Naša jučerašnja poruka da ćemo razmotriti učinak mirovinske reforme u dva obvezna mirovinska stupa i sastaviti radnu skupinu koja će se time baviti rezultat je inicijative našega koalicijskog partnera Hrvatske stranke umirovljenika, ali i svih medijskih napisa u posljednje vrijeme. Odlučno odbacujem da to radimo kako bi država popunila deficit, poručio je predsjednik Vlade Ivo Sanader danas nakon što u javnosti ne prestaje rasprava kako će izgledati naša mirovinska budućnost – oslonjena na jedan ili dva stupa.
'Problem mirovinskog sustava nije drugi nego prvi stup'
Polančec ne zna u koji će stup
Sanader: Drugi mirovinski stup je promašaj
- Nitko nije predložio ukidanje drugoga mirovinskog stupa, predložena je mogućnost da svi dragovoljno odluče hoće li se za mirovinu odlučiti isključivo izdvajanjem u prvi stup ili oba stupa - objasnio je Sanader novinarima.
Iznesene su i brojke kako su fondovi 2002. godine, s početkom izdvajanja u drugi stup, imali imovinu vrijednu 22,1 milijun kuna. Sa zadnjim danom 2008. godine uplate u drugi stup iznosile su 22,6 milijarda kuna, po čemu se vidi mali prinos fondova, odnosno štednje za mirovine po principu drugog stupa u proteklom razdoblju.
Ministar financija Ivan Šuker objasnio je kako se uz poslovanje fondova veže i 2,6 milijarda kuna troškova (850 milijuna otpada na troškove prikupljanja sredstava u drugi stup te plaće menadžera, dok za poslovanje Regosa ide 800 milijuna kuna troškova), čime se neisplativost još više povećava.
Većina imovine fondova – 73 posto – danas je uložena u državne obveznice, a tek mali dio i ostale vrijednosne papire, objasnio je Šuker pobijajući prozivke kako su svojim izjavama o preispitivanju postojećega mirovinskog sustava danas domaću burzu gurnuli u minus.
Izneseno je kako su osiguranici zbog posljedica krize izgubili na svojoj štednji u drugom stupu tri milijarde kuna, a što se ne bi dogodilo da su u sustavu prvoga mirovinskog stupa.
No tek kada se naprave konkretne procjene, za razliku od danas iznesenih grubih, moći će se govoriti i o točnim prednostima i nedostacima prema kojima bi se osiguranici odlučivali hoće li nastaviti štedjeti za mirovinu po postojećem dvostupnom sustavu ili pak samo u prvom za koji sredstva jamči država.
