PROCURILI DOKUMENTI

Sučević o hrvatskim slučajevima u 'Pandori': Imamo tajne kanale kako sakriti

HRT
04.10.2021.
u 22:52

- Kod nas je dovoljno imati dvojno državljanstvo, možda izađu nekakvi "Međugorski papirići" - kaže ekonomski analitičar i stručnjak za krizni menadžment Danko Sučević

Gotovo 12 milijuna dokumenata procurilo je u najvećem razotkrivanju podataka o poreznim oazama diljem svijeta. Ovaj pothvat međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara nazvan "Pandorini dokumenti" bio je tema i večerašnje emisije Otvoreno.

Na pitanje koliko bi toga moglo biti iz Hrvatske, osim slučaja sina ministra Radovana Fuchsa, ekonomski analitičar i stručnjak za krizni menadžment Danko Sučević kaže da je iznenađen koliko malo toga je izašlo. 

- Moglo bi biti jako jako puno. Bojim se da mi imamo prizemnije metode. Imamo tajne kanale kako sakriti. Kod nas je dovoljno imati dvojno državljanstvo, možda izađu nekakvi "Međugorski papirići". Posao s offshore tvrtkama je cvjetao krajem prošlog stoljeća. To je bio recimo vrhunac. Međunarodna zajednica, ali prvenstveno SAD su se jako obrušile na njih i poslovanje s njima je puno složenije. Poslovanje s njima nije samo po sebi nelegalno. Ono što je karakteristika offshore tvrtki je da je ponekad moguće sakriti identitet i porezi su niski. 

Dodaje da su tri komponente zašto netko ide otvarati offshore tvrtku. Da se manje poreza plati, pranje novca ili korupcija. To su nekakvi razlozi za otvaranje offshore tvrtki.

Dr. sc. Gordan Akrap, stručnjak za informacijske znanosti i komunikologiju, kaže da danas podaci cure jednostavno jer živimo u digitalnom svijetu u kojem nema apsolutne sigurnosti.

- To je jednostavno jedan način poslovanja, možete ga koristiti u legalne ili nelegalne svrhe. Pitanje je države i pojedinaca koji misle da takav način poslovanja više nije prihvatljiv i onda dolazi do curenja podataka, navodi Akrap, dodajući da tvrtke koje se time bave moraju uložiti značajna sredstva u sigurnost.

Na pitanje zašto to rade političari, sportaši, estradnjaci, prof. dr. Luka Brkić kaže da im je zajednički nazivnik da to puno zarađuju i žele zadržati što više, a platiti što manje poreza. 

- To je naprosto svojstveno nama ljudima. Riječ je o visini primanja i o bogatstvu. Zašto dolazi do poreznih evazija vezano je za kvalitetu institucija države. Ako veliki dio građana smatra da  ta država nije prijatelj građana, ako smatra da je u segmentu poreza velika nepravda, da ide na ruku bogatijima umjesto manje bogatima, pitanje je gotovo časti da u toj utakmici državu uspijete prevariti i izbjeći porez da sačuvate dio imovine koja po vašem sudu pripada vama, a ne državi - smatra Brkić.

Među dokumentima se spominju i dva imena značajna za Europsku uniju - bivši premijer Velike Britanije Tony Blair i češki premijer Andrej Babiš.

- Europska komisija priprema novi prijedlog okvira poreznih paketa koji će do kraja godine izaći van, doći će na razmatranje državama članicama. Međutim, puno manje se priča o tome da postoje zemlje unutar EU u kojima se plaćaju mali porezi, a ne naziva ih se javno poreznim oazama, evo mogu spomenuti Irsku ili Luxembourg. Tu se registriraju velike kompanije koje na kraju krajeva uzimaju novac EU-a - kazao je S druge strane imamo i druge slučajeve, a to su slučajevi pranja novca, rekao je Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a. 

Govoreći o praćenju tijeka novca, Akrap je rekao i da treba znati da ovolike količine informacija ne izlaze slučajno.

- Postoje brojni međunarodni sporazumi koji jamče potrebu za međunarodnom pravnom pomoći gdje je pokušava ući u trag novca, pogotovo novca koji se koristi u organiziranom kriminalu, terorizmu, nasilju itd. - kazao je.

Pad Facebookovih servisa

Na pitanje što se dogodilo danas s Facebookom, Akrap odgovara da je to nešto dosad neuobičajeno.

- Svim aplikacijama u vlasništvu Facebooka znalo se dogoditi na pojedinoj lokaciji u određeno vrijeme prestanak rada. Po ovome što sada vidimo, prestale su s radom sve njihove aplikacije na globalnoj razini - kaže Akrap.

Upitan znači li to da je u pitanju hakerski napad, dodaje:

- Ne bih isključio jedan ozbiljni sigurnosni incident. Znamo da su ozbiljna tvrtka koja ulaže ozbiljno u vlastitu sigurnost i da su ovako pali iziskuje ozbiljnu analizu.

Ključne riječi

Komentara 11

Avatar spin
spin
23:09 04.10.2021.

Naši kriminalci se uopće ne skrivaju jer kontroliraju kompletan sustav, od policije do pravosuđa. Oni se čak javno slikaju s ministrima, njihovi su prijatelji, pozivaju ih na krstarenja, u svoje masonske lože, u svoje podrume i pubove. Hrvatska je raj za krimose, što će njima petljanje s off-shore tvrtkama.

ST
stefj
07:42 05.10.2021.

Tja, nije problem u tome ako čovjek zaradi novce, pa onda gleda gdje ih je jeftinije držati iliti gdje je jeftinije poslovati. Porezi su danas ogromni i odabirom države može se poprilično uštedjeti... Otvoriti tvrtku u npr. Irskoj i raditi preko nje ima jako puno smisla... No, kada novce sklanja političar ili otvara tvrtku dok je još na položaju, to ukazuje na crony kapitalizam, korupciju, trgovinu utjecajem i sl. Relativno mali broj takvih slučajeva među ovom hrpom papira ukazuje i na to tko je sponzorirao ovo istraživanje i na koga se usredotočilo... Očito je cilj povećati porezne prihode, a ne uvesti malo reda među političke elite. Jako dobar primjer je nedavni odabir cjepiva gdje se odjednom EU povjerenici na računu našao koji milijunček u banci na Cipru... No kod nas to nije toliko interesantno, kod nas se novci "spremaju" u nekretnine. Ako se kod nas želi baš toliko nagaziti bogate, dovoljno je uvesti porez na nekretnine. Je, platili bi svi građani, ali onda bismo stvarno vidjeli koliko je tko bogat.

Avatar VLbriše
VLbriše
08:56 05.10.2021.

Bogami su nas usrećili sa dvojnim državljanstvom. Prolaziš granice bez problema noseći novac u taškama.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije