ZAGREB - Nakon prošlogodišnjih 700 milijuna kuna gubitaka HEP bi ovu godinu mogao završiti pozitivnim rezultatom. Ove je godine velik dio od 1,6 milijardi kuna već uložen u obnovu elektrosustava, a ambiciozan plan ulaganja nastavit će se i iduće godine.
To je uz ostalo jučer rekao Ivo Čović, predsjednik Uprave HEP-a, pri danu potrošača HEP-a na kojem su kupcima električne i toplinske energije i plina koji su uredno podmirivali svoje obveze predana posebna priznanja. Sadašnja situacija s tarifnim sustavom koji je dosta trom ne omogućuje brzo reagiranje na promjene. Govoreći o tim promjenama Čović je spomenuo da je danas na svjetskom tržištu cijena struje poskupjela i više od 50 posto zbog događaja s američkom kompanijom Enron i drugih potresa. Ivo Čović u sinoćnjim je "Odjecima dana" HTV-a rekao da je jučer zabilježena rekordna potrošnja struje, a u HEP-u su očekivali da do kraja dana bude 53 milijuna kilovata. Iako se uz maksimalno opterećenje očekuju i povećani troškovi, Čović je rekao da je rano govoriti o korekcijama cijena.
U Hrvatskoj su cijene struje za kućanstva niže od onih u Europskoj uniji i u drugim tranzicijskim zemljama. Zbog svega toga moramo stvoriti mehanizme da brže i jednostavnije reagiramo na promjene svjetskog tržišta, što bi trebao omogućiti upravo paket novih energetskih zakona. Mi kasnimo u startu, zbog rata i drugih okolnosti, ali u odgovoru na buduće promjene najvažnije je da se kvalitetno pripremimo kako bismo mogli opstati na tržištu sutrašnjice.
Hrvatska u idućoj godini može računati na opskrbu strujom iz nuklearke u Krškom. Sukladno hrvatsko-slovenskom sporazumu o statusu NEK-a, čije se potpisivanje očekuje do konca ove godine, preuzimanje polovice u nuklearki proizvedene struje treba početi 1. srpnja iduće godine, a na to se već priprema Elektrogospodarstvo Slovenije, čiji je direktor mr. Vekoslav Korošec u jučerašnjem razgovoru s novinarima izrazio očekivanje da će s HEP-om uskoro potpisati ortački ugovor. ELES je za sutrašnju sjednicu slovenske vlade pripremio nekoliko scenarija slovenske elektroenergetske bilance za 2002. godinu, među kojima je i inačica u koju je uključen HEP.
Na ovakav je rasplet slovensko-hrvatskog dogovaranja oko NEK-a nedvojbeno utjecalo i događanje s Enronom i razumljivo je da su naši susjedi u Hrvatskoj zainteresirani za struju iz NEK-a, uvjerava Korošec, ističući da je ELES podmirio sve svoje dugove nuklearki. U ELES-u ističu da je predviđena isporuka struje HEP-u utjecala i na prijevremeno otvaranje slovenskog tržišta električnom energijom.
Z. Cesar, V. Zagorac
