Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu i kandidat za rektora zagrebačkog Sveučilišta, gostovao je u emisiji Večernji TV-a. Govorio je o svojim planovima i ciljevima, izborima za rektora, Sveučilištu... Intervju je vodila novinarka Lana Kovačević.
Kakvo je to Vama, sveučilište 20. stoljeća?
"To je ujedno i glavna motivacija moje kandidature da neiskorišteni potencijal koje ima Sveučilište u Zagrebu u svom znanstvenom i stručnom pogledu nije u cijelosti iskorišten za potrebe države, pogotovo ako promatramo da ono u svakom dijelu može pomoći u povećanju BDP-a, može pomoći u gospodarstvu, s privredom jer privreda danas nema neke istraživačke potencijale", kazao je Lakušić.
"Ako se pogleda povlačenje sredstava iz EU fondova, pogotovo kroz europske programe, vidimo da se ne može to učiniti bez podrške akademske zajednice, gdje neke stvari koje nemate na jednoj strani, imate na primjeru Sveučilišta u Zagrebu", dodao je.
"Ako pogledate ove događaje u zadnje dvije godine vidjet ćete da je akademska zajednica stožerna snaga i može pomoći evo u našem primjeru sektor tehničkog područja, potres gdje je upravo akademska zajednica prva izašla i pomogla, a što je naša obveza u tim trenucima treba pomoći, u ovom slučaju Vladi i državi", kazao je.
Tko je po Vašem mišljenju kriv da je sveučilišna zajednica ostala po strani?
"Ako gledamo iz moje perspektive, mi smo se nametnuli nakon potresa, nismo nikoga čekali da nam netko kaže možete li nam pomoći. Mi smo bili prvi na terenu i ukazali što je propust, što treba promijeniti, kako bi čuvali dostojanstvo čovjek i dostojanstvo društvene zajednice", kazao je. "Tko nas financira nas, financira država pa je valjda prilika to da damo naš obol, naše znanje", kaže.
Kako komentirate situaciju obnove u Zagrebu i Banovini?
"Ako gledamo s pogleda građana onda su pomaci skromni, ako gledamo sa stajališta politike onda su napravljene predradnje, donesen je zakon, plan mjera, točnije donesene su pripreme da bi išlo žustrije. Ako promatrate moje gledanje, moje gledanje je trebalo biti puno brže, a razlog je što su nuđene opcije, kada se radio zakon, program mjera. Znate i sami da su došli komentari na prvi prijedlog zakona...da to nije dobro. Trebalo je puno vremena da se napravi javna nabava. Potroši se godina i pol dana, kada govorimo o Zagrebu. Kod Banovine u toj pripremi opet prođe godina dana nepotrebno, trebalo je ići puno brže", dodao je.
Program koji nudi
"U mom programu student je u središtu Sveučilišta u Zagrebu koji mora dobiti najbolju kvalitetu i nastave i nastavnog programa koji se nudi. Ono što naravno u prvom redu gledamo je to da će postojati savjet rektora od strane studenata, kako bi se što učinkovitije mjere koje su važne za studenta i donosile i predlagale. Studenti su oni koji će kreirati našu budućnost nakon što završe naše fakultete, a bit će i promotori Sveučilišta kada završe", kazao je Lakušić o najbitnijim stvarima u svojem programu.
"Naravno tu je i ono što smo mi koji smo nekad studirali imali, polikliniku studentsku vezanu za brigu o studentima, mogućnost rada studentskih udruga, mogućnost njihovog kvalitetnijeg djelovanja u svrhu prostora u studentskom centru...", dodao je.
"Postoji nadalje dugi niz godina da nije izgrađen niti jedan novi krevet a stalno se vodi briga o studentima", kazao je.
Kazao je da bi on inicirao gradnju novog studentskog doma. "Mi razmišljamo i o sveučilišnom Kampusu na Borongaju. Da bi on saživio, prvi nedostatak je da on nema studentski dom, nemamo studentske dvorane gdje bi oni imali svoje centre kako bi mogli djelovati i biti još učinkovitiji", kazao je.
"Želimo da studenti tijekom svog studiranja budu i kritični jer samo tako mogu doprinijeti konstruktivnoj raspravi i ukazivati na potrebna poboljšanja", dodao je.
"Nemamo primjera zaklade gdje bi se financirali studenti slabijeg imovinskog stanja, nemamo savjet naših iskusnih profesora u svijetu koji nam mogu pomoći da budemo prepoznatljivi", nabrojao je samo neke od nedostataka
Na pitanje za što o svim problemima nisu razgovarali s bivšim rektorom Borasom kazao je:
"Razgovarali smo, ukazivali smo. Pogledajte koliko tvrtki želi s nama surađivati, gledajte koliko akademska zajednica pomaže da su oni konkurenti. Dajte da u drugim područjima budemo moćni. No, da bi se tako nešto radilo morate imati veliki tim i same uprave Sveučilišta koji će tako nešto voditi, gurati. Ne mogu samo dekani upravljati u tom dijelu", kazao je.
"Ako vi obrazujete 12 do 14 tisuća studenata, upisujete, imate 65 tisuća studenata godišnje vi ste snažan element države, vi morate biti onaj koji će stvarati prilike da studenti kada završe fakultete i akademije ostanu raditi tu, a netko to mora pomoći stvoriti, a Sveučilište mora biti ono koje će ukazivati i stvarati, tu se recimo elementi gdje nije dovoljno pokazano da se može", kazao je.
Na pitanje kako ocjenjuje osmogodišnje razdoblje rektora Borasa kazao je:
"Moja ocjena bi bila sada teška, ja sam dekan tri godine. Tako da najbolje srednja neka ocjena, dva do tri, tri. Da su trebali više, u nekim dijelovima se nisu snašli u nekima jesu. Pokazalo se da je možda ta transparentnost nije bila vidljiva i zato je bilo propitkivanja, pa se dogodilo da je mišljenje takvo kakvo je sada", kazao je.
Što bi s tužbama protiv studenata?
"Ne znam kakve su tužbe, ja osobno to ne bih činio. Analizirati što je i eventualno zaustaviti", kazao je. .
