Vrhovni sud i Visoki kazneni sud objavili su statističke pokazatelje svoga rada što je zanimljivo u kontekstu stručnih kontroverzi koje su pratile osnivanje i odgođeni početak rada VKS-a radi ocjene ustavnosti njegova osnivanja koju su tražili SDP-ovi saborski zastupnici Peđa Grbin, aktualni predsjednik SDP-a, i Orsat Miljenić, sada predstojnik Ureda predsjednika RH.
VKS riješio 1661 predmet
Ustavni sud nije našao da sporno rješenje dovodi u pitanje ustavnu poziciju VS-a kao najvišeg suda koji osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Ustavni sud je zaključio da vlast ima pravo izabrati normativni model, te da time zakonodavac preuzima rizik njegove funkcionalnosti i svrsishodnosti. Tri kaznenoprocesne katedre, u Rijeci, Osijeku i Zagrebu, također su smatrale da se radi o neustavnom rješenju jer izvanredni pravni lijekovi i žalbe samo za najteža kaznena djela nisu dovoljan alat da bi VS ispunio svoju ustavnu ulogu. Osobito je prema tom zakonskom rješenju bila kritična predstojnica zagrebačke katedre prof. dr. sc. Zlata Đurđević. Stav njezine katedre bio je da je Vrhovni sud razvlašćen u kaznenim predmetima jer će u vrlo malom broju predmeta imati priliku ujednačavati sudsku praksu. Ustvrdila je: “Cjelokupna reforma se zapravo sastoji u tome da je žalbeni odjel Vrhovnog suda koji rješava 1400 predmeta pretvoren u Visoki kazneni sud, a odjel za izvanredne pravne lijekove koji rješava 130 predmeta ostao je na Vrhovnom sudu.”.
VKS ima 11 sudaca i u prvoj godini rada zaprimio je 1661 predmet, riješio 1389, a ostala su neriješena 272 predmeta. I Kazneni odjel VS-a ima 11 sudaca koji su lani riješili 1133 predmeta, te su im 274 predmeta ostala neriješena, 61 posto manje nego godinu prije kad su ih imali 703. S time da je VS lani zaprimio samo 704 kaznena predmeta, a godinu prije 2100 te i prethodnih godina oko 2000, koliko predmeta je godišnje i rješavano. Bilo je očekivano da će se smanjiti priljev žalbenih predmeta protiv presuda, lani 201, dok ih je godinu prije bilo 987 (i prethodnih godina oko 900-tinjak) te žalbi na rješenja o istražnom zatvoru, lani 54, a godinu prije 551 (prethodnih godina 470 i 491).
Što se tiče izvanrednih pravnih lijekova, njih je lani zaprimljeno nešto više nego prethodnih godina, 196 (prethodnih godina 168, 172 i 138) i vrhovni suci su ih, s obzirom na to da su imali i zaostataka, lani riješili 258, stotinjak više nego prethodnih godina. Sudeći po tim statističkim pokazateljima još je teško donositi sud o funkcionalnosti i svrsishodnosti osnivanja VKS-a, a osobito u kontekstu ostvarenja ustavne uloge VS-a u ujednačavanju sudske prakse za što će trebati dulje vrijeme. Prošla je godina još bila godina rješavanja predmeta po tzv. prijelaznim odredbama iz jednog u drugi zakonski režim te se proširena mogućnost podnošenja izvanrednih pravnih lijekova, pa i njihov veći broj, očekuje nakon što VKS donese veći broj pravomoćnih presuda.
I predsjednik Kaznenog odjela Vrhovnog suda Damir Kos nam je rekao da je prerano za neke zaključke, to više jer je VKS imao dosta ukidnih odluka i odluka procesnopravne prirode pa im po tim predmetima još nisu mogli stići izvanredni pravni lijekovi. I na VS-u ostalo je oko 30 do 35 žalbenih predmeta po sucu za koje, kako nam je rekao Kos, očekuju da će biti riješeni do kraja godine. S time da jednoj sutkinji Kaznenog odjela zbog navršenih 70 godina od početka sljedeće godine prestaje dužnost, a postoji mogućnost da ode i sudac dr. sc. Zdenko Konjić koji je kandidat za predsjednika Županijskog suda u Zagrebu, pa bi Vrhovni sud imao devet kaznenih sudaca.
– Nepotrebno je to dušebrižništvo kako bi vrhovni suci Kaznenog odjela mogli ostati bez posla jer je smisao i svrha bila da i u tom dijelu Vrhovni sud postane kasacijski kao što je u većini zemalja – ističe Kos, dodajući kako će se u novim okolnostima osim što će se vrhovni suci više baviti kaznenim pravom, više moći posvetiti i nadzoru rada na Visokom kaznenom i županijskim sudovima upravo radi ujednačavanja sudske prakse. Uz to što pojedinci predsjedaju odjelima, bave se evidencijom sudske prakse, zaduženi su za praćenje prakse europskih sudova.
Na upit o eventualnim problemima koji su se zasad mogli pojaviti, Kos je upozorio kako bi problem mogao biti u nepopunjenosti Visokog kaznenog suda na kojem je 11 od 14 predviđenih sudaca, jer VKS mora još intenzivirati rad.
Otklonjene kontroverze
Predsjednik VKS-a Željko Horvatović smatra da su, s obzirom na ukupan broj riješenih predmeta, ostvarili vrlo dobre rezultate, osobito imajući u vidu i da je riječ o novoosnovanom sudu.
– Dosadašnji dobri rezultati rada Visokog kaznenog suda, a mislim da to, s moje pozicije predsjednika suda, nije pretenciozno reći, ipak otklanjaju kontroverze i skepse koje su se javile u dijelu stručne javnosti pri osnivanju ovoga suda – rekao je Horvatović, a na upit o mogućem gomilanju neriješenih predmeta uzvratio kako je zasad to još teško prognozirati. Međutim, ponovio je da suci svoj posao rade vrlo savjesno i odgovorno, što pokazuju i javno dostupni podaci.
VIDEO Riječkog ubojicu jedva svladali: Nekontrolirano je urlao, pokušao se istrgnuti i skočiti kroz prozor.
dok je ovakovih moralnih i postenih vodecih politicara rh suci kaznenog odjela Vrhovnog suda imat ce puno posla a ostavit ce ga u naslijeđe i onima koji ce doci umjesto njih... ...mega slucaj agrokor jos nije poceo a kada pocne bit ce zavrsen tek negdje oko 2041.g.....itd