U svijetu je po prvi put u 24 sata zabilježeno više od pola milijuna zaraženih, 504.419, od čega je 245.787, nikad više i u Europi. Nakon drastičnog porasta broja mrtvih u Europi od 2754 slučaja i jučer su od COVID-19 umrle 2504 osobe, više od trećine svih žrtava u svijetu. U svijetu je u protekla dva dana bilo ukupno 14.145 smrtnih ishoda. Samo dva puta u travnju bilo je gorih 48 sati.
Belgija, još uvijek treća zemlja u svijetu po smrtnosti, doduše jer smrću od COVID-19 smatraju i kad je klinički utvrđena vjerojatnost zaraze, postaje jedno od najvećih europskih žarišta. Proljetos. 15. travnja zabilježili su najveći dnevni porast zaraženih od 2454 slučaja, a od 14. listopada broj zaraženih nije bio manji od sedam tisuća, a jutros po Worldometeru imaju 21.048 zaraženih u posljednja 24 sata, a u proteklih 48 sati ukupno 271 smrtni slučaj, što je na rubu prema crnim brojkama koje su imali u travnju.
Brojne europske zemlje vode bitku za očuvanje svoga zdravstvenog sustava jer će se u protivnom vrlo brzo naći u okolnostima kakve su već iskusile proljetos, a neke na istoku Europe suočavaju se s okolnostima kakve nikad nisu imali. Broj aktivnih slučajeva zaraze u tri tjedna više je nego udvostručen od 2,3 na 5,2 milijuna, prema podacima Worldometera. Od 23. listopada više je od 200.000 novozaraženih svakoga dana, dok ih je 7. listopada bilo 92.000. Neke europske zemlje protekla dva dana su se s brojem smrtnih slučajeva približile proljetnim katastrofalnim crnim brojkama.
VIDEO: Dragan Primorac objasnio načine testiranja na koronavirus: 'To je preduvjet za dobivanje realnih brojeva inficiranih'
I broj teško oboljelih proteklog tjedna rastao je petstotinjak dnevno, a jučer za tisuću na 19.000. Sve te brojke govore da mjere poduzete diljem Europe još ne daju znatnije rezultate jer tjedni trendovi govore da tek slijede dva-tri najgora dana. Čak 24 europske zemlje imale su i jučer više od tisuću zaraza. Virus se ubrzano širi svuda u hrvatskom okruženju.
Osim što je broj smrtnih slučajeva u Hrvatskoj sve veći, 18, pa jučer 23, i drugi podaci HZJZ-a pokazuju kako se stanje u nas pogoršava, ne samo po broju zaraženih, jučer 2378. Kumulativna 7-dnevna stopa iznosi 274,8 zaraženih na 100.000 stanovnika, dok je 14-dnevna 405,8. Od 19. do 25. listopada provedeno je 48.905 testiranja, a udio pozitivnih testova bio je čak 22,8 posto, a tjedan prije 13 posto. Od 20. do 26. listopada od koronavirusa je preminulo 78 osoba, dvostruko više nego tjedan prije, a od toga je njih 27 (34,6 posto) bilo na respiratoru. Stopa smrtnih slučajeva povećala se na 1,8/100.000 st., a što je značajan rast u odnosu na tjedan prije kad je bila 1, a ranije između 0,3 i 0,6.
Dok je u Europi od početka pandemije smrt od COVID-19 službeno potvrđena u 256.190 slučajeva uz 3,58 milijuna oporavljenih, što je smrtnost od 6,6%, u svijetu je umrlo 1,17 milijuna ljudi uz 32,5 milijuna oporavljenih, što je smrtnost od 3,5%. U Hrvatskoj je 1,7%, iako na to utječu kriteriji za “oporavljene” i “aktivne” za što smo već zaključili da su kod nas očigledno najniži među europskim zemljama, pa neke zemlje s blažim porastom broja zaraženih imaju daleko više aktivno zaraženih, i proporcionalno manje oporavljenih. Prema tim površnim procjenama, kad bi sada stalo širenje zaraze, od 12.736 aktivno zaraženih 216 bi umrlo, u Europi 330.000, a u svijetu 374.000.
I najistaknutiji američki znanstvenik i vodeći epidemiolog Anthony S. Fauci, u ožujku je procjenio od 100 do 200 tisuća žrtava u SAD-u, što se tada činilo pretjeranim pa se naknadno i sam korigirao kako je izglednije oko 60.000. I američki predsjednik Donald Trump u svibnju je iznio predviđanja o 75 do 100 tisuća mrtvih u SAD-u. Američki Institut za metriku i procjene u zdravstvu početkom svibnja povećao je svoje projekcije na 135.000 do početka kolovoza, a potom 220.000 do studenoga. SAD je do jučer imao 232.000 žrtava. Taj je Institut Hrvatskoj predviđao 600 umrlih do kraja kolovoza te 1400 do početka listopada. Predviđali su nam krajem rujna 25 smrtnih slučajeva dnevno i potrebu za 250 respiratora. Jučer je bilo zauzeto 68 respiratora. Do 15. listopada u našim je bolnicama bilo 439 oboljelih od COVID-19, u 12 dana ih je broj udvostručen, jučer 932.
Kontroverzna studija
Zanimljiv je primjer studije procjene smrtnosti tima sa sveučilišta Stanford pod vodstvom jednog od najcitiranijih znanstvenika današnjice Johna P.A. Ionannidisa, čiji su kontroverznu studiju prenosili mediji i autori koji zagovaraju stav o preuveličavanju opasnosti od pandemije, te pretjeranoj reakciji s “lockdownom”, što je, doduše, sve zastupljenije stajalište. Prema toj studiji temeljenoj na analizi niza znanstvenih radova te rezultatima seroloških testiranja, smrtnost od koronavirusa procijenjena je znatno niže, između 0,12 i 0,2%, puno bliže smrtnosti od gripe, i daleko od početnih procjena WHO-a od 3,5%. Međutim, neki su znanstvenici odbili raditi na toj studiji zbog korištenja nepouzdanih testova i sporne metodologije, a nakon niza upućenih kritika studiji, tim sa Stanforda korigirao je neke nalaze. Potom su i zviždači otkrili da je jedan od donatora studije bio vlasnik aviokompanija David Neeleman. Ionannidis se za BuzzFeed News branio kako nije znao tko je sve financirao studiju, te da tko god da je, nije znanstvenicima dao uputu u kojem smjeru studija treba ići.
Naime, rezultati studije poklopili su se s interesima Neelemana da se liberalizira strategija odnosa prema virusu u korist ekonomije. Neeleman se u jednoj kolumni pohvalio kako je i osobno upoznao trojicu znanstvenika sa Stanforda dok su radili na studiji. Sam Ioaninidis 17. ožujka na Statnews.com objavio je kritički osvrt zbog loše reakcije na pandemiju jer odluke nisu bile temeljene na stvarnim podacima pa je umjesto pandemije koja se događa jednom u stoljeću to nazvao “fijaskom jednom u stoljeću”. Temeljeći svoj izračun na analizi smrtnosti na kruzeru Diamond Princess, Ionannidis je izračunao da ako se zarazi 1% američke populacije (oko 3,3 milijuna) da bi to značilo 10.000 smrtnih slučajeva. To jest ogroman broj, ali da nismo znali za novi virus i da nije bilo PCR testova, ustvrdio je, broj ukupnih smrtnih slučajeva zbog “bolesti slične gripi” ove godine ne bi izgledao neobično. Još je dodao: "Neki su zabrinuti da bi 68 smrtnih slučajeva do 16. ožujka u SAD-u, moglo eksponencijalno rasti do 680, 6800, 68.000, 680.000... sa sličnim obrascem diljem svijeta. Je li to realan scenarij, ili loša znanstvena fantastika?".
U SAD-u je dosad zaraženo devet milijuna ljudi i čak kad bi na svaka tri milijuna uračunali po 10.000 žrtava iz Ionannidisove procjene, ispalo bi da je pogriješio za 200.000. Nema u svijetu znanstvenika kojeg ovaj virus nije namagarčio. Na žalost! To samo govori kako s procjenama treba biti oprezan, a osobito se ne treba zanositi unaprijed kreiranim stavovima “za” i “protiv” oštrije i blaže strategije u izboru mjera. I znanstvenici su samo ljudi.
Joj kad krenu tužbe,ostat ćete bez gaća i čarapa!