Gradnja Crkve hrvatskih mučenika u Udbini dobiva novi zaplet. Nakon što
je gospićko-senjski biskup odbacio prvonagrađeni rad Nikole Bašića i
odabrao gradnju crkve-replike koja je nalik ninskoj Crkvi sv. Križa,
javno su se protiv te njegove namjere pobunili članovi bivšega
Ocjenjivačkoga suda za CHM na Udbini, arhitekti Ivan Celio-Cega, Nenad
Fabijanić, Hrvoje Giaconi, Tomislav Premerl, Matija Salaj te svećenik
Anton Šuljić.
Oni su jučer poslali otvoreno pismo javnosti u kojemu su ustali protiv
novoga Bogovićeva projekta te podržali Bašićev projekt i njegov
prijedlog kojim bi se pojeftinila i pojednostavila izvedba njegova
prvonagrađenog rada. Pismo su, osim Bogoviću i Bašiću, poslali i
predsjedniku Hrvatskog sabora Luki Bebiću te predsjedniku HBK-a,
đakovačko-osječkom nadbiskupu Marinu Srakiću. U njemu tvrde da su
dosad, iako im je mandat prošao, na javnosti nepoznat način pokušavali
spasiti Bašićev projekt i tražili rješenje u novonastaloj situaciji.
Nije im uspjelo
Nudili su sasvim konkretne načine i podastirali prijedloge. Očito im to
nije uspjelo kad su otvorenim pismom odlučili učiniti javni pritisak
kako bi se spasio Bašićev projekt. Članovi tvrde da bi se Crkva
hrvatskih mučenika mogla graditi “na način da se reduciraju i objekti i
materijali te da se prihvati dinamika etapne izgradnje”. Iznijeli su i
konkretne prijedloge. Tako je prema izvornom projektu kompleks
sadržavao župnu crkvu i kriptu.
Kripta je trebala biti memorijalni, muzejski prostor. Potpisnici navode
da je izmicanjem korpusa crkve prema sjeveru stvorena u špicu baze još
jedna suterenska etaža koja je preuzela funkciju muzeja te da zato
prostor kripte može funkcionirati u etapi kao župna crkva. Na mjestu
zatvorenog prostora crkve organizirala bi se otvorena crkva za velike
proslave.
Bez župne kuće
Navode da je “memorijalni karakter ansambla i njegova znakovnost
sačuvana u korpusu mučeničkih ćelija, koji se s ogoljenim žezlom
zvonika uzdiže iznad platoa otvorene crkve” te da se “između mučeničkog
sarkofaga i zvonika napinje membranska konstrukcija kao stalna ili
povremena zaštita od kiše”. Ne bi gradili ni župnu kuću, jer je njezina
funkcija razriješena unutar postojećeg doma ili u prigrađenim
objektima. Članovi Ocjenjivačkog suda drže da se ovim preinakama ne
“gubi šira hodočasnička i memorijalna funkcija svetišta”. Na potezu su
prozvani.
POBUNA ARHITEKATA
