Odgovor na pitanje je li Ustavni zakon o nacionalnim manjinama, koji Srbima daje opće pravo glasa i jamči im tri zastupnika u Saboru, protuustavan, trebao bi biti poznat sutra. Napokon je i taj ustavno-pravni problem došao na red, a zbog kojega je Ustavni sud od prošlog ljeta, kada je zakon i donesen, zaprimio čitav niz zahtjeva za provjerom njegove ustavnosti. Jedina stranka kojoj taj zakon odgovara i koja će ga žustro braniti jest SDSS, stranka kojoj zakon omogućava da osvoji sva tri mandata u slučaju da u svim izbornim jedinicama zajedno osvoji najveći broj glasova.
Trebali su prije odlučivati
U SDSS-u naime smatraju kako argument Ustavnog suda da se izborni zakoni ne mogu mijenjati godinu dana unutar izbora, a koji vrijedi za Zakon o izbornim jedinicama, mora primijeniti i na Zakon o nacionalnim manjinama.
– Ako je smatrao da Zakon o manjinama nije dobar, Ustavni ga je sud morao promijeniti do roka koji je sam propisao, dakle do 11. ožujka, ili u ocjenu ustavnosti zakona ići tek nakon izbora. Sada je za to kasno. No ako se Ustavni sud ogluši na to svoje pravilo i zakon svejedno proglasi neustavnim, mogu samo reći da će to biti dokaz da ne zaslužujemo zatvaranje Poglavlja 23 – kaže naš izvor iz SDSS-a.
Zakon ne jamči ravnopravan položaj
Stručnjak Ustavnog prava Branko Smerdel ne slaže se s ovakvim stajalištem SDSS-a.
– Ono što je protuustavno nije i ne može niti biti zakon. Nikakav rok u takvim slučajevima ne vrijedi – kaže Smerdel.
A Zakon o manjinama, kaže, protuustavan je jer ne jamči ravnopravan položaj svim manjinama. Uvjeren je i da HDZ neće na kraju inzistirati na novom Zakonu o izbornim jedinicama.
– To je protiv Ustavnog zakona i nadam se da će od te besmislice odustati – kaže.
