Učenici četvrtih razreda svih osnovnih škola Hrvatske bolje znaju matematiku i prirodu nego li hrvatski jezik. Pokazuju to najnoviji rezultati nacionalnih ispita prezentirani jučer u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje. Budući da ove školske godine prvi put na nacionalnim ispitima sudjeluju svi učenici i četvrtih i osmih razreda osnovnih škola, rezultati su i više nego zanimljivi – naši učenici u razrednoj nastavi imaju više afiniteta za matematiku, no ti rezultati znatno se mijenjaju kako prelaze u predmetnu nastavu, odnosno u više razrede osnovnih škola.
U Hrvatskom bolji
Osmaši u odnosu na učenike četvrtih razreda, ako je suditi prema novim rezultatima nacionalnih ispita, pokazuju bolje rezultate u hrvatskom jeziku u odnosu na sve ostale predmete kojima su pristupili u tijeku provedbe nacionalnih ispita. S druge strane, matematika im tada postaje manje zanimljiva odnosno znatno teža pa na njoj ostvaruju lošije rezultate. Dakle, od četvrtog do osmog razreda ne samo da se mijenjaju učenički afiniteti, barem prema trenutačno dostupnim rezultatima koji prvi put obuhvaćaju cijele generacije, nego su znatno promijenjeni i uspjesi učenika u različitim predmetima. Uz takve promjene ipak postoji jedna konstanta – naši učenici i četvrtih i osmih razreda, uzmu li se u obzir svi rezultati svih predmeta kojima su pristupili, uglavnom pokazuju osnovnu razinu znanja.
VEZANI ČLANCI:
Naime, nacionalni ispiti ne ocjenjuju se ocjenom nego razinama i postocima, ne ulaze u prosjek učenika niti na bilo koji način utječu na školski rezultat, nego služe kao važna smjernica obrazovnom sustavu, školi i roditeljima. Njihovom kontinuiranom uporabom Hrvatska će konačno dobiti jasni instrument kojim ne samo da bi se trebali umanjiti pritisci na učitelje, profesore i nastavnike jer će prvi put bez ikakvih utjecaja prikazati stvarno znanje djeteta po pojedinom predmetu, već će dobiti i podlogu za eventualne promjene kurikula, ali i promjene u samom obrazovnom sustavu.
Kada se promatraju rezultati od 35.142 učenika četvrtih razreda koji su pristupili ispitu iz Hrvatskog jezika, njih 36,3 posto pokazalo je osnovnu razinu znanja, 51,2 posto srednju, a 8,4 posto njih naprednu razinu znanja. Od ukupnih pristupnika tome ispitu njih 4,1 posto nalazi se ispod osnovne razine znanja. Kada je riječ o matematici, naprednu razinu znanja od 35.088 pristupnika tome ispitu pokazalo je 15.5 posto učenika četvrtih razreda, a 63,4 posto pristupnika u matematici je pokazalo srednju razinu znanja. Tek je jedan posto učenika četvrtih razreda u tome predmetu ispod osnovne razine znanja. Četvrtaši dobre rezultate pokazuju i u prirodi i društvu. Naime, na tome ispitu njih 66 posto iskazuje srednju, 19,9 osnovnu, a čak 13, 4 posto njih naprednu razinu znanja. Kada bi se promatrala cijela generacija učenika četvrtih razreda svih osnovnih škola tada Hrvatska ima tek troje četvrtaša koji su nacionalni ispit iz Hrvatskog riješili bez ijedne pogreške. Sto posto riješeni ispit iz matematike ima 60 učenika u cijeloj zemlji, a ispit iz prirode bez ijedne pogreške riješilo je 20 učenika četvrtih razreda osnovnih škola.
>>> FOTO Učenici konstruirali elevator za vinariju
Za razliku od njih, učenici osmih razreda pisali su nacionalne ispite iz osam predmeta i najbolje rezultate postigli su u hrvatskom jeziku. Naime od 38.634 osmaša koji su pisali taj ispit, šest posto nalazi se na naprednoj razini znanja i kada bi se ocjenjivao takav ispit, oni bi bili na razini odlične ocjene. Njih 39,6 posto hrvatski jezik zna na srednjoj razini znanja koja bi odgovarala vrlo dobroj ocijeni. U cijeloj generaciji osmaša njih tek 1 posto, kada je riječ o hrvatskom jeziku, nalazi se ispod osnovne razine znanja odnosno kada bi se brojčano iskazivalo to znanje, rezultiralo bi jedinicom. Ova generacija osmaša, kada je riječ o znanju iz matematike, u prosjeku zna za trojku, odnosno iskazuje osnovnu razinu znanja koja se od njih i očekuje, na njoj je 35,80 posto. Tome ispitu pristupilo je 37.528 učenika u cijeloj zemlji, a naprednu razinu matematičkog znanja, odnosno znanje za odličnu ocjenu iskazuje njih 7,70 posto. Od cijele generacije 21 posto matematiku zna za vrlo dobru ocjenu, a četiri posto osmaša, kada je riječ o matematici, ispod je osnovne razine znanja, odnosno na čistoj jedinici.
Najgori predmet – fizika
Osmašima je čini se najveća muka upravo fizika. To je od osam predmeta kojem su pristupili osmaši, predmet u kojem najviše učenika iskazuje jedva osnovnu razinu znanja. Naime, njih 33,4 posto od 37.137 pristupnika na tome ispitu iskazuje znanje za dvojku. Od ukupnog broja pristupnika njih 18,1 posto gradivo fizike nije ni svladalo do osnovne razine, odnosno na nacionalnom ispitu iskazali su znanje koje nije ni za dovoljan. Ipak, u tome predmetu 9,4 posto osmaša iskazuje iznadprosječne rezultate i kada bi se ocjenjivao ispit, to bi bio postotak koji bi zaslužio odličnu ocjenu. Štoviše, u cijeloj je generaciji njih 70 koji su fiziku riješili bez ijedne pogreške na nacionalnom ispitu.
VEZANI ČLANCI:
– Mi ćemo Ministarstvu obrazovanja i mladih do kraja godine isporučiti analizu svih predmeta iz kojih su pisani ispiti, tako da će ubuduće skupine koje će pisati nove kurikulume na temelju ovih analiza vidjeti na kojim područjima unutar predmeta treba napraviti kvalitativne promjene – poručio je Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja na jučerašnjem predstavljanju rezultata.
Kada se među osmašima analiziraju ispiti koje su učenici uspjeli riješiti bez ijedne pogreške, onda u cijeloj zemlji nema ni jednog jedinog učenika koji je hrvatski riješio bez ijedne pogreške. Ali zato među učenicima osmih razreda ima najviše stopostotnog rezultata u njemačkom jeziku. Naime, taj je ispit bez ijedne pogreške riješilo 72 učenika. Bez ijedne pogreške kemiju je riješilo 44 učenika u cijeloj zemlji, 14 učenika biologiju je riješilo sto posto, a njih 16 u cijeloj zemlji bez ijedne pogreške riješilo je ispit iz povijesti.
>>> FOTO Njemačka se bori s poplavama: Stotine evakuirane, Dunav raste, a najavljena kiša
Hrvatska ima, na žalost, puno novinara koji bi se jedva provukli na ovom ispitu iz hrvatskog jezika. A neki bi i pali.