kontrola banaka

Stari krediti tri puta skuplji nego u EU, ali ništa od limita

bankomat (1)
Dalibor Urukalovic/Poslovni dnevnik/PIXSELL
23.02.2013.
u 09:00

Za razliku od Europske unije, gdje se lani stambeni fond povećao 15%, Hrvati banke zaobilaze u velikom luku i razdužuju se. Kamata od 5% je akcijska, jer su banke spustile marže kako bi ‘utopile’ tisuće neprodanih stanova.

U prosincu se stambeni kredit u Finskoj uzimao uz 1,77% kamate, Njemačkoj 2,88, koliko je i prosječna kamata u eurozoni. Najskuplji stambeni krediti u EU su na Cipru – 5,32% kamata – a po toj su se cijeni u prosinca zaduživali i rijetki Hrvati.

Mač za bankare

Za razliku od Europske unije, gdje se lani stambeni fond povećao 15%, Hrvati banke zaobilaze u velikom luku i razdužuju se. Broj novih kredita mjeri se stotinama, a kamata od 5% je akcijska, jer su banke spustile marže kako bi ‘utopile’ tisuće neprodanih stanova. Svi drugi koji su se zadužili proteklih desetak godina za 59 milijardi kuna, otplaćuju kredite sa 6-7% pa i više kamate, jer banke rijetko pojeftinjuju stare kredite.

Nisu ni banke u EU humanitarne organizacije, pa stope, koje donosimo uz tekst, vrijede samo godinu dana. Cijena stambenih kredita u eurozoni posljednjih se pet godina kretala od 2,62 do 5,80% u jeku krize 2008. Ministarstvo financija najavilo je da će u zakon o potrošačkom kreditiranju ugraditi mehanizam kontrole od “prekomjernog poskupljenja” stambenih kredita. Zakon ne bi odmah limitirao stambene kredite, ali bi dopustio ministru financija da to učini pravilnikom ako i kada procijeni da treba. Ministar bi dobio mač kojim bi mogao sjeći ili ga zadržati u koricama. Sudeći po izjavama, ministar Slavko Linić ne bi se libio rezanja, o čemu već neko vrijeme pregovara s bankarima.

Ratnički tonovi

Ni ti susreti, kako čujemo, nisu pošteđeni ratničkih tonova s obje strane. Linić kaže da je njegov prijedlog kompromis s Hrvatskom narodnom bankom. HNB ga podržava u ograničavanju minusa na jednu plaću, ali nije za fiksiranje kamatnih stopa. Banke su prije dva mjeseca objavile da će buduće promjene kamata vezati uz cijenu Euribora. Ona je sad povijesno najniža i očekuje se rast, pa država traži mehanizam da banke spriječi u tome. Najveća dopuštena kamata od 12% zasad nije predmet pregovora. U većini drugih država to je ograničenje postavljeno na 16%. 

>> Ekonomistica zatvorila minus, profesorica ne može zbog duga 

>> Minus neće riješiti krediti nego posao i dovoljno velika plaća

Ključne riječi

Komentara 8

VE
velika
09:42 23.02.2013.

ja sam za uvođenje predmeta osobne financije početak nastave još u osnovnoj školi :)

OR
ordoABchao
10:06 23.02.2013.

banke treba nacionalizirati jer dok se to ne dogodi nema nam napretka.... to je najveća izdaja koja se mogla dogoditi prema našem narodu, kad su sanirali banke državnim novcem a onda ih prodali za male pare plus što država nema kontrolu nad proizvodnjom novca nego novac posuđuje od banaka

CH
CH2710
09:22 23.02.2013.

. . Kada bi Švicarce preselili u Hrvatsku, a Hrvate u Švicarsku, desilo bi se da bi Hrvatska u kratkom roku bila najbogatija zemlja na svijetu, a Švicarska bi za to isto vrijeme propala. Usput, i Švicarska već odavna imaa ograničenje kamata i dugova - s ciljem zaštite građana, a "pametni" Hrvati s p rotiv toga bune... stvarno za "diviti" se...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije