće prilike može smatrati statističkom greškom, a to su Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska županija.
Uz grad Zagreb, samo tri županije imaju BDP veći od prosječnog BDP-a zemlje, i to Istarska, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska, no i te tri turističke perjanice daleko su od srednje razvijenosti unutar Europske unije.
Gleda li se šira slika, ni Zagreb se s plusom od samo 6 posto u odnosu na prosjek EU nema čime pohvaliti jer su Bratislava i Prag gotovo dvostruko bolji od hrvatske metropole. Bratislava je preskočila EU prosjek 84 posto, a Prag 82 posto te su po novoj vrijednosti koja se stvara na njihovu području jači i od Beča (53 iznad prosjeka EU).
Moglo bi se reći da su Bratislava i Prag odmaknuli od Zagreba koliko je i Zagreb ispred Koprivnice ili Križevaca. BDP glavnog rumunjskog grada Bukurešta je 39 posto veći od europskog prosjeka.
U šest slavonskih županija stvori se tek oko 13 posto hrvatskog BDP-a, po 8 posto bogatstva zemlje stvori se u Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji te oko 6 posto u Istarskoj.
– Ljudi su se iselili, tvornice zatvorile, prostor se prazni, pa je i rezultat takav.
Čak i ako se u Hrvatskoj dogodi nešto pozitivno ili uvede neka nova tehnologija, sve je to mali napredak u odnosu na to koliko se događa negativnih procesa. Ako nema proizvodnje, nema ničega – prokomentirao je ekonomist Ljubo Jurčić.
Još zanimljivija usporedba dobije se ako se promatra stanje u županijama u odnosu na pretkriznu 2008. godinu. Samo su četiri županije i Grad Zagreb 2016. godine premašili vrijednost BDP-a iz 2008., najpropulzivnijima su se pokazale Istarska i Međimurska županija, zatim slijede područje oko Dubrovnika, glavni grad Zagreb te Zagrebačka županija.
Velik broj županija i dalje se nalazi u dubokoj recesiji iz koje se, sudeći po zaostatku između 10 i 20 posto, neće tako brzo izvući. Na području Virovitičko-podravske županije stvorilo se 2016. godine 20,8 posto manje BDP-a nego 2008., Ličko-senjska županija u zaostatku je 19,2 posto, Požeško-slavonska 17,2 posto, Vukovarsko-srijemska 14,5 posto, Sisačko-moslavačka 11 posto...
Zagreb veći gubitnik
Ekonomisti vjeruju da će hrvatsko gospodarstvo tek ove godine dostići razinu BDP-a iz 2008. godine, za razliku od Slovačke koja je izgubljeno u zadnjoj krizi nadoknadila u dvije godine, Češke i Mađarske šest ili Slovenije devet godina.
Zagreb je, primjerice, 2008. bio 11 posto iznad prosjeka EU, pa je zaostajanje Zagreba u odnosu na ostvarenje iz 2008. veće od zaostajanja Hrvatske za ostalim članicama EU. Ako slabo vuče onaj tko je najbolji, tada se ni od siromašnijih regija nema šta očekivati. Ljubo Jurčić kaže da u odnosu na usporedive gradove ostalih tranzicijih ekonomija Zagreb stoji lošije od ostatka zemlje, a njegova dominacija u domaćoj ekonomiji daje krivu sliku o dometima glavnog grada.
Noj Francelj glavna atrakcija zagrebačke špice
Ako nema proizvodnje nema ni kuna, industrija stvara nove vrijednosti !