Europa se danas vratila u hladni rat: dok je u Bruxellesu trajao sastanak na kojem se odlučivalo o uvođenju dosad nezabilježenih trgovinskih sankcija protiv Rusije, u čemu zemlje EU podržava i SAD, u Moskvi se priprema zakon po kojem će svatko tko uvede sankcije Rusiji biti proglašen "agresorskom državom".
Prijedlog trgovinskih sankcija, usvojen danas oko 17 sati u Vijeću EU, odnosi se na financijski, naftni i sektor vojne tehnologije. Sankcije će zabraniti svim europskim tvrtkama da u Rusiju izvoze i pojedine proizvode visoke tehnologije koji mogu imati dvostruku, i civilnu i vojnu, namjenu. Hrvatska tvrtka Ericsson Nikola Tesla zasad nema komentara na pitanje kako će se sankcije odraziti na njezine ugovore s ruskim kupcima, odgovorili su nam u uredu za odnose s javnošću te kompanije u Zagrebu.
No, od diplomatskog izvora upućenog u hrvatski stav tijekom pregovora o uvođenju trgovinskih sankcija EU protiv Rusije doznali smo da se Hrvatska zalagala da od sankcija budu pošteđeni već potpisani ugovori, iz čega proizlazi da postoje hrvatske tvrtke čiji bi budući ugovori mogli biti blokirani sankcijama. Hrvatskoj je također stalo do toga da se sankcije u vojnoj industriji ne odnose na "servisiranje i održavanje", što je zahtjev koje su imale mnoge istočnoeuropske zemlje koje i same koriste oružje ruske proizvodnje. I u sankcijama koje pogađaju financijski sektor Hrvatskoj nije baš svejedno kako će se u stvarnosti provoditi ono što je danas o sankcijama jer, primjerice, ruska banka Sberbank posluje u Hrvatskoj, a prije nekoliko mjeseci sklopila je važan financijski aranžman s Agrokorom. Prema prijedlogu koji se danas jednoglasno usvojen u Vijeću EU, glavna odlika sankcija u financijskom sektoru je zabrana bilo kome iz EU da kupuje ili posreduje u kupnji novih obveznica ruskih većinski državnih banaka.
Prođe li, međutim, prijedlog u ruskoj Dumi o kojem je danas javila Izvestija, Rusija bi mogla i Hrvatsku proglasiti "agresorskom državom" jer bi se tako etiketirale sve zemlje koje su uvele sankcije protiv Rusije. Zastupnik vladajuće stranke Ujedinjena Rusija Jevgenij Fjodorov citiran je u listu Izvestija kako govori da bi prijedlog zakona, u slučaju da bude usvojen, omogućio ruskoj vladi da na ruskom tržištu ograniči rad revizorskih i konzultantskih tvrtki registriranih u "agresorskim državama". Analitičari u Europi, međutim, ne vjeruju da bi Rusija zaista i ispunila tu prijetnju jer bi to naškodilo u ruskom gospodarstvu.
Nakon što je u EU donesena odluka o trgovinskim sankcijama, i službeni Washington je objavio novu rundu američkih sankcija protiv Rusije. Na listu ruskih banaka kojima je blokirano poslovanje u SAD-u dodane su banke VTB, Banka Moskve i Rosseljhozbank, ali ne i Sberbank, koja je sada ostala jedina ruska banka u većinski državnom vlasništvu izuzeta od američkih sankcija. Predsjednik SAD-a Barack Obama rekao je novinarima da "ovo nije novi hladni rat" nego mjere povezane s ruskim narušavanjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.
– Danas se Rusija ponovno izolira od međunarodne zajednice, poništavajući desetljeća stvarnog napretka. Ali do ovoga nije trebalo ni doći – rekao je Obama. U zajedničkoj izjavi nakon uvođenja trgovinskih sankcija, dvojica predsjednika EU institucija, Herman van Rompuy i Jose Manuel Barroso, naglasili su da Europa želi surađivati s Rusijom, ali ne dok je "izvršena aneksija Krima, dok Ruska Federacija podržava oružanu pobunu u istočnoj Ukrajini i dok nedužni civili stradavaju u nasilju".
– Destabilizacija Ukrajine, ili bilo koje druge susjedne zemlje u istočnoj Europi, nanijet će veliku štetu ruskoj ekonomiji. Rusija će biti sve više izolirana zbog svojih postupaka. EU je spremna poništiti svoje odluke i ponovno uspostaviti suradnju s Rusijom kad (Rusija) odluči aktivno i nedvosmisleno pridonositi pronalasku rješenja za krizu u Ukrajini – izjavili su predsjednik Europskog vijeća Van Rompuy i predsjednik Europske komisije Barroso.
>> EU uvela nove sankcije za Rusiju
koji slaveni, o čemu ti govoriš, ti prvi nemaš 10% slavenskih gena