VEČERNJI TV

Ugrizi otrovnica opasniji su kad su na nekim dijelovima tijela, a stručnjakinja objašnjava što učiniti

Zimska svakodnevica u zagrebačkom zoološkom vrtu
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
1/3
01.08.2023.
u 14:02

"Ljudi često zaborave da oni ne ispuštaju sav otrov, nego samo dio. Često se može dogoditi da imaju suhi ugriz, da ne ispuste otrov", kazala je govoreći o poskocima za Večernji TV Ivona Burić iz Udruge Hyla

Šestogodišnjeg dječaka ugrizao je poskok u NP-u Paklenica. U zadnjih tridesetak godina zabilježeno je oko 540 ugriza zmija otrovnica na području Dalmacije, dok je u kontinentalnom području to rjeđe, oko 50 ugriza, kazala je za Večernji TV stručnjakinja za gmazove Ivona Burić iz Udruge Hyla. 

"Što se tiče broja ugriza godišnje, mogli bismo reći da ih je između deset i dvadeset, ovisi o godini. Nije svake godine isto. Dobro je što je smrtnost jako mala. U tih 500-tinjak slučajeva tri su osobe, nažalost, preminule. Radilo se o dvije starije osobe, ženskoj i muškoj, i jednoj bebi. Opasno je kod zmija otrovnica kada ugrize na području vrata, ondje brže procirkulira otrov. Puno je opasnije i ako ste slabijeg zdravstvenog stanja ili ako ste mlađi. Također, opasniji je ugriz direktno u krvnu žilu ili pokraj nje", kazala je Burić. Najviše je ugriza poskoka, a Burić kaže kako je to razumljivo s obzirom na to da je riječ o najrasprostranjenijoj otrovnici. Također, na kontinentu ima ugriza riđovke.

Stručnjakinja je opisala kako se treba ponašati prilikom susreta sa zmijom. "Zmije nas se boje i one će pobjeći. Najbolje ih je ne dirati. Možete stvarati vibracije granom ili nogom o tlo, ona će ih osjetiti i pobjeći. Sve nezgode događaju se slučajno, kada ih ljudi ne vide ili kada idemo nešto napraviti pa nastane još veći problem. Najbolje ih je pustiti. Ono što je karakteristično kod otrovnica jest da prvo stoje i miruju, promatraju svoju okolinu. Kako se približavate, osjećaju se ugroženo i počnu siktati i onda počnu napadati. Ispruže se i prijete vam", navodi te dodaje kako se zmije sigurno više boje nas nego mi njih. 

Zmije, navodi, vole područja u kojima se mogu brzo skloniti. Tako ih se, primjerice, može pronaći kod kamenja, grmlja i suhozida. "Uvijek je neki zaklon u blizini, tu se one skrivaju", kaže. 

VEZANI ČLANCI:

Što se tiče slučaja iz NP-a Paklenica, u kojem se navodi da je poskok bio na grani, komentira: "U 7. mjesecu mogu priznati da to nije zabilježeno, to se većinom događa u rujnu. U rujnu poskoci znaju biti po granama i čovjek treba biti oprezan kada se šeta prirodom. Izrazito su visoke temperature, vjerojatno mu je bilo hladnije tu i popeo se na granu." 

Burić pojašnjava i skaču li poskoci. "Uvijek se zamotaju i mogu se kao feder odbiti trećinom svog tijela. Ne skaču, samo ispruže trećinu tijela naprijed", pojasnila je te dodala: 

"Ljudi često zaborave da oni ne ispuštaju sav otrov, nego samo dio. Često se može dogoditi da imaju suhi ugriz, da ne ispuste otrov. Poskoci moraju otrov čuvati jer im je to način na koji hvataju plijen". 

VEZANI ČLANCI:

Ako dođe do ugriza, Burić kaže da ranu ne treba dirati niti isisavati. "Ništa nemojte sami raditi. Svi kažu da ima dovoljno vremena da se spustite do najbliže ambulante ili nazovete 112. Doktor vidi kojom brzinom raste oteklina od ugriza i to će dati indikaciju koliko ste dobili otrova. Doktor će odrediti dozu protuotrova. Treba biti smiren, a ne trčati", kazala je te istaknula da je gospodin u NP-u Paklenica dobro postupio kad je odlučio nositi sina. 

Osim poskoka i riđovke, u Hrvatskoj se nalazi i otrovnica planinski žutokrug. Nju se može pronaći samo na visokoplaninskim travnjacima, iznad tisuću metara nadmorske visine. 

"Imamo neke druge vrste zmija koje imaju šare ili mrlje po leđima pa ljudi često misle da su i one opasne. Većina ljudi misli da zna prepoznati poskoka, pogotovo u Dalmaciji", kaže. Ako građani zmiju vide u svom dvorištu, trebaju nazvati 112, ondje će im pružiti daljnje upute. 

VIDEO Dječaka (6) iz Belgije ugrizao poskok u NP-u Paklenica: Uhvatio se za granu na kojoj je bila zmija

Komentara 3

XY
XYZ52
17:52 01.08.2023.

Bilo bi dobro da je koja rijec napisana sto raditi ako je covjek sam i treba cekati jedan ili vise sati na pomoc. Pogledao sam sto raditi kod ugriza zmije u prirucniku prve pomoci Americkog udruzenja lijecnika hitne pomoci : First Aid Manual, (American College of Emergency Physicians), peto izdanje, stranica 206. Ne koristi podvez, ne koristi noz da sijeces ranu, ne pokusavaj isisati otrov. Polozi tijelo tako da su glava i srce iznad mjesta ugriza. Ne pomici dio tijela gdje je ugriz da sprijecis/smanjis sirenje otrova. Nazovi prvu pomoc. Otac djecak kojega je ugrizla zmija je napravio odlicnu stvar stavivsi djecaka vertikalno na svoja ramena i tako ga nosio prema mjestu prve pomoci. Ovim potezom je prakticki napravo sve sto ovaj prirucnik preporucuje.

Avatar Hazl113
Hazl113
15:55 01.08.2023.

U kako smo pametni. Sve su to teorije. A što kada si sam u prirodi. Tko će ti pomoći. Što ako ti treba do prvog dela 2 sata. Umjesto da se piše da nikad ne bi nitko trebao sam u prirodu, tu se lupa teorija što napravit. Pa i da se ima telefon. Koliko bi trebalo vremena da pomoć dođe. Nije to baš tako kako se misli.

Avatar raco
raco
15:54 01.08.2023.

Što se tiče broja ugriza godišnje, mogli bismo reći da ih je između deset i dvadeset, ovisi o godini. Nije svake godine isto. Dobro je što je smrtnost jako mala. U tih 500-tinjak slučajeva tri su osobe, nažalost, preminule. Deset do dvadeset ugriza godišnje, a sad se spominje 500 slučajeva, unazad zadnjih 30 godina ili što??

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije