Bitka za Bahmut, u ukrajinskoj pokrajini Donjeck koja je većim dijelom pod ruskom okupacijom, pokazala se kao jedna od najkrvavijih i najdužih bitaka ruske invazije, koja sada traje 14. mjesec. Snage Kijeva izdržale su ruske napade uz teške gubitke s obje strane, a grad, rudarsko i prometno središte, pretvoren je u ruševine nakon mjeseci uličnih borbi i bombardiranja.
Video: Još jedan ruski oligarh preminuo pod misterioznim okolnostima: Tijelo pronađeno u ćeliji
Tijek događaja:
21:57 - Bjeloruskim gimnastičarima koji nisu uključeni u ukrajinski rat trebalo bi dopustiti da se natječu, rekao je danas čelnik Međunarodne gimnastičke federacije. Međunarodni olimpijski odbor preporučio je da se Rusima i Bjelorusima dopusti da se vrate na natjecanje kao neutralni. Ukrajina je kao odgovor zaprijetila bojkotom Olimpijskih igara u Parizu 2024.
Morinari Watanabe, iz FIG-a, rekao je: "Razumijem i podržavam ukrajinsku poziciju s političke strane. Ali sport je neovisan o politici. "Sport mora tražiti mir čak i kada su vlade i vojnici u ratu." "Zelenski štiti ukrajinski narod kao obitelj. Ja štitim sve gimnastičare svijeta kao obitelj.
"Zato podržavam ukrajinske gimnastičare i branim pravo ruskih i bjeloruskih gimnastičara koji nisu uključeni u rat da sudjeluju u natjecanjima." Samo nekolicina ljudi zna detalje ukrajinskih planova za pokretanje ponovne protuofenzive u nadolazećim mjesecima, rekao je čelnik ukrajinskog vijeća za obranu. "Informacije o tome kada bi vojne akcije mogle početi bit će poznat ograničenom broju ljudi", rekao je Oleksij Danilov za Radio Slobodna Europa. Rekao je da će Ukrajinci saznati detalje kada ofenziva počne.
21:50 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov doputovao je u četvrtak u posjet Turskoj, doznaje se iz službenih turskih izvora, kako bi razgovarao o ugovoru o izvozu ukrajinskih žitarica Crnim morem iz srpnja 2022.
Lavrov se s turskim kolegom Mevlutom Cavusogluom sastao u Ankari na večeri koja označava završetak ramazanskog posta. Zajedno s Cavusogluom održat će tiskovnu konferenciju, a zatim se sastati s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.
Turska, članica NATO-a, pokušava uvjeriti Rusiju i Ukrajinu da nastave mirovne pregovore, nadajući se da će izvući korist iz diplomatskih napora koje je ulagala prošle godine.
"Unatoč tome što je međunarodna situacija složenija, rusko-turski politički dijalog, uglavnom na razini predsjednika država, nastavlja se", priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova uoči posjeta Sergeja Lavrova. Ruski ministar, koji je zadnji put boravio u Turskoj u lipnju, treba razgovarati s turskim dužnosnicima o ugovoru o žitaricama koji je, navodi rusko ministarstvo vanjskih poslova, "kao znak dobre volje produljen za šezdeset dana".
Turska je tražila produljenje od 120 dana, sukladno prvom dogovoru. Ukrajina je među najvećim proizvođačima žitarica u svijetu. Ugovor koji je uz posredovanje Ankare i Ujedinjenih naroda potpisan u srpnju 2022., dosad je omogućio izvoz više od 25 milijuna tona žitarica. Ruski predsjednik Vladimir Putin i Erdogan održavaju redovite veze, bilo putem telefona, bilo na sastancima u četiri oka. Lani su se sastali četiri puta.
21:20 - Najmanje sedam civila ubijeno je u dva odvojena ukrajinska topnička napada, izvijestile su ruske državne novinske agencije pozivajući se na vlasti u okupiranim područjima istočne Ukrajine. Četiri civila poginula su u Donjecku kada su granate pogodile parkiralište, a još šest osoba je ozlijeđeno, objavila je državna novinska agencija Tass.
U odvojenom izvješću, državna novinska agencija Ria rekla je da su tri osobe poginule u eksplozijama na autobusnom stajalištu u Lisičansku, nekih 120 km sjeveroistočno od Donjecka.
Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, rekao je glasnogovornik američkog State Departmenta Vedant Patel. "Sjedinjene Države i Francuska dijele zabrinutost u vezi s izazovom koji Kina predstavlja međunarodnom poretku temeljenom na pravilima, uključujući kroz stalnu potporu Pekinga ruskom ratu protiv Ukrajine", rekao je Patel.
Ukrajina je pokrenula aplikaciju za pomoć u pronalaženju djece koja su nestala tijekom rata i ponovnom povezivanju obitelji razdvojenih u sukobu, priopćila je ukrajinska policija. Procjenjuje se da je 19.544 ukrajinske djece deportirano u Rusiju od invazije u veljači prošle godine, prema ukrajinskim vlastima. Rusija je zanijekala otmicu djece i tvrdi da su odvedena zbog njihove sigurnosti.
"Mobilna aplikacija Reunite Ukraine besplatna je za preuzimanje i jednostavna je za rukovanje", rekao je zamjenik načelnika ukrajinske nacionalne policije Oleksandr Fatsevych. "Policija će provjeriti i potvrditi osobne profile te djelovati kao posrednik kako bi se omogućila komunikacija putem aplikacije", dodao je.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je da bi Kina isporukom oružja Rusiji riskirala da značajno naruši svoj odnos s EU. "Naoružavanje agresora je jasno kršenje međunarodnog prava", rekla je nakon razgovora sa Xi Jinpingom i Emmanuelom Macronom u Pekingu.
16:23 - Savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina poručio je kako bi mogao mobilizirati oko 400.000 vojnika kako bi zadali ''zadnji udarac'' Ukrajini, ne uspije li ukrajinska protuofenziva.
"Ako ofenziva u Kijevu ne uspije, Zapadu će nedostajati oružja i tada će Rusija moći mobilizirati 400.000 ljudi za konačni napad", rekao je Dmitrij Suslov. Ukrajina trenutno obučava oko 40.000 jurišnih trupa za napad, a navodno gradi i tenkovske brigade pomoću vozila koje su saveznici donirali. Poljska, Španjolska i SAD pojačale su vojnu pomoć prije planiranih napada Kijeva, ali nije objavljeno kada bi točno mogli započeti.
15:19 - Kineski predsjednik Xi Jinping spreman je nazvati ukrajinskog kolegu Volodimir Zelenskog, izjava je to francuskog diplomatskog izvora, i to za vrijeme posjeta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Pekingu.
Kina je spremna surađivati s Francuskom na "snažnom guranju" za početak pregovora o okončanju sukoba, dodao je izvor. Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, koja je također u Pekingu, rekla je da je ohrabrila gospodina Xija da se obrati ukrajinskom predsjedniku.
Ovo je prvi pokazatelj kako bi Xi mogao odgovoriti na poziv ukrajinskog čelnika da se sastane s njim u Kijevu. Kineski predsjednik nije razgovarao sa Zelenskim od izbijanja rata, ali je prošlog mjeseca odletio u Moskvu kako bi se sastao s Vladimirom Putinom.
14:45 - Njemački reosiguravatelj Munich Re neće proaktivno produljiti osiguranje plinovoda Sjeverni tok 1 koje bi trebalo isteći do kraja godine, rekao je glasnogovornik tvrtke u četvrtak za Reuters, nadovezavši se na najavu Allianza. U Munich Reu nisu naveli pojedinosti.
Odluka kompanije nadovezuje se na jučerašnju objavu Allianza da ne namjerava krajem godine obnoviti policu za plinovod kojim je ruski plin stizao u Europu. Allianz je naveo da je dio konzorcija koji je 'pokrivao' četiri manjinska dioničara plinovoda. Plinovod je vlasništvo konzorcija sa sjedištem u Švicarskoj, čiji su članovi ruski proizvođač plina Gazprom, s udjelom od 51 posto, te njemačke energetske tvrtke Wintershall Dea i E.ON, francuski Engie i nizozemski Gasunie.
"Polica će isteći krajem 2023. godine i trenutno nije na rasporedu za obnovu, a Allianz je ne namjerava obnavljati", poručili su u srijedu iz njemačkog osiguravatelja u priopćenju objavljenom na web stranici. Izvori su ovaj tjedan za Reuters izjavili da su Allianz i Munich Re i neki britanski osiguravatelji produljili osiguranje za oštećeni plinovod Sjeverni tok 1.
Upućeni izvori u sektoru navode procjene da su neki Lloyd'sovi osiguravatelji raskinuli ugovore o osiguranju koji su trebali biti produljeni krajem prošle godine, dijelom i zbog britanskih sankcija. Tri udruge osiguravatelja koje su prethodno pokrivale plinovod vjerojatno nisu obnovile policu, rekla su tri izvora iz sektora. No, četvrti izvor kaže da ga njegova udruga s Lloyd'sa i dalje osigurava. Nijedan izvor nije želio navesti pojedinosti. Londonski Lloyd's nije želio komentirati informaciju. Sjeverni tok 1 teško je oštećen krajem rujna u eksplozijama u Baltičkom moru. Europske zemlje sumnjaju na sabotažu, Njemačka, Danska i Švedska pokrenule su istragu, ali rezultat nije poznat. Švedska i Njemačka objavile su lani da ga ne mogu objaviti zbog nacionalne sigurnosti.
13:54 - Šef Wagnera Jevgenij Prigožin rekao je da nema znakova da ukrajinske snage napuštaju istočni grad Bahmut, poprište najduže i najkrvavije bitke u ruskom ratu. Borbe se nastavljaju voditi u zapadnom dijelu grada, objavio je Jevgenij Prigožin danas na svom Telegram nalogu. "Mora se jasno reći da neprijatelj ne ide nikamo", napisao je.
Prigožinove izjave uslijedile su dan nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nagovijestio mogućnost povlačenja snaga iz razorenog grada.
U objavi na Telegramu, Prigožin, koji je bio kritičan prema ruskom vojnom vrhu, jasno je dao do znanja da nije zadovoljan potporom koju dobiva od glavnih snaga u zemlji.
"Prvo pitanje je osigurati da nam bokovi budu dobro zaštićeni. Drugi je osigurati da naše zapovjedništvo bude pravilno organizirano. I treće, to je streljivo", dodao je, nakon što je prethodno nekoliko puta optužio Moskvu da su njegovim snagama ne daju dovoljno streljiva.
13:36 - Kineski predsjednik Xi Jinping rekao je da želi izbjeći eskalaciju u Ukrajini, dok su on i njegov francuski kolega Emmanuel Macron održali prvi u nizu sastanaka na visokoj razini u Pekingu. Kina je željela uspostaviti veze s Europom koje su neovisne o lošim odnosima Pekinga sa SAD-om. Posjet Pekingu Macrona i Ursule von der Leyen, predsjednice Europske komisije, dolazi u kontekstu ukrajinskog rata i globalne ekonomske krize. Nakon sastanka Macrona i Xija, francuski predsjednik je rekao da je njegov kineski kolega imao “važne riječi” o Ukrajini. Rekao je da su se i Francuska i Kina složile da nuklearno oružje treba isključiti iz sukoba.
Kremlj je u četvrtak rekao da "nema izgleda" za političko rješenje u Ukrajini, uz posredovanje Kine ili bilo koga drugog.
13:16 - Kremlj je u četvrtak branio svoju odluku da razmjesti taktičko nuklearno naoružanje u Bjelorusiji, odbacujući kritike glavnog tajnika NATO saveza Jensa Stoltenberga. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima kako je Sjevernoatlantski savez taj koji se širi prema Rusiji te da je stoga Moskva morala poduzeti korake za obranu svoje sigurnosti.
Stoltenberg je u srijedu rekao da potez Rusije opovrgava nedavnu zajedničku rusko-kinesku izjavu u kojoj se navodilo da države ne bi trebale postavljati nuklearno oružje izvan svojih granica. "NATO je taj koji se širi prema Rusiji, nije Rusija ta koja pomiče svoju vojnu infrastrukturu prema granicama NATO-a“, rekao je Peskov u odgovoru na Stoltenbergove izjave.
Finska se u utorak pridružila tom savezu, udvostručivši duljinu kopnene granice NATO-a s Rusijom, a uskoro bi članica trebala postati i Švedska. Moskva je najavila da će pomno pratiti razmještaj NATO snaga unutar Finske i primjereno odgovoriti.
"Ovaj potez povećava našu zabrinutost i brigu za našu sigurnost... i mi poduzimamo mjere kako bismo jačali svoju sigurnost. I tako će biti svaki put kad se NATO približi našim granicama, kako bi ponovno uravnotežili sigurnosnu arhitekturu na kontinentu", rekao je Peskov.
Predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je u Moskvi ugostio svog bjeloruskog kolegu Aleksandra Lukašenka, a dvojac će vjerojatno raspravljati i o pitanju ruskog raspoređivanja nuklearnog oružja. Rusija nije dala jasan raspored kad će to učiniti, ali je Putin rekao da bi izgradnja skladišta trebala biti dovršena do početka srpnja. Bit će to prvo raspoređivanje dijela ruskog nuklearnog arsenala izvan njezinih granica od raspada Sovjetskog Saveza.
12:23 - Švedsko tužiteljstvo, koje istražuje eksplozije na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2, u četvrtak je priopćilo da će vjerojatno biti teško otkriti tko je izveo sabotažu na plinovodima u Baltičkom moru koji povezuju Rusiju i Njemačku. Krajem veljače, Švedska i Danska, u čijim je ekskluzivnim ekonomskim zonama 26. rujna prošle godine došlo do eksplozija, zaključile su da su plinovodi kojima se prenosi prirodni plin iz Rusije u Njemačku namjerno dignuti u zrak, ali tada nije rečeno tko bi mogao biti odgovoran.
Eksplozija u švedskoj zoni desila se na dubini od 80 metara i tužitelj tvrdi da je to vrlo teško i složeno za istražiti. "Nadamo se da ćemo moći reći tko je počinio taj napad, ali se treba znati da će to, s obzirom na okolnosti, vjerojatno biti teško utvrditi", rekao je tužitelj Mats Ljungqvist.
"Predano radimo, sve ćemo istražiti i ništa nećemo prepustiti slučaju", dodao je.
Iako za sada nema službenih zaključaka, postoji nekoliko teorija tko je plinovode digao u zrak. Njemačka je objavila da su njezini istražitelji u siječnju izvršili pretragu jahte koja je možda korištena za prijevoz eksploziva kojima su plinovodi dignuti u zrak.
Ovu su sabotažu navodno izvela dva specijalizirana ronioca koji su se za svoju misiju poslužili unajmljenom jahtom. Matična luka jahte je grad na baltičkoj obali Njemačke, a samo plovilo se nalazi u vlasništvu tvrtke registrirane u Poljskoj, iza koje stoje dva ukrajinska građana.
Njemački Zeit tvrdi kako je sabotažu provela proukrajinska skupina. Isto su ranije ustvrdili i američki dužnosnici, rekavši da obavještajni podaci koje su pregledali sugeriraju da je moguće da je napad izvela jedna proukrajinska grupa.
The New York Times je početkom ožujka objavio da nema naznaka da su ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i njegovi suradnici naručili napad na Sjeverni tok. Međutim, dužnosnici su rekli da je moguće da je napad izvela grupa koja je povezana s ukrajinskom vladom ili ukrajinskim sigurnosnim službama. Navodi se i da je moguće da napad nikad nije službeno odobren.
Švedski istražitelj Ljungqvist podsjeća da postoje razne informacije i izvješća o sabotaži te da je taj incident postao otvorena arena u borbi za razne utjecaje.
On tvrdi da te spekulacije neće imati nikakav utjecaj na istragu u tijeku.
Većina analitičara se slaže da je napad izvela neka zemlja s moćnom ratnom mornaricom.
Ruski predsjednik Vladimir Putin smatra da su tvrdnje o ukrajinskoj skupini "potpuna besmislica" te da su s obzirom na obim eksplozije i dubinu na kojoj je do nje došlo, to mogli "izvesti samo stručnjaci uz punu podršku moći države".
"Uvijek je potrebno tražiti one koji su zainteresirani. Teoretski, naravno, Sjedinjene Države su zainteresirane za zaustavljanje isporuke ruske energije na europsko tržište i opskrbljivati njihov LNG, čak i ako je 25 do 30 posto skuplji", odgovorio je Putin na pitanje novinara Newsweeka misli li da je to bilo djelo neke zapadne države.
Početkom veljače je ugledni američki novinar Seymour Hersh, nagrađen Pulitzerom, objavio tvrdnje jednog neimenovanog izvora da su eksploziv postavili američki vojni ronioci u suradnji s Norvežanima. Prema tom izvoru, bombe su postavljene pod okriljem vojne vježbe NATO-a u tim vodama prošlog ljeta, a potom daljinski aktivirane.
U eksploziji krajem rujna uništeno je oko 250 metara jednog kraka plinovoda Sjeverni tok 1. Prema preliminarnim rezultatima istrage, na morskom dnu postoje dva kratera, a svaki je dubok 3-5 metara, objavio je u srijedu Nord Stream AG. Udaljeni su oko 248 metara jedan od drugog.
12:10 - Odnosi Švedske i Mađarske su na niskoj razini, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbana i pozvao Stockholm da poduzme korake za jačanje povjerenja dok traži potporu Mađarske za članstvo u NATO-u. Finska i susjedna Švedska zajedno su podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u prošle godine. No švedski zahtjev blokiraju članice NATO-a Turska i Mađarska. Budimpešta se žali na švedske kritike na stanje demokracije i vladavine prava pod Orbanovim vodstvom.
Finska se u utorak formalno pridružila NATO-u u povijesnoj političkoj promjeni izazvanoj ruskom invazijom na Ukrajinu, a Moskva je zaprijetila "protumjerama". Pozdravljajući ulazak Finske, američki predsjednik Joe Biden pozvao je Tursku i Mađarsku da "bez odlaganja" završe svoje procese ratifikacije kako bi se Švedska pridružila vojnom savezu.
Orbanov šef kabineta Gergely Gulyas ponovio je zabrinutost vladajuće stranke glede švedske kandidature za NATO. Istu zabrinutost dijeli i Orbanova vlada, rekao je.
Zabrinutost se povećala nedavnim pridruživanjem Švedske i Finske tužbi koju je Europska komisija pokrenula protiv Mađarske, rekao je.
"Trenutačni odnosi Švedske i Mađarske...također zbog ove intervencije na strani Komisije su na niskoj razini i potrebni su koraci za jačanje povjerenja", rekao je Gulyas.
"U takvoj situaciji jedinstvo NATO-a ima najveću važnost i nije od pomoći uvoditi bilateralne rasprave u NATO", dodao je.
Proces ratifikacije zapinje u mađarskom parlamentu od srpnja, a Orban je u veljači prvi put izrazio zabrinutost na članstvo nordijskih zemalja u NATO-u.
Uz druge kritike, Orban je obje zemlje optužio za širenje "otvorenih laži" o stanju demokracije u Mađarskoj.
11:42 - Eksplozije su sinoć potresle zračnu bazu u južnom gradu koji je okupirala Rusija, rekao je ukrajinski gradonačelnik. Ivan Fedorov je na Telegramu objavio video za što tvrdi da je jedna od nekoliko eksplozija na aerodromu u Melitopolju.
Kola hitne pomoći poslana su na aerodrom, rekao je, unatoč ruskim tvrdnjama da je njihov sustav protuzračne obrane uspješno funkcionirao.
Ovo je uslijedilo nakon dva druga napada u gradu o kojima su jučer izvijestili gradonačelnik i neovisni ruski mediji, te ukrajinskog napada na željezničko skladište prošlog tjedna. Napadi dolaze usred sve glasnijih priča o protunapadu na ruske snage, koje su i same iscrpljene neuspješnom zimskom ofenzivom.
Sky News ne može provjeriti ova izvješća s bojnog polja.
