Kako povezati visokoobrazovne institucije i gospodarstvo te potaknuti njihovu tješnju surađuju, tema je koja se spominje u svakoj dosadašnjoj reformi obrazovnog sustava ili barem pokušaju da se ona provede. Jedan od oglednih primjera kako bi ta suradnja trebala izgledati može se vidjeti na Sveučilištu Sjever koje ne školuje kadrove za burzu, nego za konkretna radna mjesta. Uz to, u ljetnom upisnom roku Sveučilište Sjever nakon Sveučilišta u Zagrebu imalo je najbolju popunjenost od 67,7 posto.
– Suradnja gospodarstva i visokog obrazovanja uvjet je bez kojeg nema razvoja gospodarstva jer teorijska znanja koja studenti stječu tijekom svog akademskog obrazovanja moraju biti upotpunjena praktičnim iskustvima iz svijeta gospodarstva, koji se intenzivno i stalno mijenja uslijed ubrzane digitalizacije poslovanja, brzog razvoja tehnologije, robotike, i umjetne inteligencije te korištenja istih u svim sektorima gospodarstva. Kurikulumi na fakultetima donose ishode učenja i literaturu, a znamo i da stalne promjene u poslovnom okruženju važeća literatura i ne stigne pratiti, pa je tim više nužno redovito revidirati nastavne sadržaje i kolegije, pa i cijele studijske programe. Znatnih pomaka na tom polju ima, vidimo da su i naši gospodarstvenici zainteresirani za susrete sa studentima i sudjelovanje na tematskim konferencijama, tu su i različite stipendije koje daju ne samo tvrtke, već i općine, gradovi i županije. Na tome trebamo još i više raditi. Cilj je da se povezivanjem poslovne i akademske zajednice studenti i poslodavci upoznaju i povežu od samog početka studija te da se kroz sustav stipendiranja osigura zapošljavanje i ostanak mladih kadrova u Hrvatskoj – kaže dr. Petar Mišević, prorektor za suradnju s gospodarstvom, EU projekte i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta Sjever. Sveučilišta se, dodaje, kroz izvođenje studijskih programa na engleskom jeziku bore za privlačenje stranih studenata, a posebno djece iseljenika koji predstavljaju, smatra, veliki potencijal za hrvatsko gospodarstvo.
– Jasno nam je svima kako zbog negativnih demografskih trendova moramo više činiti na privlačenju kvalificirane radne snage iz inozemstva, a time i na njihovom daljnjem školovanju i usavršavanju na obrazovnim institucijama u Hrvatskoj. Sveučilišta se također trebaju više uključivati u izvođenje stručnih edukacija i programa za zaposlenike u gospodarstvu, što u posljednje vrijeme i čine kroz mjeru vaučera koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje iz sredstava EU fondova. Općenito, hrvatska sveučilišta i veleučilišta sa svojim su nastavnim kadrom snažno angažirana na partnerstvu s hrvatskim tvrtkama u kreiranju projektnih prijava za zajedničko sudjelovanje na EU natječajima putem kojih se dobivaju znatna financijska sredstva, ali i nova znanja koja su važna u rastu i razvoju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva – ističe dr. Mišević. Sveučilište Sjever s 31 studijskim programom, od kojih su 23 u STEM području, s 5300 studenata u Sveučilišnom centru u Varaždinu i Koprivnici, nastoji, dodaje, pratiti europske trendove u obrazovanju pa kontinuirano surađuje s gospodarskim sektorom, kao i svim drugim javnim institucijama.
– Naš Connect week koji već godinama organiziramo punih tjedan dana u SC-u Varaždin i SC-u Koprivnica okuplja veliki broj tvrtki, vodeće gospodarstvenike, poduzetnike i obrtnike iz cijele Hrvatske, javne i državne institucije. To je prava prilika za susret naših studenata s njihovim i potencijalnim budućim poslodavcima. Rezultate koje postižemo su sjajni, jer velik broj naših studenata uspješno se zaposli odmah po završetku studija i ostaje u Hrvatskoj – zaključuje dr. Mišević. Gospodarstvo je oduvijek imalo potrebu za kvalificiranom radnom snagom koja će, nakon izlaska iz obrazovnog sustava biti spremna, u mjeri u kojoj je to moguće, za ulazak na tržište rada – kaže dr. Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj.
– Brzina reakcije i odgovora obrazovnog sustava na potrebe gospodarstva je ključni izazov te suradnje. Međutim, kako bi obrazovni sustav uopće mogao odgovoriti na neki izazov, nužne su mu pravovremene informacije i projekcije razvoja gospodarstva, i to je upravo ono što se od gospodarstva očekuje. Promijeniti obrazovne programe i educirati profesore nije nešto što se može napraviti preko noći – navodi dr. Radoš. Trenutni Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) sadrži oko 550 standarda zanimanja, a HGK je sudjelovala u izradi njih 50. – Smatram kako je potrebno nastaviti s izradom standarda zanimanja prema kojima će se, nadalje, izrađivati standardi kvalifikacija – napominje. Treba, uz ostalo, poticati i cjeloživotno učenje te intenzivnije povezivanje obrazovnih institucija s industrijom, nastaviti ulagati u centre kompetentnosti za strukovna zanimanja te pojačati karijerno savjetovanje unutar obrazovnih institucija.
POVEZANI ČLANCI:
Trening po uzoru na Njemačku
– S obzirom na brze promjene trendova, nove tehnološke procese i tehnologije koja zahtijevaju potpuno nove profesije, nužan je sustav kontinuiranog obrazovanja i treninga, primjerice po uzoru na Njemačku, koji omogućuje radnicima da se usavršavaju i prekvalificiraju tijekom cijelog radnog vijeka. Ovo je posebno važno u kontekstu digitalizacije i automatizacije rada – zaključuje dr. Radoš. Smatra da domaći obrazovni sustav plasira premalo izvrsnih i vrlo dobrih učenika i studenata što se, kada stupe u radni odnos, bilo u javnom ili privatnom sektoru, ogleda u manjku kvalitetnih i upravljačkih i tehničkih znanja i vještina.
U istraživanju koje je ove godine provela HGK, zaključeno je da 80 posto poslodavaca trenutno ima potrebu za zapošljavanjem dodatne radne snage, a 43 posto ili zapošljava ili planira zaposliti stranu radnu snagu. Među deset najtraženijih zanimanja prema mišljenju poslodavaca, čak osam odnosi se na djelatnike nižeg obrazovanja, radnike iz različitih djelatnosti, od proizvodnje, građevine, do turizma i skladištenja. S druge strane, kod radno sposobnog stanovništva postoji trend promjene posla koji je najistaknutijih kod onih najmlađih, u dobi od 18 do 35 godina, među kojima 19 posto posao mijenja svakih godinu i tri mjeseca. Posao traže i oni koji već rade na određeno ili neodređeno. Takvih je 21 posto. Uz digitalizaciju i automatizaciju, kao zanimanja budućnosti poslodavci navode i tradicionalna zanimanja poput bravara, zidara, vrtlara i slično.
– Važno je napomenuti kako je uprava Sveučilišta Sjever na čelu s rektorom prof. dr.sc. Marinom Milkovićem od samog osnivanja Sveučilišta Sjever kroz razvoj studijskih programa odgovorilo na potrebe gospodarskog sektora težišno s područja regije Sjever. Stručnjacima koji se obrazuju u STEM području osigurane su pretpostavke za industrijski razvoj i konkurentnost tvrtki iz ove regije, ali i šire (budući da je 30 posto studenata Sveučilišta Sjever s prebivalištem izvan regije Sjever) čime je Sveučilište Sjever postalo temeljni čimbenik ukupnog rasta i razvoja gospodarstva u ovoj regiji – kaže dr. Mišević. Ističe da je HGK već dulje vrijeme jedan od ključnih partnera Sveučilišta Sjever, posebno oko sinergije visokog obrazovanja i gospodarstva.
GALERIJA AI i roboti mogu pomoći ljudima u životu
