Svjetski prvak u razvoju tračničkog prometa ovog mjeseca postaje
Španjolska jer nakon pokusnog razdoblja
korištenja Siemensova superbrzog vlaka Velaro dolazi vrijeme
komercijalne upotrebe toga transportnog čuda – uspostavlja se
linija između Madrida i Barcelone.
Dostupan većini
Premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero odlučio je potrošiti
čak 108 milijardi eura na modernizaciju željeznice, od čega će 70 posto
otići na gradnju infrastrukture upravo za visokobrzinske vlakove poput
Ave (Alta Velocidad Espau00F1ola, op.a.) S103, odnosno Velara.
Cilj je sagraditi 10.000 km takve pruge do 2020. godine. Do postaja
toga vlaka 90 posto stanovništva putovat će
najviše 50 kilometara. Očekivanja su opravdana nakon
što su linije između Madrida i Seville, Valladolida te
Malage zabilježile nevjerojatan rast popularnosti, broj putnika na tim
linijama povećao se 75 posto.
U španjolskom Renfeu, nacionalnoj željeznici, vjeruju da
vrijeme vlaka nije prošlo, nego da tek dolazi. Sve brze
linije koje su danas u upotrebi profitabilne su. Vožnja na
450 km dugoj liniji između Madrida i Seville stoji između 28,90 i 72,20
eura, ovisno o klasi u kojoj se putuje, a putuje se dva i pol sata.
No, pravi test opravdanosti investicije tek slijedi, i to na liniji
Madrid – Barcelona jer na istoj liniji postoji avionski let
tvrtke Iberia, koji je jedan od najpopunjenijih na svijetu, na kojoj se
prevozi 8000 putnika na dan u 60 letova. S kupnjom karte i ukrcajem taj
let traje oko dva i pol sata. Cilj je španjolskih željeznica
postići isto takvo prolazno vrijeme.
Vlakovi fleksibilniji
Prva mjerenja pokazala su da 650 kilometara dugu rutu supervlak prelazi
za dva sata i 35 minuta. Kad se linija produži do francuskog
Perpignana, Pariz će od katalonskoga glavnog grada biti udaljen samo
četiri i pol sata vožnje. U planu je i spajanje Madrida i Lisabona.
– Vrijeme provedeno u vlaku nije izgubljeno, dok u avionu
jest. U vlaku možete raditi, čitati, koristiti se internetom... Jedina
svrha letenja jest svladavanje udaljenosti – kaže Abelardo
Carillo, direktor Renfeovih visokobrzinskih pruga. Tu tvrdnju podupire
i podatak da se čak 80 posto putnika odlučuje na vlak prije aviona na
postojećoj liniji Madrid – Sevilla. Vlak je bolji i iz
ekoloških razloga jer proizvodi najmanje četiri puta manje
ugljikova dioksida po kilometru od aviona.
O supervlaku u Hrvatskoj zasada možemo samo sanjati, jer smo
još daleko od temeljnih pretpostavki za njegovo
funkcioniranje. No, ne budimo pretjerano depresivni jer isto je i s
tehnološki razvijenijim europskim zemljama poput,
primjerice, Velike Britanije.
Do kraja ovog mjeseca španjolska nacionalna željeznica Renfe u promet će pustiti najbržu željezničku liniju na svijetu
