U ovoj godini, bogatoj događajima na području školstva, ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar, osim predložene reforme obrazovanja koju je prihvatila Vlada, i znatnih ulaganja u kapitalnu izgradnju, osobito važnim drži povećano izdvajanje za školstvo i podizanje plaća učiteljima i nastavnicima. Iako tim povećanjem školski sindikati nisu zadovoljni i prijete štrajkom, ministar se nada da se još mogu predomisliti.
- Vjerujem da će sindikati razmisliti prije nego što provedu odluku o štrajku. Mi ne želimo sprečavati sindikate da se svim sredstvima bore za svoj program, ali moram kazati da, kad se uzmu sve okolnosti, nemaju razloga za štrajk.
Razlog je administrativno i tehničko osoblje koje neće biti obuhvaćeno povećanjem plaća? Može li se negdje u proračunu naći novac i za njih?
- Nije moguće jer bi to poremetilo odnose među zaposlenicima iste kvalifikacijske strukture u ostalim državnim i javnim službama. Nadam se da će sindikati još jednom promisliti prije nego što stupe u štrajk, a i Vlada dobro odvagnuti kako će se postaviti. Može se, recimo, dogoditi da se štrajk ne plati.
Osim s najavljenim štrajkom, vaše se ministarstvo posljednjih dana ove godine suočilo i s inicijativom akademika koji traže obustavu prijedloga reforme školstva. Postoji li mogućnost da njihovi zahtjevi budu prihvaćeni?
- To nije inicijativa iza koje stoji HAZU. Pozivamo ljude da komentiraju naš prijedlog, daju svoje sugestije, a ono što skupina akademika predlaže, već je ugrađeno u naš dokument. Ne vidim tu puno problema. Moramo se naći i protumačiti ideje koje mi imamo i njihove da se ostane na sadašnjem sustavu.
Velika akcija opismenjavanja
Koje će konkretne promjene učenici i njihovi roditelji osjetiti u idućoj školskoj godini?
- Osim opremanja strukovnih škola i kabineta za prirodne znanosti za osnovne škole, počet će velika akcija opismenjavanja, a omogućit ćemo i učenje dvaju stranih jezika i prije donošenja novih nastavnih planova i programa.
Kad bi se novi nastavni planovi i programi trebali donijeti?
- Za dvije školske godine. Trenutačno se radi na projektu analize i vrednovanja sadašnjih nastavnih planova i programa, na temelju čega će se izraditi okvirni prijedlog novog nacionalnog curriculuma. To sve treba biti završeno do polovice 2004. godine.
Kako bi taj upis trebao izgledati?
- Naša je ideja da učenik na kraju osmog razreda izradi jedan projektni zadatak ovisno o interesima na temelju čega će se zaključiti o njegovim sposobnostima, darovitosti i interesu za pojedino područje ili školu - strukovnu, umjetničku ili gimnaziju. To je dodatna mogućnost bolje procjene učenikovih sposobnosti.
Kako planirate organizirati državnu maturu?
- Naše i Ministarstvo znanosti i tehnologije na kraju ove školske godine to će provesti eksperimentalno. Na tom eksperimentu uočit ćemo loše i dobre strane i u idućoj 2003./04. školskoj godini to će se moći primjenjivati.
Tko bi trebao pripremiti i organizirati cijeli posao?
- Osnovat će se neovisna ustanova, Institut koji će obavljati posao vrednovanja znanja učenika i provoditi državnu maturu.
Državna matura
To znači da bi se Institut morao ustrojiti ovog proljeća kako bi na kraju školske godine mogao eksperimentalno provesti državnu maturu.
- Ne, eksperimentalnu državnu maturu može provesti ekipa stručnjaka.
Do donošenja novih nastavnih planova i programa, učenici bi trebali biti rasterećeni u okvirima postojećih. Jeste li zadovoljni obavljenim poslom?
- Taj je posao velikim dijelom završen i program rasterećenja za gimnazijalce do početka drugog polugodišta bit će, vjerujem, u cijelosti gotov. U proljeće 2003. godine to pitanje riješit će se za strukovne škole. Koliko znam, taj je projekt već dao određene dobre rezultate. Niko nije prigovarao zbog sadržaja nego zbog obrazaca kojima smo samo htjeli pomoći učiteljima. A to su mnogi doživjeli kao dodatno administriranje i dodatni posao.
Prije nekoliko dana s predstavnicima srpske manjine u Podunavlju dogovoreno je ukidanje moratorija na učenje o Domovinskom ratu. Iz kojih će udžbenika i po kojim programima učenici učiti?
- Cilj nam je da svi učenici u Hrvatskoj povijest uče po jedinstvenom programu. No, program i nije toliko upitan koliko interpretacija pojedinih događaja i činjenica. Ovog trenutka ne može se pouzdano reći iz čega će učenici učiti. To će riješiti ekspertna skupina koja se tek treba osnovati. Ne može se očekivati da se odjednom svi udžbenici promijene, a dok se ne donesu novi programi i udžbenici, morat će se naći prijelazno rješenje.
Razgovarala Irena Kustura
