Konferencija u organizaciji HDZ-a nije otkrila s kakvim će gospodarskim programom HDZ ići na izbore, ali otvorila je mogućnost da bi slabljenje tečaja kune i drukčija monetarna politika mogli biti sastavni dio tog programa.
Korist ne vidi ni MMF
Tečajnu je politiku u prvi plan gurnuo glavni gost konferencije, njemački ekonomist Hans-Werner Sinn, šef bavarskog instituta koji piše program za HDZ. Sinn je u svom opširnom izlaganju naveo da bi devalvacija nacionalnih valuta mogla biti jedan od načina za prevladavanje krize u rubnim članicama EU, a posebno u Grčkoj. Hrvatsku nije spominjao direktno, već je dodao da se puno toga što se odnosi na ostale države može primijeniti i na nas. Zemljama juga u problemima savjetovao je da smanje vrijednost svoje valute za 5 do 25 posto.
Reakciju SDP-a nije trebalo dugo čekati pa je najprije ministar Gordan Maras naglasio da je stabilan tečaj prva točka razlike između te dvije stranke. Na to se nadovezao i premijer Zoran Milanović dodajući da je devalvacija kune opasna. – Značajan broj građana ima kredite u devizama, u stranim valutama, i oni bi time bili dovedeni praktički na rub egzistencije. HNB već godinama jakim i čvrstim deviznim rezervama komforno i elegantno štiti tečaj kune prema euru, i tako će i nastaviti dok sam ja premijer. To se neće dirati. Ali ima jedan dublji problem o kojem se manje govori, a to je pokušaj da se devalvacijom, dakle smanjenjem vrijednosti kune, kao fol, stekne veća konkurentnost u izvozu. To je prijevara. To je zabluda – rekao je Milanović i dodao da se konkurentnost ne postiže devalvacijom nacionalne valute, nego ulaganjima.
Potrebu da se ogradi od devalvacije kune imali su i u HDZ-u. Tomislav Ćorić, prvi čovjek njihova Odbora za financije, kaže da su priče o rušenju tečaja špekulacija koju otvaraju oni koji plaše javnost HDZ-om. – Gospodin Sinn samo je na primjeru Grčke pokazao što se događa zemljama koje ne provode reforme. Mi smo jasno dali do znanja da su nužne reforme u cijelom gospodarstvu, i u tom smislu očekuje se i aktivnija uloga HNB-a. To ne znači da je nužna deprecijacija tečaja, ali mogu se koristiti drugi instrumenti monetarne politike poput operacije na otvorenom tržištu – ističe Ćorić.
Kada je riječ o tečaju, Sinn nije jedini ekonomist koji tvrdi da je tečaj kune precijenjen, pogotovu ako se cijena rada i produktivnost uspoređuju s drugim državama. Ta razlika može se smanjiti na dva načina, rušenjem tečaja ili tzv. internom prilagodbom kroz smanjenje plaća i poreza. Budući da su nam plaće u odnosu na globalizirane troškove života niske, a porezi stalno rastu, ne dolazi ni do interne prilagodbe pa cijenu raskoraka plaćamo masovnom nezaposlenošću i gubitkom radnih mjesta. Premda su i sami propitivali realnost našeg tečaja, nedavno je i MMF u jednom od svojih izvještaja rekao da ne preporučuje devalvaciju kune jer bi se povećala zaduženost stanovništva i poduzeća, a relativno mali dio gospodarstva imao bi koristi s obzirom na to da hrvatski robni izvoz iznosi samo 15 posto BDP-a.
Bio bi to avanturizam
– Ne vjerujem da će se HDZ upustiti u monetarni avanturizam i zalaganje za devalvaciju jer bi na tome mogao izgubiti previše glasova. Gledamo li poslijeratnu europsku povijest, u vrijeme kada su sve države imale svoje valute, upravo su se zemlje juga služile slabljenjem valute ne bi li "ojačale" svoju konkurentnost. Dugoročno, to nije pridonijelo konkurentnosti, nego je oslabilo unutarnje sposobnosti realnog tržišnog prilagođavanja – ističe ekonomist Velimir Šonje. Ekonomist Ljubo Jurčić slaže se sa Sinnovim stavovima da su mnoge države koje su prerano preuzele euro došle u probleme jer nisu mogle devalvirati svoje valute, no Jurčić kaže da Hrvatska ne treba provoditi devalvaciju već deeurizaciju i kunu, a ne euro koristiti kao svoju valutu. – Mi nemamo problema s gospodarskim programima stranaka, nego s provedbom i sposobnosti političara da koriste instrumente ekonomske politike – ističe Jurčić.
>> Milanović o devalvaciji: Prste dalje od kune!
>> Što MMF traži od Hrvatske? Ili tečaj od 8,3 kn ili režite plaće 800 kn!
Iskreno, kuna je precijenjena koliko god to nama bilo drago ili krivo...koliko objektivno?...teško je procijeniti...i da je devalviramo 100% pitanje da li bi bilo realno...gospodarstvo je u očajnom stanju...potpuno smo nekonkurentni...polja su prazna i neobrađena, seoska dvorišta više liče na gradska...smijemo se Bugarskoj i Rumunjskoj, ali tamo njihovi pastiri uzgajaju ovce i preživljavaju s time...kod nas se živi na doznake, penzije koje stižu iz inozemstva koje su zaradili pradjedovi i prabake i gdje se svi mole da ovi slučajno ne umru pa da penzije iz Austrije,Švice ili Njemačke ne prestanu stizati...od Umaga do Konavla ekipa živi svoj turistički-iznajmljivački stil života...sve je podređeno na najam soba i apartmana...u većim gradovima središnje i istočne Hrvatske većina zaposlenih je uhljebljena u javnom parazitskom i neproizvodnom sektoru...a oni rijetki sretnici koji imaju posao u realnom proizvodnom sektoru totalno su u podređenom položaju u znanju, sposobnosti i iskustvu sa konkurencijom...niti jedan hrvatski industrijski proizvod neće proći na EU tržištu zato jer se tamo traže certifikati i norme...brdo normi koje je potrebno ispuniti...a naše nazovi "perjanice" industrije imaju stručnjake koji ne znaju ni gdje bi našli te norme ni kako da ih prevedu ni kaj uopće znače zahtjevi u tim normama...a da o fakultetima i znanosti i ne pišem...provodi se teror nad studentima samo kako bi profesori pokazali javnosti da zarađuju svoje visoke plaće...a kvaliteta studija i znanje tih jadnih diplomanata su katastrofalni...