Predsjednik Uprave APIS IT-a Saša Bilić izabran je za novog predsjednika EURITAS-a, organizacije javnih pružatelja ICT usluga koja predstavlja 13 tvrtki i ustanova iz 10 europskih zemalja. Od 2017., od kada je na čelu APIS IT-a, najveće tvrtke u sustavu državne IT infrastrukture, u dva je navrata bio potpredsjednik te europske organizacije što broji ukupno 40.000 zaposlenih IT stručnjaka i osigurava digitalne usluge za više od 124 milijuna europskih građana. Tim povodom razgovarali smo s njim, kao i o predstojećim planovima koji se tiču digitalizacije Hrvatske i uloge APIS IT-a u tom procesu.
Što izbor na čelo EURITAS-a, svojevrsnih europskih državnih IT tvrtki, znači za vas, s obzirom na to da se radi o trećem mandatu, a što vaš angažman znači za državu?
Prije svega, to je priznanje za Hrvatsku i sve zaposlenike APIS IT-a, rezultat dosljednog i dugogodišnjeg rada u razvoju državne IT infrastrukture i provođenju digitalne transformacije, u čemu upravo zaposlenici APIS-a imaju ključnu ulogu. Moj izbor na čelno mjesto EURITAS-a priznanje je za niz uspješnih projekata koje provodimo, a odnose se na temeljne funkcije države. Ono što su prije 100 godina bile željeznice, prije 20-ak godina autoceste, to je danas digitalizacija i u tome APIS IT ima značajnu ulogu.
Koji su ciljevi EURITAS-a, odnosno zajednički ciljevi koje rješavate?
Glavni je cilj gradnja i jačanje digitalne suverenosti Europe, što je prizma kroz koju promatramo sva aktualna pitanja digitalne transformacije javne uprave. Činjenica da među top 20 najvećih tech kompanija nema nijedne iz EU predstavlja stratešku slabost Unije, to je nešto čega moramo biti svjesni kao i posljedice toga.
POVEZANI ČLANCI:
Ovisnost o američkim i azijskim tvrtkama posebno je dramatično do izražaja došla u kontekstu pandemije i prekida u lancima opskrbe, a potom u okolnostima rata u Ukrajini, stalnog rasta količine podataka, pojačanih kibernetičkih napada na kritičnu infrastrukturu i napetostima u trgovinskim/političkim odnosima s Kinom. Tehnološka neovisnost danas je pitanje suvereniteta i sigurnosti svake države, zaštite podataka građana, pa na kraju i funkcioniranja demokratskih institucija.
Republika Hrvatska, treba istaknuti, sve svoje podatke čuva u vlastitim podatkovnim centrima, na hrvatskom tlu i na tome rade hrvatski stručnjaci. Jedna smo od rijetkih država EU koja digitalni suverenitet provodi tako da prioritiziramo sigurnost podataka naših državljana i Republike Hrvatske te se sami brinemo o njima.
Što je trenutačno na stolu, koji su prioriteti, te koliko vas “slušaju” oni koji donose odluke?
Na razini EU donose se značajne odluke koje se odnose na sve aspekte zajedničkog tržišta, uključujući i digitalizaciju – od proizvodnje čipova do upravljanja podacima građana. Imamo redovitu i kvalitetnu komunikaciju i odličnu suradnju s kolegama iz Europske komisije, odnosno DG CNECT-a – Glavne uprave za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije. Tu se stvara okvir u kojem svi mi poslujemo i radimo, razvijamo rješenja i nužno je da budemo usklađeni na razini Europske unije. To se odnosi na ulogu javne uprave u digitalnoj transformaciji i u konačnici se rezultati toga, koristi digitalizacije, spuštaju na razinu svake institucije i građanina EU. Mi koji to provodimo u praksi kolegama iz EK-a možemo ponuditi konkretna iskustva i specifične uvide, što je od koristi objema stranama.
Trenutačno nam je kao organizaciji u fokusu umjetna inteligencija i njezina primjena, u vezi s čime razvijamo zajednički stav, koji ćemo uskoro predstaviti kao position paper. To je samo jedna od novih tehnologija koje dolaze i važno je definirati ključne principe na razini EU kako bismo od nje imali koristi i minimizirali moguće rizike. U idućih deset godina tehnološke će promjene biti veće nego u posljednjih sto godina i to je veliki izazov, nešto čega moramo biti svjesni. Nikada u povijesti čovječanstva tako velike promjene nisu se dogodile u tako kratkom roku i nužno je da surađujemo, komuniciramo međusobno i zauzmemo stav o tome, a onda definiramo i način kako upravljati tako kompleksnim promjenama.
POVEZANI ČLANCI:
S obzirom i na kolege kojima predsjedavate u EURITAS-u, kakva je pozicija Hrvatske u toj usporedbi, odnosno mogu li se mjeriti dostignuća, ali i prepreke?
Stupanj digitalizacije nije ujednačen unutar Europske unije i u tome je, među ostalom, važna uloga EURITAS-a. Naime, upravo u radu EURITAS-a sudjeluju države koje su najdalje otišle u razvoju i primjeni digitalnih tehnologija, koje imaju iskustvo ne samo implementacije novih tehnologija nego i svega onoga što se mijenja nakon što se nove tehnologije počnu primjenjivati u jednoj državi, u jednom društvu. Iz te perspektive, te države, poput recimo razvijenih Finske i Danske, mogu pomoći manje razvijenima da prenesu iskustva, ubrzaju procese u manje razvijenim državama, ponude već gotova rješenja...
Hrvatska je u nekim rješenjima ispred, u nekima pak imamo situaciju da moramo ubrzati razvoj i primjenu. Primjerice, naša nacionalna cloud strategija, koju smo predstavili 2019., i danas je izuzetno interesantna, recimo, kolegama iz Danske i Švedske, s kojima dijelimo iskustva koja smo stekli u implementaciji, da spomenem jedan primjer...
Isto tako, sufinanciranje velikih projekata digitalizacije kroz EU fondove, kao što je, primjerice, digitalna transformacija Porezne uprave, pobuđuje puno interesa naših kolega iz EU. Neupitno je da moramo uložiti napore u podizanje digitalne pismenosti jer digitalna transformacija je cjelovit proces koji mora uključiti ljude koji se moraju znati služiti novim tehnologijama, iskoristiti njihov potencijal, ali isto tako znati koje su opasnosti i rizici.
Kada se radi o Hrvatskoj, APIS IT jedna je od najvažnijih poluga u provedbi digitalizacije. Što smatrate ključnim poslovima i procesima koje ste odradili?
APIS IT tu je već gotovo 60 godina, upravo smo pred okruglom obljetnicom, tako da ima jako puno toga što su stručnjaci APIS IT-a odradili sve ove godine. Danas APIS IT ima izrazito važnu ulogu u cijelom procesu digitalne transformacije, uvođenju novih tehnologija, ali i očuvanju sigurnosti i suverenosti Republike Hrvatske. Naime, digitalne tehnologije danas su dio državne infrastrukture, baš kao i vodovodi i ceste, i o njima moramo promišljati dugoročno i strateški. Razvoj našega gospodarstva, inovacije, podizanje standarda usluge javne uprave i komunikacija s građanima – sve je to dio digitalne transformacije u kojoj APIS IT ima značajnu ulogu.
Uvođenje OIB-a kao jedinstvenog identifikatora svake pravne i fizičke osobe u RH, fiskalizacija, kojoj se sada širi obuhvat kroz još jedan NPOO projekt, integracija carinskog sustava u EU carinski prostor – sve su to projekti za čija su rješenja zaslužni stručnjaci APIS IT-a, da spomenem samo neke. Danas svakako treba izdvojiti Centar dijeljenih usluga kao državni oblak i posebno unutar njega državnu sabirnicu koja je dala snažan impuls za razvoj digitalnih usluga i uspostavu centralizirane državne IT infrastrukture te omogućuje novu fazu u razvoju i primjeni digitalnih usluga. Treba spomenuti da je ova Vlada osigurala iznimno velika sredstva preko NPOO-a i pred nama je još intenzivniji razvoj u pogledu digitalizacije i to kao društvo moramo iskoristiti.
POVEZANI ČLANCI:
CDU, odnosno Centar dijeljenih usluga, na meti je kritičara jer tvrde kako će čim bude potpuno funkcionalan, već biti zastario? Kako im odgovarate?
Ta teza, jednostavno i kratko rečeno, ne stoji. Naime, CDU je već sada potpuno funkcionalan i svojim korisnicima pruža IaaS, PaaS i Saas usluge po najmodernijim standardima, a ključni pokazatelj uspješnosti premašili smo gotovo 20 posto. Danas imamo više od 350 korisnika, a cilj je bio 300 do kraja ove godine. Drugo, kada razgovaramo o digitalnim tehnologijama, ne razgovaramo u mostovima i tunelima, nego o tehnologiji koja se kontinuirano nadograđuje. Infrastruktura na kojoj je postavljena platforma skalabilna je, modularna i nadogradiva. Sam projekt ocijenili su neovisni revizori, a o njegovoj održivosti govori i činjenica da je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti odobrena i nadogradnja platforme kroz projekt CDU 2.0.
