Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu posljednja je nada za građane 47 zemalja Vijeća Europe koji su iscrpili sve nacionalne puteve u potrazi za pravdom koja nekima i doslovno život znači. Ta su najrazličitija nadanja lani plaćena 67 milijuna eura, koliki je budžet suda, a Hrvatska je tomu pridonijela sa 813.488 eura. Da putevi pravde znaju biti čudnovati dokaz je i kolaž aktualnih slučajeva koji su nedavno riješeni ili se upravo rješavaju, s poznatim akterima i/ili događajima, te nevjerojatnim spletom okolnosti koje je život nametnuo.
Ivan Dvorski osuđen na 40 godina
Nakon što je nedavno provedeno javno saslušanje suprotstavljenih argumenata, Ivan Dvorski iščekuje odluku Velikog vijeća ESLJP-a nakon što je u studenome 2013. petero sudaca od njih sedmero glasalo da je imao pošteno suđenje. Dvorski je osuđen pravomoćno u prosincu 2009. na 40 godina zatvora zbog trostrukog ubojstva u Rijeci počinjenog u ožujku 2007., pa se nakon Ustavnog suda požalio i ESLJP-u da je osuđen na temelju priznanja u policiji do kojeg je došlo u okolnostima nametnutog mu branitelja umjesto onog kojeg su mu roditelji našli te da su mu uskraćivali hranu i vodu u ćeliji bez prozora sve dok nije potpisao punomoć odvjetniku.
Ante Dragojević, ostaje mu osuda, iako je nezakonito prisluškivan
Nedavno je Europski sud usvojio tužbu Ante Dragojevića (32) iz Korčule protiv Hrvatske, u povodu koje su neki mediji pogrešno zaključili da će mu se ponoviti suđenje jer mu nije ukinuta presuda kojom je zbog krijumčarenja 40 kg kokaina osuđen na devet godina zatvora. ESLJP je utvrdio da mu je povrijeđeno pravo na poštivanje privatnog života i korespondencije jer su njegovi telefonski razgovori protuzakonito snimani. Istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu dao je dozvolu za tajne mjere, ali nije obrazložio zašto se dokazi ne bi prikupili nekom blažom mjerom na čemu inzistira i naš Zakon o kaznenom postupku. ESLJP je uočio da je po praksi naših sudova takav nadzor moguć i bez obrazloženja, što otvara mogućnost zlouporabama. Ali, zbog toga Dragojeviću nije povrijeđeno pravo na pošteno suđenje jer to nisu bili jedini dokazi, te je za suđenja mogao osporavati činjenice utvrđene tajnim mjerama. Stoga mu je samo dosuđena odšteta od 7500 eura i 2160 eura za troškove. I RH i Dragojević mogu se žaliti Velikom vijeću.
:: Vincent Lambert (38), čeka se odluka o pasivnoj eutanaziji
Obitelj se podijelila oko nastavka života Vincenta Lamberta koji je zbog ozljeda kralježnice u motociklističkoj nesreći od 2008. u vegetativnom stanju, te mu se umjetnim putem održava život u bolnici u Reimsu tako da hranu i tekućinu dobiva putem sonde. Roditelji, polubrat i sestra kao duboko religiozni katolici protive se prekidu života, dok medicinski tim, supruga Rachel (33) te šestero braće i sestara inzistiraju na prekidu medicinskog tretmana koji smatraju besmislenim. U travnju 2013. bolnica je uz pristanak njegove supruge odlučila postupno mu uskratiti hranu i tekućinu. To je trajalo 17 dana kad je preostala rodbina slučajno doznala za taj postupak i zatim se na sudu izborila za nastavak hranjenja jer to nisu smjeli učiniti bez njihova znanja. Bolnica je potom preporučenim pismom izvijestila obitelj da će Vincenta prestati hraniti, te je njegov liječnik dr. Erik Kariger 11. siječnja 2014. odlučio prestati ga hraniti pozvavši se na zakon Leonetti iz 2005., nazvan po njegovu autoru iz Sarkozyjeve vlade, koji u određenim okolnostima omogućuje pasivnu eutanaziju kroz prekid terapije. Povod zakonu bio je slučaj majke koja je dvije i pol godine vodila kampanju za dostojanstvenu smrt svoga paraliziranog, slijepog i nijemog sina da bi na koncu pomogla liječniku okončati mu život injekcijom. Obitelj je u novom sporu suspendirala odluka Lambertovih liječnika, ali je sud dao za pravo liječnicima da bi bilo nerazumno umjetno ga održavati na životu. Tražena je i intervencija ministrice zdravstva Marisol Touraine, te je lani u lipnju nakon što je provedena i medicinska ekspertiza, 17 sudaca Državnog savjeta presudilo da je prekid terapije zakonit. Iscrpivši sva sredstva u Francuskoj obitelj se obratila Europskom sudu koji je suspendirao odluku Državnog savjeta do odluke ESLJP-a. Roditelji, polubrat i sestra inzistiraju da bi prestanak terapije bio nečovječan i ponižavajući. Sudsko vijeće je odlučilo prioritetno i na najbrži mogući način riješiti slučaj Lambert, a s obzirom na važnost slučaja prvostupanjsko vijeće ustupilo je slučaj Velikom vijeću ESLJP-a čija se odluka iščekuje.
Julija Timošenko (54), bivša premijerka, nagodila se s Ukrajinom
Proteklog je tjedna objavljeno da je obustavljen postupak u slučaju Timošenko protiv Ukrajine u vezi kaznenog postupka koji se 2011. vodio protiv nje vezano za ugovore o plinskom biznisu i osude na sedam godina zatvora. Ukrajinska je vlada priznala da je kazneni postupak bio politički motiviran, da su joj prekršena konvencijska prava te da se država s njom nagodila. ESLJP je 2013. već usvojio jednu njezinu tužbu vezano uz uhićenje i pritvaranje.
Adrian Nastase (64), bivši rumunjski premijer, osuđen zbog korupcije
Vrhovni sud je u lipnju 2012. osudio bivšeg rumunjskog premijera (2000-2004, a bio je i ministar vanjskih poslova, član parlamenta, profesor prava i odvjetnik) jer je koristeći utjecaj kao čelnik socijaldemokratske stranke ilegalno prikupljao sredstva za izbornu kampanju 2004. godine. Samo nekoliko sati nakon objave presude, kad je trebao biti uhićen, Nastase si je pucao u vrat. Spašen je liječničkom intervencijom i smješten u zatvor. Europskom sudu obratio se 18. prosinca 2012. tvrdeći da je imao nepošteno suđenje, te da je zbog toga trpio njegov obiteljski, politički i profesionalni život, a zbog medijskog pokrivanja slučaja to je kod njega izazvalo ozbiljne psihološke poteškoće. Žalio se i da je ispitano više od 700 svjedoka, ali da ih je samo pet predloženila obrana. Ali ESLJP mu je odgovorio da svjedočenja nisu bila nužna za ustanovljenje njegove i kaznene odgovornosti ostalih već dokumenti u spisu, dok su izjave samo potvrdile činjenične okolnosti za koje postoje drugi dokazi. A i sam nesrazmjer u broju svjedoka ne dokazuje da nije imao iste mogućnosti pozivanja svjedoka kao optužba. Odbijeni su mu i ostali prigovori.
Jevgenij Jakovljević Džugašvili (78), unuk koji brani čast Staljina
Unuk bivšeg ruskog zloglasnog lidera tužio je Rusiju jer njega i njegova djeda, bivšeg ruskog lidera Staljina, nisu zaštitili od uvreda medija. Novaya Gazeta objavila je članak o egzekuciji poljskih časnika u Katynu 1940. te o ulozi bivšeg sovjetskog vođe. Za Staljina su napisali da je bio povezan s puno krvi te su ga nazvali “krvoločnim kanibalom”. Njegov je unuk na sudovima u Moskvi stoga tražio odštetu od 9,5 milijuna rubalja ili 211.488 eura! Staljinov je unuk podnio i drugu tužbu kad su novine izvijestile o prvoj tužbi. Inače, tek je Mihail Gorbačov 1990. rekao da je za maskar u Katynu odgovoran Sovjetski Savez jer je zapovijed o pogubljenju potpisao politbiro na čelu sa Staljinom. Ruski sudovi obrazložili su Staljinovu unuku kako je njegov djed povijesna ličnost podložna javnoj kritici, da su nepomirljivi stavovi o povijesnoj ulozi Staljina, ali za sud nije prihvatljivo da važe čiji su pogledi važniji i bolje argumentirani. Ruski pokrajinski sud pozvao se na često citirano stajalište ESLJP-a o slobodi izražavanja koja se tiče i informacija i ideja koje napadaju, šokiraju ili uznemiruju, što je zahtjev pluralizma, tolerancije i slobodoumnosti bez koje nema demokratskog društva. Te je stavove ESLJP potvrdio.
Doğu Perinçek (72), negiranje genocida nad Armencima
Doktor prava i turske Radničke partije u svojim javnim istupima u Švicarskoj negirao je genocid Osmanskog carstva nad Armencima, nazvavši to međunarodnom laži. Osuđen je za rasistički motiviran istup koji ne pridonosi povijesnoj raspravi. Za švicarski je sud genocid na Armencima kao i onaj nad Židovima dokazana povijesna činjenica. Perinçek se žalio da su mu ograničili pravo na slobodu izražavanja. Vijeće sedmero sudaca ESLJP-a je u prosincu 2013. sa pet prema dva glasa osudilo Švicarsku da nije pružila dovoljno uvjerljive razloge za osudu koja uistinu nije nužna u demokratskom društvu. Švicarska se žalila Velikom vijeću pa je na raspravi u srijedu medijsku pažnju izazvalo što se kao zastupnica vlade Armenije pojavila odvjetnica Amal Clooney, supruga poznatog glumca.Geoffrey William Hoon, član britanskog parlamenta od 1992. do 2010.Konačnom odlukom ESLJP-a tužba mu nije usvojena vezano za objavu parlamentarne istrage okončane zaključkom da je svoju i čast parlamenta povrijedio jer se za financijsku nagradu “prodao” novinaru Sunday Timesa i Channel Foura, koji mu se lažno predstavio kao poslovni suradnik. Žalio se što je slučaj bio medijski razvikan i što nije predviđen sudski put zaštite protiv odluke iz parlamentarne istrage.
>> Europski sud za ljudska prava: Timošenko je nezakonito uhićena!
Ima li jos kakva budalastina za objaviti. Nema ih dovoljno pa smo se zazeljeli jos malo tupoglavstva.