Premijeri Mađarske i Poljske pokušali su sinoć i danas na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu vrlo oštrim porukama blokirati dogovor o reformi zajedničke politike azila i migracija, ali summit je završio dojmom da u tome nisu uspjeli, premda ni njihove dvije zemlje nisu ostavile dojam da će se prestati protiviti.
Dogovor koji su pokušali zaustaviti počeo se nazirati nakon odluke ministarskog Vijeća za unutarnje poslove 8. lipnja, koja je donesena kvalificiranom većinom, odnosno preglasavanjem Poljske, Mađarske i još par zemalja, a premijerima tih dviju zemalja nije se svidjelo to što su tada preglasani pa su čekali sastanak Europskog vijeća, na kojem se odluke donose konsenzusom, kako bi u zaključke tog summita šefova država i vlada EU ubacili neku referencu na migracije i na svoje nezadovoljstvo smjerom u kojem je usvajanje reforme krenulo.
No, Europsko vijeće jednostavno je usvojilo zaključke bez tog pripremljenog dijela koji govori o migracijama, tako da je rezultat ovog mađarsko-poljskog pokušaja pobune protiv većine u EU ostao zasad neriješen. Pregovori o konačnom usvajanju reforme, izglasane preglasavanjem država članica 8. lipnja, nastavljaju se u trijalogu s Europskim parlamentom. Ideja je da sve bude konačno i službeno izglasano do kraja godine, a ako prijedlog ostane u ovom obliku kakav je prošao ministarski sastanak 8. lipnja to će značiti da se europska politika azila mijenja iz sadašnje obveze graničnih država da registriraju i zbrinu tražitelje azila u nešto u čemu ima veće solidarnosti svih država s graničnima. To nešto je opcija svih država članica da odluče žele li zbrinuti tražitelje azila iz graničnih država po ravnomjerno utvrđenim kvotama ili, ako ne žele zbrinjavati migrante, moraju financijski platiti graničnim državama za njihov trud. Prijedlog je da financijski doprinos bude 20 tisuća eura po svakom migrantu kojeg države odbiju zbrinuti preseljenjem na svoj teritorij.
POVEZANI ČLANCI:
Mađarska ne želi ni zbrinjavati po migrantskim kvotama, ali ni plaćati nikome ni centa, jer premijer Viktor Orban tvrdi da Mađarskoj europski proračun treba platiti za čuvanje južne mađarske granice još od početka migrantske krize prije 7-8 godina. I Poljskoj i Mađarskoj u biti se ne sviđa ni obvezujuća narav propisane solidarnosti: žele da i zbrinjavanje i plaćanje migranata budu dobrovoljni.
- Jučer sam tražio da u zaključcima bude napisano da to nije obvezno, nego dobrovoljno. I što sam čuo s druge strane? Da to ne može biti napisano. Pa, ako ne može biti napisano, to znači da dio Europskog vijeća želi da na to budemo prisiljeni, protiv naše volje - komentirao je poljski premijer Mateusz Morawiecki, ponovivši da Poljska ne želi da granice EU budu otvorene za neregularne migrante.
Poljska i Mađarska već su jednom, u jesen 2015., na vrhuncu migrantske krize, preglasane u Vijeću EU po pitanju odluke o migrantskim kvotama. Ali ta odluka uvela je samo privremene kvote, koje su Varšava i Budimpešta ignorirale i nikad ih u praksi nisu ispunile, čekajući sve dok nije prošao vijek trajanja odluke. No, to im je preglasavanje, po tako osjetljivom pitanju kao što je migrantska politika, ostalo kao politička trauma koju su zapamtili i zbog koje su zahladili odnose s drugima u EU. Sada je, međutim, riječ o trajnijoj odluci, o reformi čitavog sustava azila, o uvođenju stalnih, iako (zbog financijske opcije) fleksibilnijih obveza brige o neregularnim migrantima. Konzervativne vlade u Varšavi i Budimpešti ponovo dižu pobunu po tom pitanju.
Hrvatska je na ministarskom sastanku 8. lipnja glasala za, a i premijer Andrej Plenković nije na ovom summitu bio na strani Mađarske i Poljske. - Oni nisu zadovoljni načinom odlučivanja. Ministri unutarnjih poslova odlučivali su kvalificiranom većinom, a stav Poljske i Mađarske je da bi se o ovoj temi trebalo odlučivati konsenzusom. Što nije kako piše u ugovorima - rekao je premijer Plenković po završetku summita.
POVEZANI ČLANCI:
Slovenski premijer Robert Golob spominjao je ideju da se europska granična straža (Frontex) zbog pojačanog priljeva neregularnih migranata pošalje u čuvanje granice između Hrvatske i BiH. No, Plenković kaže da Frontex šalje savjetnike i da nije potrebno da granicu u Hrvatskoj čuvaju policajci drugih država članica EU jer hrvatski policajci rade dobar posao.
- Ministar unutarnjih poslova već je dogovorio da će doći 6 savjetnika Frontexa koji će pomagati Hrvatskoj po pitanju sprečavanja nezakonitih migracija, ali ne način da bismo mi stavili policajce iz drugih država članica na svoje granice. Hrvatska ima dovoljno svojih snaga, 6500 policijskih službenika čuva granicu. Prema tome, suradnja s institucijom kao što je Frontex je uvijek dobro došla, ali u savjetničkom smislu - kaže Plenković.
Njemački kancelar Olaf Scholz vjeruje da će je odluka na ministarskom sastanku Vijeća bila uspjeh, korak u pravom smjerom, i da će se usvajanje čitave reforme europskog sustava azila uspjeti dogovoriti u nastavku pregovora država članica i Europskog parlamenta. A na pitanje novinara, nakon završetka summita, je li kritiziranje iz Poljske na račun Njemačke sada već došlo do točke u kojoj je kancelar spreman reći da ne razumije što to radi poljska vlada, Scholz je diplomatski odgovorio: - Kao jedna od najvećih zemalja u Europi, Njemačka se nikad neće isticati po kritiziranju drugih zemalja u Europi.
>> VIDEO Malenica: Uvodimo brojne novine u službeničko zakonodavstvo
Tako napisite neka se zna da je Plenkovic potpisao OBAVEZNE MIGRANTSKE KVOTE za svoju drzavu. Eno ono sto vidite po Francuskoj, to Plenkovic zeli vama i vasoj djeci.