11:20 - Francuski predsjednik Emmanuel Macron u četvrtak je u Pekingu pozvao kineskog čelnika Xija Jinpinga da djeluje na Rusiju kako bi zaustavila rat u Ukrajini. "Ruska agresija u Ukrajini zadala je udarac (međunarodnoj) stabilnosti", rekao je Macron, stojeći uz kineskog predsjednika ispred Velike dvorane naroda uoči njihova sastanka.
"Znam da mogu računati na vas da ćete urazumiti Rusiju i sve vratiti za pregovarački stol."
Macronov posjet Kini uz čelnicu Europske komisije Ursulu von der Leyen dolazi nakon godina pogoršanih odnosa Europe i Kine oko niza pitanja, uključujući zaustavljeni investicijski sporazum, kritike kineske transparentnosti oko pandemije covida-19 i nevoljkosti Pekinga da osudi Rusiju zbog njezine invazije na Ukrajinu. Obraćajući se novinarima u srijedu nakon svog dolaska, Macron je rekao da se Europa mora oduprijeti smanjenju trgovinskih i diplomatskih veza s Kinom i odbaciti ono što neki nazivaju "neizbježnom spiralom" napetosti između Kine i Zapada.
Von der Leyen će se sastati sa Xijem kasnije tijekom dana, prije trilateralnih razgovora navečer.
Macron je prije susreta sa Xijem razgovarao s premijerom Li Qiangom.
Kineska državna televizija CCTV prenijela je riječi Xija da Kina i Francuska imaju sposobnost i odgovornost nadići svoje "razlike" i "ograničenja" dok svijet prolazi kroz duboke povijesne promjene.
9:52 - Vladimir Putin smijenio je jednog od najviših generala na čelu ruskih snaga u Ukrajini, priopćilo je britansko ministarstvo obrane. U najnovijim obavještajnim podacima, Ministarstvo obrane izvijestilo je da je general-pukovnik Rustam Muradov smijenjen s dužnosti zapovjednika Istočne skupine snaga (EGF). Skupina je postala poznata po neuspjelim napadima, uključujući i onaj na istočni grad Vuhledar, koji je završio uništenjem desetaka tenkova.
Ministarstvo obrane priopćilo je da je EGF pretrpio "iznimno teške gubitke" zbog svojih "loše osmišljenih napada" i opetovanih neuspjeha u osvajanju Vuhledara. Kao rezultat toga, operacije su izazvale "intenzivnu javnu kritiku" diljem Rusije - uključujući i trupe Muradova.
Vjerojatno je da će biti još smjena jer Rusija i dalje ne uspijeva postići svoje ciljeve u Donbasu, priopćilo je Ministarstvo obrane.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 6 April 2023.
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) April 6, 2023
Find out more about Defence Intelligence's use of language: https://t.co/gX1G4bGxl4
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/v19F58d2Xw
9:00 - Ukrajinski guverner Donjecka, jedne od djelomično okupiranih regija za koju Ruska Federacija tvrdi da ju je anektirala, objavio je ažurirani status na Telegramu. Pavlo Kyrylenko piše da su u Bahumtu “dva civila ubijena, a dva ranjena"
Također je izvijestio da je "došlo do masivnog granatiranja Žvanivke u pravcu Lisičanska - škola, kulturni centar, trgovina i više od 20 privatnih kuća su oštećeni." Tvrdnje nisu neovisno provjerene, piše Guardian.
8:45 - Francuski predsjednik Emmanuel Macron započeo je u četvrtak u Pekingu s nizom sastanaka tijekom zajedničkog posjeta Kini sa šeficom Europske Komisije Ursulom von der Leyen u cilju zacrtavanja pravca budućih odnosa europskog bloka s tom svjetskom silom, nakon višegodišnjih zategnutih odnosa.
Novoimenovani kineski premijer Li Qiang pozdravio je Macrona u Velikoj dvorani naroda koja se uobičajeno koristi za svečana događanja, uoči sastanka s predsjednikom Xi Jinpingom kasnije u danu.
Po svom dolasku u srijedu, Macron je rekao da se Europa ne smije "odvajati" od Kine na ekonomskom planu te da također ne smije oslabiti diplomatske veze s Pekingom.
Zapad je zahladio odnose s Kinom zbog pitanja Tajvana, osjetljive tehnologije i bliskih odnosa Kine s Rusijom.
Von der Leyen, u prvoj posjeti Kini od preuzimanja kormila Europske komisije 2019., uoči dolaska je rekla da Kina postaje sve represivnija kod kuće i sve agresivnija u inozemstvu, zamjenjujući eru reformi i otvaranja erom sigurnosti i kontrole, gdje su tvrtke u Kini primorane pomagati u državnim operacijama prikupljanja obavještajnih podataka.
Tijekom njezinog mandata, odnosi EU-a s Kinom su zahladili, uvelike zbog sankcija "milo za drago" kojima je 2021. zamrznut investicijski sporazum te zbog odbijanja Kine da osudi Rusiju zbog invazije na Ukrajinu.
Peking bi pak htio vidjeti da Europa slijepo ne slijedi pokušaje SAD-a da obuzda rast Kine i stoga kineska strana ima velika očekivanja od Macronova posjeta.
"Od posjeta Macrona se očekuje da urodi konkretnim rezultatima glede napretka u gospodarskoj i trgovinskoj suradnji između Kine i Francuske te jačanjem obostranog političkog povjerenja", napisao je u uvodniku kineski list Global Times.
List također navodi da je "vrijedno primijetiti da raznorazne snage u Europi i SAD-u pomno prate Macronov posjet i vrše pritisak u više smjerova".
"Drugim riječima, ne žele svi da Macronov posjet Kini prođe glatko i uspješno", ističe Global Times.
Nakon razgovora s Macronom, kineski premijer će na "radnom ručku" ugostiti von der Leyen. Kasno popodne će Macron i šefica EK-a zasebno razgovarati sa Xijem, a navečer su predviđeni trilateralni razgovori.
l Macron i von der Leyen su rekli da žele uvjeriti Kinu da iskoristi svoj utjecaj u Moskvi kako bi se postigao mir u Ukrajini, ili da barem odvrate Kinu od direktnog pružanja pomoći Moskvi u tom sukobu.
Neki analitičari vjeruju da je europski dvojac u Kini u svojstvu "dobrog i lošeg policajca". Macron bi trebao promicati novi početak u odnosima Kine i EU-a, dok je von der Leyen zadužena za užarene teme, poput trgovine.
Ona je potvrdila da je Kina jedan od ključnih trgovinskih partnera, ali da europske tvrtke nailaze na brojne diskriminatorne prepreke.
"Odnosi dviju strana su opsežni i složeni. Kako ćemo njima rukovoditi utjecat će na prosperitet i sigurnost EU-a. U Pekingu sam da bih razgovarala o tim odnosima i njihovoj budućnosti", tvitala je von der Leyen.
S Macronom je u Kinu stiglo 50-člano izaslanstvo, uključujući i predstavnike kompanija kao što su Airbus, koji pregovara o velikoj narudžbi zrakoplova, Alstom i nuklearni div EDF. Očekuje se da će doći do potpisivanja više ugovora.
No, ne smatraju svi da je to dobar znak, posebice u trenutku kada je rasprava u Europi usredotočena na "samoubilačku ovisnost" o Kini.
7:20 - Prognani gradonačelnik Melitopolja, grada pod ruskom okupacijom u regiji Zaporižja, kaže da se tijekom noći čulo nekoliko eksplozija. “Upravo je zabilježeno nekoliko snažnih eksplozija u gradu”, napisao je Ivan Fedorov na Telegramu.
7:15 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je tijekom posjeta Varšavi u srijedu da će Poljska pomoći u osnivanju koalicije zapadnih snaga koje će dostaviti ratne zrakoplove Ukrajini, kao što je učinjeno s borbenim tenkovima ranije ove godine.
Ukrajina, koja se nada da će pokrenuti protuofenzivu u nadolazećim tjednima ili mjesecima, želi osigurati napredne borbene zrakoplove poput američkih F-16 sa Zapada kako bi se oduprla ruskim okupatorima i obranila od zračnih napada.
Varšava je blizak suradnik Kijeva te je kao dio koalicije sila pomogla u okupljanju podrške na Zapadu kako bi se Ukrajinu opskrbilo borbenim tenkovima. "Kao što se vaše vodstvo dokazalo u koaliciji za tenkove, vjerujem da će se manifestirati i u koaliciji za zrakoplove", rekao je Zelenski u govoru na trgu u Varšavi.
Ukrajinski čelnik rekao je da Rusija neće poraziti Europu dok Ukrajina i Poljska djeluju zajedno. "Poljska s vama, rame uz rame, uspostavit ćemo slobodu u Europi zauvijek, tiranija će izgubiti u povijesti kad izgubi u Ukrajini", rekao je.
Upozorio je na opasnost smanjivanja solidarnosti za Ukrajinu i rekao da se treba dostaviti artiljerija i tenkovi kad to borbe na bojišnicama zahtijevaju. "Jer ovo je borba za slobodu i nemoguće je djelomično pobijediti", rekao je.
Tijekom posjeta Zelenskog Varšava je najavila da će Kijevu poslati još 10 borbenih zrakoplova MiG povrh četiri ranije isporučena. Poljski predsjednik Duda rekao je da Varšava također radi na osiguranju dodatnih sigurnosnih jamstava za Ukrajinu na summitu NATO-a koji će se održati u glavnom gradu Litve Vilniusu u srpnju.
"To će ojačati vojni potencijal Ukrajine", rekao je Duda na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Zelenskim.
Zelenski je rekao da se ukrajinske trupe još uvijek bore za grad Bahmut na istoku zemlje, ali da bi se mogle povući ako riskiraju da budu odsječene. Naglasio je da su se ukrajinske trupe suočile s doista teškom situacijom u Bahmutu i da će Kijev donijeti "odgovarajuće" odluke da ih zaštiti. Rekao je da su ukrajinske snage u Bahmutu uspijevale napredovati samo da bi bile vraćene, ali da su ostale unutar grada.
"Mi smo u Bahmutu i neprijatelj ga ne kontrolira", rekao je Zelenski.
Bitka za Bahmut, u ukrajinskoj pokrajini Donjeck koja je većim dijelom pod ruskom okupacijom, pokazala se kao jedna od najkrvavijih i najdužih bitaka ruske invazije, koja sada traje 14. mjesec. Snage Kijeva izdržale su ruske napade uz teške gubitke s obje strane, a grad, rudarsko i prometno središte, pretvoren je u ruševine nakon mjeseci uličnih borbi i bombardiranja.
“Za mene je najvažnije da ne izgubimo naše vojnike i naravno ako dođe trenutak još žešćih napada i opasnosti da izgubimo svoje ljudstvo zbog okruženja – naravno da će odgovarajuće ispravne odluke donijeti tamošnji generali“, rekao je Zelenski, aludirajući, kako se čini, na ideju povlačenja.
Međutim, zamjenica ministra obrane Hana Maljar rekla je kasnije tijekom dana da je situacija na fronti "potpuno pod kontrolom" unatoč opetovanim ruskim pokušajima da zauzmu Bahmut i druge gradove na istoku. Na Telegramu je napisala da ukrajinski vojnici dnevno odbijaju desetke napada oko Bahmuta, Limana, Avdiivke i Marinke.
Reuters nije mogao provjeriti izvješća s bojnog polja.
Kini je jasno da bi podjela svijeta Zapad na jednu, a Kina, Rusija i recimo Afrika na drugu stranu bila katastrofa za Kinu. Zasto? Jer Kina izvozi preko 1000 milijardi robe na zapad a samo nekih 20% toga u druge zemlje. Nestanak izvoza na zapad bi značio gubitak mozda 100 milona radnih mjesta u Kini, a to znaci katastrofa, pobune, zatvaranje tvornica, povratak u sela. Zato ne vidimo kinesko oruzje u Rusiji. Koliko si god konkuriraju, Kina i Amerika su osudjeni na koegzistenciju i suradnju. Rusija je relativno nevažan partner Kini, nafte ima svuda, a najvise u Americi. Plina takodjer. Provjerite ako ne vjerujete