Prvo ministri vanjskih poslova, a tek onda predsjednici. Tako će izgledati nastavak službenih odnosa Hrvatske i Srbije. Unatoč tomu što je srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić zazvao svoje kolege iz BiH te Hrvatske, prvi na redu su ministrica Vesna Pusić i kolega Ivan Mrkić.
Bez sastanka na vrhu
– Idemo pješice, malim koracima – opisala je V. Pusić nastavak suradnje. Kako se doznaje, radi se na pripremi sastanka Pusić – Mrkić. Optimistične najave govore da bi se susret mogao dogoditi čak već u siječnju, dok oni oprezniji – uzimajući u obzir blagdane te obaveze, poput summita EU – Latinska Amerika krajem siječnja u Čileu – kalendar ipak šire na sljedećih nekoliko mjeseci. Kao teme prvog službenog sastanka navode se “lakša pitanja” – europske integracije, prekogranična suradnja te EU fondovi. Od njih bi se trebalo krenuti na druga dva seta neriješenih pitanja – članstvo u trgovinskim organizacijama te, najteže, pitanja proizašla iz rata, nestali te povrat umjetnina. I dok su odnosi Hrvatske i Srbije u proteklom periodu počivali gotovo isključivo na dobrim odnosima predsjednika Ive Josipovića te tadašnjeg srbijanskog premijera Borisa Tadića, sada tu ulogu preuzimaju ministri vanjskih poslova.
Odnosi Srbije i Hrvatske dosegli su najnižu razinu nakon dugo vremena nakon objave oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, kad je iz Beograda, s gotovo svih razina vlasti stizala vrlo oštra i lako zapaljiva retorika. Uz Hrvatsku, razmjenu poruka dviju država vrlo su ozbiljno pratili i u Bruxellesu. Hrvatska je strana tada, u vrlo neugodnoj situaciji napada i prosipanja frustracija, reagirala mirno, na što su apelirali i visoki dužnosnici EU-a. S druge strane, proces ponovnog približavanja dviju država od iznimne je važnosti, ne samo za normalizaciju odnosa, što već zvuči kao floskula, i rješavanja preostalih, otvorenih pitanja, već i za regiju. Hrvatska, kao prva država koja je iz rata prošla proces izgradnje države te je nadomak EU, država je na koju i partneri u Bruxellesu, kao i u SAD-u računaju kao na faktor stabilnosti i europeizacije regije. No i kad su odnosi bili “zaleđeni”, do prekida nije došlo. Doduše, izostali su sastanci na vrhu, ali je, primjerice, na sastanku Američko-jadranske povelje u Zagrebu 14. prosinca, sjedio predstavnik srbijanskog ministarstva prometa. Štoviše, za istim stolom kao i njegov kosovski kolega.
Slovenija jedina iznimka
Prva dva sastanka Pusić – Mrkić, prvi u New Yorku te drugi održan na marginama Ministarskog vijeća OESS-a početkom ovog mjeseca u Dublinu, dala su naznake da bi suradnja mogla krenuti, ali vrlo pragmatično. Bojazan da bi Hrvatska, kao što to radi Slovenija, mogla koristiti bilateralna pitanja kao instrument ucjene jednom kad uđe u EU ne postoji – Hrvatska je potpisala izjavu da to neće činiti. Doduše, ni Europi ne treba zamjeriti – Slovenija već drugi put, prvo graničnim pitanjem, a sad i rješavanjem pitanja Ljubljanske banke, staje na put Hrvatskoj. S hrvatske strane, iz Ministarstva vanjskih poslova i dalje ponavljaju kako je imenovano dvoje financijskih stručnjaka te da se čeka njihov prijedlog rješenja. Iako je bilo najava da će do susreta Zdravka Rogića i Francea Arhara doći do kraja godine, to se ipak neće dogoditi. Uzgred, do sad je 20 država ratificiralo hrvatski pristupni ugovor, u šest država je proces ratifikacije pokrenut. Jedina iznimka je – Slovenija.
>>Pusić Srbiji: Nema osobnog suda i nepriznavanja institucija
.....kad ova mala.....i gedžovan zaigraju....užičko...... ...ima da led ispari u milisekundi......breee.....