Saborski odbor za pravosuđe podržavao je Vladin prijedlog izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, popularno nazvan "lex Perković" kojim se ukida vremensko ograničenje za provedbu europskog uhidbenog naloga, ali tek od 1. siječnja 2014. godine. Većina nije podržala prijedlog Jadranke Kosor u kojem je također tražila ukidanje vremenskog ograničenja, s tim da bi on odmah stupio na snagu. Podržao ga je jedino HDZ-ov Vladimir Šeks. Nije podržan ni prijedlog grupe zastupnika iz redova HDZ-a, HDSSB-a i Hrvatskih laburista koji su tražili da se "lex Perković" stavi izvan snage i vrati na pozicije iz 2010. godine.
Iako je na početku sjednice predsjednik Odbora Josip Kregar zamolio zastupnike da se, s obzirom na to da o ovom zakonu rasprava u javnosti traje već tri mjeseca, suzdrže svih rasprava koje "apeliraju na ponos, samosvijest te osjećaje pobjede i poraza", to naravno nije bilo moguće, pa je na sjednici bilo i povišenih tonova.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić kazao je da mu nije jasno čemu toliko žestoka rasprava u javnosti o "toliko perifernom pitanju kao što je datum stupanja zakona na snagu".
– To nije bitka, tu nema pobjednika ni poraženih, to je dijalog i bit će toga sigurno još. Od početka smo se u ovoj priči prema EU postavili u podređeni položaj. Znam, dugo smo pregovarali, 12 godina, pa smo se navikli na to, pa čim dođe nešto iz Bruxellesa, mi prvo pitamo koliko visoko moramo skakati i toliko i skačemo – objašnjavao je ministar izmjene zakona.
Objašnjavajući prijedlog HDZ-a, HDSSB-a i Laburista, HDZ-ov Davorin Mlakar kazao je da je on imao za svrhu vratiti se na tekst zakona iz 2010. godine koji je Europska komisija smatrala dogovorenim.
– Predložili smo takav zakon da bismo vam pomogli da ne tonete dublje u probleme jer ne možete nasilnom politikom diktirati rad pravosudnih tijela. Hajde, jednom budite pametni i neka ovaj zakon nastupi osam dana nakon izglasavanja – rekao je Mlakar, a ministar Miljenić i SDP-ov Peđa Grbin objasnili su mu da je prijedlog grupe zastupnika nemoguće provesti, jer bi, vraćajući se na pozicije iz 2010. godine, kršili niz direktiva i odluka EU.
– U lipnju, kad ste donosili ovaj zakon sa 82 izmjene, on je stupio na snagu odmah, a sada mijenjate jedan članak i on stupa na snagu tek 1. siječnja. Zašto? Osim ako je istina da želite svoju katastrofu prikriti izmjenama Ustava i interveniranjem u Kazneni zakon da biste krivnju prebacili na dugoga – komentirao je Mlakar te dodao da će HDZ biti protiv izmjena zakona dok se ne riješi pitanje stupanja "lex Perković" na snagu.
I njegov stranački kolega Vladimir Šeks imao je niz pitanja za ministra – što je sa zastarom koja je sada obligatorna, a ne fakultativna kao što je bila prije izmjena zakona iz lipnja te zašto stavlja odgodu stupanja zakona na snagu.
– I gdje je taj konkretni njemački uhidbeni nalog koji je došao u RH? Gdje je došao i kada? Prema mojim informacijama, na sudovima se ne nalazi? Gdje je nestao, ne čovjek, kako kaže Bare, nego nalog – pitao je Šeks ministra aludirajući na uhidbeni nalog za Josipa Perkovića. Zanimalo ga je i postoji li razdoblje na koje će se odnositi nemogućnost zastare. Pitanjima se priključila i ministrova stranačka kolegica Ingrid Antičević Marinović koja ga je pitala koliko je uhidbenih naloga došlo u Hrvatsku, za koja kaznena djela, jesu li ti ljudi koje se traži u Hrvatskoj te koliko je Hrvatska izdala uhidbenih naloga.
Ministar je rekao da je u Hrvatsku do danas stiglo 125 europskih uhidbenih naloga, 52 osobe iz tih zahtjeva ne nalaze se u Hrvatskoj, u devet slučajeva su zemlje koje su slale zahtjeve odustale od njih, 27 zahtjeva je realizirano, a 25 predmeta ne možemo obraditi zbog vremenskog ograničenja koje još uvijek na snazi.
– Ti zahtjevi odnose se na različite slučajeve, od krađe automobila do teških ubojstava, profili i zemlje koje šalju naloge su različiti. Čak i s ovih 25 predmeta koje ne možemo realizirati, Hrvatska je iznad europskog prosjeka po ispunjavanju europskog uhidbenog naloga, kod nas se to provodi brzo i učinkovito – tvrdi Miljenić te dodaje da je Hrvatska poslala 22 europska uhidbena naloga.
Odgoda primjene izmijenjenog zakona napravljena je, kako je rekao, zato što su se tako dogovorili s Europskom komisijom, a zastara nije fakultativna jer, objasnio je, takvo nešto je potpuno nedopustivo u jednoj pravnoj državi.
– Kada govorimo o zastari, ako je Komisija nikada nije spominjala, zašto je vi spominjete. Čemu biti papskiji od pape. Pa mi moramo nešto proizvoditi, a ne govoriti tko tu kome slaže kakve lego-kockice – podigao je glas ministar, na što je Mlakar kazao kako nije došao u Sabor da bi vikao na zastupnike, a ministar je odgovorio da su i njega dosta vrijeđali posljednjih mjeseci pa je sve pretrpio.
– A što se tiče naloga za Perkovića, ne znam gdje je i ne zanima me zato što postoji policijski ured koji se time bavi i prosljeđuje to dalje sudovima – kazao je Miljenić te dodao da će promjene Ustava o nezastarijevanju teških ubojstava sezati do tuda da će svaki ubojica odgovarati za to dok je živ.
>> Nijemci ne žele izručiti optuženog nacista, a traže Perkovića
