Prije nekoliko tjedana u Večernjaku mi je za oko zapela vijest o
pronalasku nafte u BiH. Odmah sam pretražio svoj kompjutor, tražeći
intervju koji sam napravio prije tri ili četiri godine s Austrijancem
dr. Siegfriedom Tischlerom, i pomalo zaboravio jer me više zanimaju
NLO-i nego nafta. Tischler je 1977. stekao doktorat iz geologije na
Sveučilištu Leopold-Francis u Innsbrucku, 2001. postao gostujući
profesor na odsjeku za sociologiju Sveučilišta u Grazu, a od svibnja
2003. i gostujući profesor na Sveučilištui u Riau u Indoneziji, gdje je
osnovao Centar za etiku i znanost.
Zagovara tezu da nafta nije fosilno gorivo – nego da se neprekidno
stvara u dubini zemlje (za one koji žele znati više, u Hrvatskoj je
njegov opširni tekst “Pravo podrijetlo nafte” objavljen u
časopisu Nexus br. 3, listopad-studeni 2004). No, u intervjuu koji smo
radili 2004. izjavio je i to da je Amco otkrio naftu u Bosni još prije
15-ak godina
Nisam ga nikad objavio (osim u emisiji “Na rubu znanosti”, gdje nije
privukao pažnju) jer – mada mi se kao svakom posjetitelju benzinskih
crki dopala Tischlerova teza – priča o otkriću takvih količina nafte u
BiH mi se činila jednostavno nevjerojatnom, s mirisom “teorije urote”.
Sve do prije koji tjedan kad sam naletio u Večernjaku na spomenutu
vijest da “nedavno objavljeni rezultati istraživanja British Petroleuma
i Amcoa govore da se na području Bosne i Hercegovine nalaze najveće
zalihe nafte u Europi oko 500 milijuna tona”. Bilo je u tekstu i
komentara domaćih stručnjaka u vezi s pitanjem nafte u BiH, ali
novinska potvrda Tischlerove priče o Amcou od prije nekoliko godina
podsjetila me i na važniji ostatak intervjua – mogućnost da ne postoji
nikakav rizik od nestanka nafte.
VL: Koje su rupe u teoriji o
podrijetlu nafte?
- Postoji niz problema u teoriji fosilnih goriva. Glavni je problem taj
što se teorija ne može testirati. Po teoriji fosilnih goriva nafta je u
prošlosti nastala od živih organizama. To ne možete napraviti u
laboratoriju i dokazati. Naftu, međutim, možete napraviti na različite
načine – od običnih stijena, vode, uz određenu temperaturu. Vjerujem da
je teorija fosilnih goriva, koja je stara 250 godina – prvi ju je
predložio 1757. godine ruski geolog Lomonosov – dobila status religije.
Naftne su kompanije zbog toga sretne jer prema toj teoriji postoji samo
ograničena količina nafte, što znači da što nafte bude manje – to će
ona biti sve vrednija i njezina će cijena rasti. Količina, međutim,
nije ograničena i nema razloga za ovakav porast cijena, nema razloga da
se napada Irak, Iran ili Venezuela. Nije bilo razloga za silovanje
Jugoslavije. Možda je jedan od razloga taj što je Amco 1992. godine u
Bosni i Hercegovini pronašao znatne količine nafte, no to u medijima
nije objavljeno. Usuđujem se reći da bi Jugoslaveni danas vjerojatno
bili sretniji da rata nije bilo.
VL: Kada je i koliko nafte nađeno?
- Imam podatke da je Amco izbušio rupe u blizini Drenice u Bosni i
Hercegovini, u blizini Tuzle. Nađeno je dvije i pol milijarde barela
nafte, što je nekoliko postotaka od ukupne količine nafte koju je
čovječanstvo ikada proizvelo. To je, dakle, velika količina. S tom bi
naftom Jugoslavija dobila autonomiju za sljedećih stotinu godina. Ne
znam je li naftna industrija imala veze s događajima u Jugoslaviji, ali
mislim da je to vrlo vjerojatno, ako pogledate što se događa u Iraku i
tko zna gdje još.
VL: Predložili ste alternativnu
teoriju o nafti. Kakvu?
- Alternativna teorija postanka nafte dat će filozofsku pozadinu u
pokušaju pronalaženja nafte na drugim mjestima. Sadašnja teorija
fosilnih goriva ograničava potragu na “prave stijene”. No, ako to
zamijenimo s “pravim uvjetima”, onda možemo bušiti svuda. Rusi su
pokazali da ako na pravom mjestu – geološki gledano u smislu tektonskih
struktura – bušite dovoljno duboko, naći ćete naftu.
VL: Možete li nam navesti neka mjesta
u svijetu gdje je nafta nađena, a da je nije tamo trebalo biti?
- Pogledajte Sjeverno more. Sva je nafta u Sjevernom moru nađena na
vrlo tankom dijelu stijena nastalih taloženjem na dnu mora. U
Saudijskoj Arabiji postoje kilometri takvih stijena i možete vjerovati
da tu ima mnogo nafte, no u Sjevernom je moru to stijenje vrlo tanko.
Sve se crpljenje i proizvodnja nafte odvija oko kružne strukture
nazvane “srebrna jama” koja je nastala od udarca asteroida prije 65
milijuna godina, zbog čega su nastale strukture u unutrašnjosti zemlje
što crpe naftu prema gore. U Sjevernom moru ne bi trebalo biti toliko
nafte.
U Vijetnamu, nakon Vijetnamskog rata, koji je također imao veze s
naftom, opisao sam to u članku prošle godine, Rusi su izbušili rupu do
dubine od pet tisuća metara i dobili naftu. To je bilo na mjestu na
kojem po teoriji fosilnih goriva ne bi trebalo biti nafte i ne može
biti nafte.
VL: Koje je, po vama, podrijetlo
nafte, kako se proizvodi?
- Nafta se u ovom trenutku proizvodi duboko dolje pod nama. Ako
stlačite bilo koju mineralnu fazu koja sadrži ugljik, dodate vodu i
visoku temperaturu, otopit će se i otpustiti ugljikove faze poput CH4.
VL: Postoje li tehnologije koje bi
mogle proizvesti naftu na osnovi tog koncepta?
- Nije vam potrebno ništa novo. Trebate samo biti u dobrim odnosima s
Rusima i zamoliti ih da dođu u vašu zemlju, izbuše nekoliko rupa i crpe
naftu. Za dobru će cijenu oni otići bilo kamo. Ne morate ići u američku
naftnu kompaniju i moliti ih da vam prodaju naftu.
VL: Zaključak je da nafta ne bi
trebala biti skupa jer se proizvodi svaki dan?
- Zaključak je da ne bismo smjeli dopustiti oligarsima, ja ih zovem
oilgarsima (oil = nafta) da upravljaju našim životima.
VL: Je li teoriju o kojoj vi pričate
moguće dokazati, odnosno dokazati da je ona o nafti kao fosilnom gorivu
pogrešna?
- Čak i u američkoj Akademiji znanosti postoje članci o istraživanjima
što su proveli američki znanstvenici u američkim znanstvenim
institucijama, koji dokazuju da je to moguće tj. da djeluje. Problem je
u tome što mediji to ne govore ljudima. A tko je vlasnik medija? Iste
one korporacije koje su vlasnici naftnih kompanija ili tvornica oružja.
Ne postoje samo neetični znanstvenici, nego i neetični novinari i
neetični političari koje plaćaju da ne forsiraju određena pitanja. O
tome je riječ.
POGLED S RUBA ZNANOSTI
