Ovisno o tome kako će proteći sastanak sa socijalnim partnerima, iz
Vlade najavljuju da bi tijekom današnjeg dana mogli poslati u saborsku
proceduru prijedlog državnog proračuna, ali neće se žuriti s donošenjem
sve do sredine ili kraja prosinca. Sindikalac Vilim Ribić najavljuje da
će na današnje pregovore sa Sanaderom doći s nizom zahtjeva koji
zapravo znače korjenitu promjenu dosadašnje ekonomske politike.
Kreditno izobilje
Osim odustajanja od luksuznih investicija, sindikat traži od premijera
da provede korjenitu poreznu reformu, čemu se HDZ žestoko protivio u
kampanji, da napravi potpunu reviziju broja branitelja, inventuru
dosadašnjih ulaganja, pa Ribić kaže da se postavlja logično pitanje
može li se zaokret provesti bez rekonstrukcije Vlade i jesu li ljudi
koji sada predstavljaju Vladu dovoljno vjerodostojni.Kupovanje vremena
poslužit će premijeru Sanaderu da pokuša sa sindikatima dogovoriti
konsenzus i mjere koje se po svojoj žestini mogu usporediti sa
Škegrinim i Valentićevim stabilizacijskim programom otprije 15 godina.
Sanadera sada, međutim, ne muči beznađe kao ono iz sredine devedesetih,
jer je tada u krizi bila samo Hrvatska, a sada je cijeli svijet.
U 10 godina kreditnog izobilja i nepromijenjene ekonomske politike,
vanjski dug države porastao je sa 10 na 37 milijardi eura te je gotovo
dostigao vrijednost BDP-a. Kao jedna od visokoovisnih država o vanjskom
kapitalu, Hrvatska je dospjela u nezgodnu poziciju jer se na svjetskom
tržištu više ne raspravlja o visini kamata, nego o tome gdje se svježi
novac može dobiti.
Brza pruga
Dvije moćne institucije, HBOR i HAC, dobile su prošli mjesec odbijenicu
za tristotinjak milijuna eura zajma, pa se postavlja pitanje gdje će
vodeći hrvatski dužnici (tvrtke, banke i Vlada) naći 11 milijardi eura
koji 2009. stižu na naplatu. Suočivši se s realnošću, Sanader priprema
svoj prvi proračun u kojemu ne dijeli novac šakom i kapom, kao što je
činio ranije jer mu je to omogućila pozitivna konjunktura u regiji i
obilno strano kreditiranje. Najteže mu je, čini se, odreći se
infrastrukturnih radova, zbog čega ga proziva i oporba. Slavko Linić
kazao je ovog vikenda da brza pruga nema ekonomskog opravdanja, ali ima
drugog jer je IGH pokupovao zemljište uz trasu te ga kani prodati
državi.
PREGOVORI Premijer o proračunu sa socijalnim partnerima