Kroz CDU smo de facto centralizirali državnu IT infrastrukturu kako bi se njome moglo upravljati na efikasan način i kako bismo je mogli sustavno razvijati prema potrebama javne uprave. Uz to, uspostavom državnog oblaka omogućili smo iskorak za našu javnu upravu i daljnji razvoj usluga jer će prema svim relevantnim prognozama cloud od 2027. biti dominantan oblik računalstva. Dakle, gledajući sve pokazatelje, pa i velik interes svih korisnika iz javnog sektora, to je iznimno uspješan projekt, a što dodatno potvrđuje i velik interes i pozornost koju dobivamo od kolega iz drugih zemalja EU.
Kibernetička sigurnost visoko je na ljestvici zabrinutosti i prioriteta svake države, kako se APIS tu uklapa?
Spomenuo sam kako Hrvatska vrlo visoko na listi strateških prioriteta ima kibernetičku sigurnost i digitalnu suverenost. APIS IT je za potrebe javnog sektora osigurao dva podatkovna centra najviše razine sigurnosti i dostupnosti, na teritoriju RH i sve mehanizme zaštite, kako državnih tako i osobnih podataka svih naših građana. Znači, ne u oblaku negdje u svijetu, nego na tlu Hrvatske i u rukama naših stručnjaka. Podatkovni centri na dvije lokacije, u različitim potresnim zonama, osiguravaju redundantne kapacitete, tako da u slučaju ispada jednog centra omogućujemo neometan nastavak rada svim našim korisnicima, ne samo u slučaju kibernetičkih napada nego i elementarnih nepogoda, potresa, poplava ili požara.
Međutim, tema kibernetičke sigurnosti jedna je od tema koja će postajati sve značajnija i o tome moramo informirati naše građane i educirati ih kod upotrebe digitalnih tehnologija. Koristi digitalnih tehnologija goleme su, ali isto tako postoje i sigurnosni rizici. Uostalom, kada čitate vijesti, sve češće se govori o prevarama putem interneta, hakerskim upadima u sustave... To je, jednostavno, novo normalno i upravo zato koristimo najsuvremenije tehnologije, educiramo naše stručnjake i konstantno radimo na podizanju razine sigurnosti.
POVEZANI ČLANCI:
Kako se nosite sa zapošljavanjem stručnjaka, s obzirom na to da je u IT branši visina plaće prvi uvjet koji mora biti zadovoljen? Kakva vam je struktura zaposlenih?
APIS IT danas ima više od 540 zaposlenih i po tom je kriteriju treća po veličini softverska kompanija u Hrvatskoj. Kontinuiramo rastemo pa smo tako posljednjih godina zbog obujma posla zaposlili više od 150 stručnjaka, zadržavajući udio visokoobrazovanih stručnjaka na razini od 80 posto i uz značajno pomlađivanje tvrtke. Taj porast govori da u ovoj iznimno kompetitivnoj branši ostajemo konkurentni. Uz plaće koje su negdje po sredini našeg sektora to možemo zahvaliti činjenici da kontinuirano ulažemo u razvoj zaposlenih i pružamo priliku za rad na najsuvremenijim tehnologijama i na velikim projektima.
Uza sve prilike za profesionalno usavršavanje, nudimo dobar balans poslovnog i privatnog života, a rad nije fokusiran isključivo na profit, nego na stvaranje rješenja koje čine Hrvatsku još boljim mjestom za život i rad. Međutim, nedostatak IKT stručnjaka ozbiljan je problem i nama i cijeloj Europskoj uniji. Sada u EU imamo oko 8,4 milijuna IKT stručnjaka, što je premalo za daljnji razvoj digitalnog gospodarstva i društva.
Zbog toga je EU kao cilj “digitalnog desetljeća” postavio povećanje tog broja na 20 milijuna do 2030., što praktično znači da svaka zemlja kroz sustav obrazovanja ili prekvalifikacija mora udvostručiti broj IKT stručnjaka. Alternativa je outsourcing, čemu su već pribjegle neke zemlje, ali mi želimo zadržati radna mjesta visoke vrijednosti u Hrvatskoj. Stoga smo uveli program stipendija koji obuhvaća niz fakulteta, ali smo ove godine pokrenuli i vlastitu akademiju za obrazovanje programera, kao jedan od načina rješavanja tog problema.
>> VIDEO U Veleučilištu Aspira u Zagrebu održana je najava sezone edukativne inicijative Biraj zeleno
