17.03.2014. u 12:00

Velike europske stranke, odnosno političke obitelji srodnih stranaka koje su ustrojene na paneuropskom nivou, trude se uvjeriti birače da na predstojećim redovnim izborima za Europski parlament ne biraju samo svoje zastupnike nego i predsjednika Europske komisije...

Velike europske stranke, odnosno političke obitelji srodnih stranaka koje su ustrojene na paneuropskom nivou, trude se uvjeriti birače da na predstojećim redovnim izborima za Europski parlament ne biraju samo svoje zastupnike nego i predsjednika Europske komisije. Europski socijalisti istaknuli su Nijemca Martina Schulza, trenutačnog predsjednika EP-a, kao nositelja liste socijaldemokratskih stranaka u svih 28 zemalja EU. Europski liberali istaknuli su Guya Verhofstadta, bivšeg belgijskog premijera i sadašnjeg europarlamentarca. S obzirom na to da je Hrvatska jedina zemlja u EU u kojoj će socijaldemokrati iz SDP-a i liberali iz HNS-a i IDS-a zajedno formirati listu za europske izbore, trik-pitanje za birače Kukuriku koalicije glasi: kad dajete svoj glas 25. svibnja, kojeg kandidata za predsjednika Europske komisije podržavate, Schulza ili Verhofstadta? SDP, naime, podržava Schulza, a HNS i IDS Verhofstadta, što znači da će dio hrvatskih birača biti jedini birači u čitavoj EU koji svojim glasom podržavaju ne jednog, nego dvojicu kandidata za predsjednika Komisije.

No, možda postojanje kandidata za predsjednika EK i nije tako velika stvar kakvom je mnogi promatraju iz Bruxellesa i Strasbourga? Velika politička i medijska kampanja pokrenuta je kako bi se europske birače uvjerilo da je zaista bitno što na ovim europskim izborima prvi put postoje nositelji lista od kojih će jedan, onaj čija lista osvoji najviše mjesta u EP-u, zaista postati predsjednik Europske komisije. To je sustav identičan onome koji poznajemo na nacionalnom nivou. Premijer se ne bira izravno, ali postoje nositelji lista, pa birači koji glasuju za stranke znaju da će premijer postati onaj nositelj čija lista osvoji najviše mjesta u Saboru. Dosad na europskim izborima nisu postojali nositelji lista. Sada ne samo da postoje nego se i u EU-žargonu već udomaćio njemački izraz “spitzenkandidat”. U hrvatskom jeziku, u kojem se kroz povijest nakupilo mnogo germanizama, ima mjesta za još jedan, pa stoga: špicenkandidati, dobro došli u hrvatski jezik! Ali, avaj, ovi europski špicenkandidati kao da su došli iz Špičkovine (mali “disclaimer” ili izjava o odricanju od odgovornosti: izraz “špicenkandidati iz Špičkovine” nije smišljen s ciljem nanošenja štete ugledu malog zagorskog naselja nego radi referiranja na znamenitu retoričku figuru aktualnog predsjednika Vlade RH). Rijetko tko je za njih uopće čuo!

Prema jednom istraživanju provedenom među biračima u šest najvećih zemalja EU, za socijalističkog kandidata Martina Schulza nikada nije čulo 61 posto, za pučkog kandidata Jeana Claudea Junckera 66 posto, za liberala Guya Verhofstadta 84 posto, a za Alexa Tsiprasa, kandidata Europske ljevice, 86 posto ispitanika. Kako građani Europe mogu imati osjećaj da daju mandat predsjedniku Europske komisije kad za ponuđene kandidate nisu ni čuli, a kamoli da bi za njih svjesno glasovali?

“Zar zaista mislite da će jedan Danac izići na biralište razmišljajući u sebi ‘želim li radije da predsjednik Komisije bude Jean-Claude Juncker ili Martin Schulz’”, pita se Martin Callanan, predsjednik kluba zastupnika europskih konzervativaca i reformista u EP-u. Upravo je ta politička grupacija i naručila izradu citiranog istraživanja. Ta grupacija jedna je od rijetkih koje su odbile imenovati svoga kandidata za predsjednika Europske komisije.

Zaista se može zaključiti da ne postoji jedan “europski demos”, jedan koherentni politički entitet. Hrvatskim biračima je više stalo do toga kako ih je svojedobno predstavljala Ingrid Antičević-Marinović ili kako se HDZ-ove europarlamentarke propuštaju boriti za ravnopravnost spolova nego do toga kakve je uspjehe u svojoj karijeri nanizao Luksemburžanin Jean-Claude Juncker. I to je normalno. I u tome su hrvatski birači potpuno jednaki talijanskima ili njemačkima.

Možda će novi šef Europske komisije zaista biti odabran među špicenkandidatima koji se sada nude. A možda i neće. U ovoj kolumni već je prije obrazloženo zašto treba ostaviti otvorenu i mogućnost da novi šef ili šefica Komisije bude netko tko nije unaprijed, prije izbora, imenovan kao kandidat. Priča o špicenkandidatima na kraju se možda pokaže kao neuspjeli štos. Kao pokušaj velikih političkih stranaka da potaknu veći interes birača za izbore koji na papiru zaista jesu drugi najmasovniji demokratski izbori u svijetu (prvi su oni u Indiji), ali koji prečesto završavaju rekordno niskom izlaznošću.

Komentara 1

Avatar MK
MK
12:54 17.03.2014.

Ovo me gotovo tjera na smijeh... Novinarstvo se cudi i briskira svome vlastitome propustu - i jos se ruga citacima da za pojedina imena nikad nisu culi... ...mozda bi se Tomislav Krasnec trebao vise baviti "informieranjem" nego spletkaranjem za VesnomVesnom Tomasek zajedno, kako napraviti halabuku na relaciji HSP-AS/HDZ/EPP.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije