Proslava Dana državnosti, prva nakon 19 godina koja se ponovno obilježava 30. svibnja, dovela je do novog neslaganja na relaciji Pantovčak – Banski dvori. No ono je i očekivano s obzirom na to da predsjednik Milanović svoj stav o tome što misli o promjeni datuma proslave Dana državnosti s 25. lipnja ponovno na 30. srpnja pred kraj mandata aktualne Vlade, nakon gotovo dva desetljeća, nikada nije ni skrivao. Tako je i jučer na Mirogoju, na kojem je položio vijenac, ponovio da je 30. svibnja “dan na koji je konstituiran višestranački Sabor u kojem je apsolutnu većinu imala politička opcija za koju je glasala relativna manjina hrvatskih građana i kako to ne može biti praznik svih”.
Šeks zaziva opoziv
– Ovo je predizborni skup. Ja ne bojkotiram. Ovo je obećanje jedne političke garniture koje oni sad ispunjavaju. Po meni je takva zakonska odluka bojkot zdravog razuma i volje većine u ovoj zemlji – poručio je predsjednik Milanović.
Na pitanje zašto onda uopće obilježava taj dan, predsjednik je kazao da to radi zbog mrtvih.
– To je onaj minimum koncilijantnosti i obzira koji ću uvijek pokazati jer to je ipak odluka koju je donio Sabor, ali Sabor, kao što znamo, može sa “žeton-većinom” donijeti bilo kakvu odluku. To sam govorio prije pola godine, to je moj stav i ja ga na ovaj način izražavam – poručio je predsjednik, koji nakon Mirogoja u ostatku programa obilježavanja Dana državnosti nije sudjelovao.
Već sama najava predsjednika da nema namjeru sudjelovati u proslavi izazvala je žestoke reakcije. Prva je stigla još jučer ujutro od Vladimira Šeksa, koji je kazao da bi zbog predsjednikova stava o Danu državnosti trebalo pokrenuti njegov opoziv jer ne poštuje Ustav.
– Neka pokrene. Za gospodina Šeksa, kodno ime Sova, nitko nikad nije glasao. Možda netko pokrene i istragu o odgovornostima za zločine u Osijeku tijekom rata – odgovorio mu je Milanović.
Na reakcije nije trebalo dugo čekati. Premijer Andrej Plenković poručio je da mu je žao što predsjednik tako govori o ključnom datumu za suvremenu hrvatsku povijest te kako vjeruje da će tijekom svog mandata promijeniti mišljenje. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković kazao je pak da su “to njegove odluke” i da ne želi svaku komemoraciju, svaki dan kada nešto obilježavamo ili slavimo, pretvarati u polemiku s predsjednikom Republike.
U SDP-u protiv stava predsjednika, očekivano, nemaju ništa.
– HDZ je prošle godine napravio cirkus s državnim praznicima te je za Dan državnosti odredio datum kada je došao na vlast i počeo pljačkati ovu zemlju – poručio je saborski zastupnik Peđa Grbin te dodao da je promjena iz 2001. bila opravdana.
– Od tog trenutka kada je datum promijenjen na 25. lipnja HDZ je punih 13 godina bio na vlasti. No nikome do Plenkoviću nije palo na pamet da to mijenja do prije predsjedničkih izbora, kada je temu državnih praznika odlučio otvoriti kao najvažnije pitanje – kaže Grbin, čija bi stranka, nastavio je, kada bi pobijelila na izborima, datum proslave Dana državnosti ponovno mijenjala.
– Ali konsenzusom, ne lomljenjem preko koljena – kaže Grbin.
U predizbornoj kampanji Milanović je mogao govoriti sve što misli o nacionalnim praznicima, ali kao predsjednik mora biti legalist i poštovati zakone, nacionalne praznike i identitet. Smatra to stručnjak za političku komunikaciju Božo Skoko, koji o jučerašnjoj predsjednikovoj izjavi kaže da je potpuno neprimjerena te da pridonosi i banalizaciji Dana državnosti i srozavanju ugleda Hrvatske u očima stranih diplomata i međunarodne javnosti.
Važna simbolika
– Što će pomisliti strani državnici koji predsjedniku čestitaju nacionalni dan, a on otvoreno kaže da ga ne poštuje? Olakotna je okolnost što je ipak položio vijence i odao počast zaslužnima za Hrvatsku. Međutim, loše je što kao novoizabrani predsjednik, koji je imao skromnu inauguraciju, nije imao dostojanstveno primanje i proslavu Dana državnosti u Uredu predsjednika. Mislim da je to s pravom očekivao diplomatski kor – kaže Skoko i dodaje kako je vrijeme da prestanu igre oko Dana državnosti i njegova premještanja.
Sigurno je, nastavlja, bilo i boljih datuma za taj dan, ali ako je već zaživio 30. svibnja, nije bilo razloga da ga se ne poštuje. Ta je simbolika, kaže, važna za funkcioniranje normalne države i s njome se baš ne igra u demokratskim zemljama. Prema Skoki, dobro je što je Dan državnosti vraćen na stari datum jer, kaže, nakon nespretne promjene, 25. lipnja nikada nije zaživio, što je pokazalo i istraživanje iz 2013. prema kojemu je trećina građana znala kad slavimo tadašnji Dan državnosti, a 27% ispitanih bilo je uvjereno da je to još uvijek 30. svibnja.
Ne znam niti jednu državu koju vlastiti predsjednik toliko omalovažava i daje primjer građanima da se isto tako ponašaju. Kvazifrajer, ili fakin, kako mu se voli tepati je poznata lijenčina i neradnik kojemu je ova funkcija savršeno legla. Nema prevelikee odgovornosti, ništa ne radi, zaredat će se i neka putovanja za njega i obitelj (možda opet posjete rodbinu u Australiji?) i usput omalovažava državu na čijem je čelu predsjednik i poručuje kako on neće na izbore. Nije li ju uostalom prije koju godinu nazvao "slučajnom državom".