Stručnjak za sigurnost Gordan Akrap u specijalnoj emisiji Večernjeg lista posvećenoj ratnim događanjima u Ukrajini komentirao je rusku invaziju na istoku Europe.
Je li Putinov potez svojevrsni napad na SAD u Ukrajini i suočava li se svijet s trećim svjetskim ratom?
– Mislim da smo mi već dulje u digitalnom trećem svjetskom ratu. To što se on uglavnom ne vidi aktivnost je koja ne izlazi previše u javnost, ali svjedočimo stalno tim digitalnim bitkama. Posljednjih tjedana Rusija je snažnim cyber oružjima pokušala uništiti informacijsko-komunikacijski i financijski sustav Ukrajine. Međutim, Ukrajina se obranila zahvaljujući razvijenim sposobnostima i tehnologiji te s pomoći partnera. Nadam se da ovo nije uvod u treći svjetski rat iako stoji ta teza da Rusija nije napala samo Ukrajinu već i NATO. A ako dođe do provokacije prema članicama NATO-a, ta organizacija sigurno će odgovoriti. Rat nitko ne može dobiti i nikome se ne isplati. Rusiji će nametnuti takve sankcije da se neće moći gospodarski oporaviti. I Hrvatska bi osjetila posljedice, ali ne tolike. Ono što Rusija čini neprihvatljivo je, a Putin je izgubio živce i napao suverenu državu.
Koje sankcije prijete Rusiji?
– One su već prije dva mjeseca definirane. Ono što smo vidjeli posljednjih dana jest da su pod sankcije stavljene financijske institucije, ali ne ključne, te određeni ljudi bliski Putinu i njegovoj administraciji, no također ne ključni. Sankcije bi se trebale proširiti na samog Putina i njegovu obitelj te na cijeli financijski, politički i gospodarski sektor u Rusiji. Ovisi hoće li se sankcije preliti i na energetski sektor. Ako EU zatvori energetske dobavne pravce Rusija će teško moći financirati rat.
Što nam govori kineska objava kako nije riječ o invaziji?
– To je drugi režim s kojim se demokratski svijet danas suočava i koji ima ozbiljnih teritorijalnih pretenzija. Hoće li Kina iskoristiti ovu situaciju za rješavanje otvorenih pitanja s Tajvanom, teško je procijeniti. Nadam se da neće doći do toga, no Kinezi pozorno prate što se događa u svim dijelovima svijeta pa su tako pratili i krvavi raspad Jugoslavije.
Koliko Ukrajina može podnijeti teret rata?
– Današnja Ukrajina nije ona iz 2014. godine koja je imala 200 tisuća vojnika na papiru, a u stvarnosti oko 7000 vojno sposobnih snaga. Danas Ukrajinci imaju 220.000 dobro organiziranih, pripremljenih i motiviranih vojnika. Ne može Rusija očekivati da će s lakoćom ostvariti planove na terenu, a Ukrajina će sigurno dobiti i pomoć partnera.
Što ovi napadi znače za Hrvatsku i regiju?
– Ozbiljan je problem snažan proruski i prosrpski utjecaj na jačanje tenzija i nesigurnosti u zemljama zapadnog Balkana. Riječ je o izuzetno labilnim zajednicama i kao državama vrlo ranjivima. Suočeni smo s pitanjem sigurnosti i stabilnosti u BiH, što nam je posebno bitno zbog tamošnjih Hrvata. Isto tako očekuju se uoči skorašnjih izbora proruske i prosrpske unutarnje podjele kako bi se destabilizirala Crna Gora, članica NATO-a – kazao je Akrap.
Više o ruskoj invaziji na Ukrajinu čitajte OVDJE.
Video – Što agresija Rusije znači za Hrvatsku?
Možda je prerano, ali niti sam vidio niti vidim tu motiviranost Ukrajinaca o kojoj govori ovaj stručnjak. Više su se oslanjali na NATO pomoć, koja je naravno izostala, kao i u slučaju Gruzije.