Grizao sam si jezik i usnicu kako se ne bi rasplakao i svejedno sam bio na rubu. Ponavljao sam si u glavi kako se ne smijem slomiti i dopustiti emocijama da me preuzmu jer me upravo na televiziji gledaju milijuni ljudi dok govorim u ime 13 tisuća policajaca koje predstavljam. Ali slike mrtve djece cijelo su mi vrijeme bile pred očima, u samo tjedan dana u našem su gradu ubijeni beba od 20 mjeseci, dva dječaka od 7 i 14 godina i 13-godišnja djevojčica, kako to ljudima objasniti – iskreno je nakon jednog intervjua priznao David Brown, jedan od čelnih ljudi policijske uprave Chicaga (Chicago Police Department).
Najviše je slučajnih žrtava
Povod spomenutom intervjuu koji je vođen u srpnju bio je val ubojstava koji je još krajem proljeća i početkom ljeta zahvatio praktički sve veće američke gradove, a posebno su zabrinjavajuće dvije stvari. Prva je da među ubijenima ima dosta nevinih, odnosno slučajnih žrtava, a druga da takav porast nasilnih smrti u SAD-u nije zabilježen desetljećima. Ono što je također zanimljivo jest da je, prema analizi koju je objavio New York Times, broj ubojstava u 25 najvećih gradova SAD-a porastao za 16% u odnosu na isto razdoblje lani, dok je broj drugih nasilnih zločina u koje se ubrajaju silovanja i pljačke u padu, što je neobično jer to obično ide „ruku pod ruku“, odnosno s povećanjem nasilnih zločina raste i broj ubojstava i obrnuto.
Kad se gleda na skupnoj razini 25 najvećih gradova, porast od 16% je zabrinjavajući, ali nije alarmantan, međutim kada se pogledaju neki od najvećih gradova kao što su New York i Chicago, jasno je zbog čega je tema „novog vala ubojstava“ trenutačno jedna od dominantnijih u američkim medijima. U New Yorku su, primjerice, od početka godine do 15. srpnja zabilježena 634 ubojstva, daleko više od 394 u istom razdoblju lani, u Chicagu ih je u istom periodu zabilježeno gotovo 450, a lani manje od 300, u Philadelphiji je zabilježen skok sa 180 na 250, u Milwaukeeju je broj ubojstava narastao za 37%, u Los Angelesu za 13...
– Mogućih razloga je nekoliko. Prvi su masovni prosvjedi protiv rasizma koji su održavani krajem svibnja i početkom lipnja nakon ubojstva Georga Floyda u Minneapolisu, što je, osim samih nereda na prosvjedima, imalo i dalekosežnije posljedice u vidu manjeg povjerenja građana u policiju što rezultira povećanjem nasilja. Drugi je, naravno, koronavirus. Najprije su ljudi bili prisiljeni živjeti u lockdownu i socijalno se distancirati, što je utjecalo na psihičko zdravlje i navike mnogih. Odjednom su prestali raditi kafići, restorani, kina, što su primarni izvori zabave i razonode. Mnogi su u iracionalnom strahu prije zatvaranja krenuli naoružavati pa je tako u ožujku ove godine prodano 2,6 milijuna komada vatrenog oružja, što je 85% više nego lanjskog ožujka. A više oružja, dokazano je, znači i veći broj smrti od njega. I na kraju, ekonomska kriza uzrokovana koronakrizom ljude je natjerala na očajničke poteze – pojasnila je sociologinja dr. Tracey Meares te se ogradila riječima da su ovo sve samo grube pretpostavke i napomenula kako prave razloge možda nikada nećemo ni saznati.
– Sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća krenuo je rapidno padati broj ubojstava i mnogih drugih kaznenih djela, a do danas, unatoč mnogim analizama, zapravo ne znamo točno zašto – tvrdi dr. Meares. No sigurno je da se jednostavno poklopilo previše faktora koji su doveli do „najkrvavijeg američkog ljeta ovog stoljeća“, a jedan od njih je i val otkaza koji su policajci počeli davati nakon što su ih u medijima počeli prikazivati praktički kao zločince.
Trumpova “Operacija legenda”
– Kada dolazim na posao, dolazim natrag u kaos, rukovodstvo nam se potpuno raspalo, administracija se uopće ne brine za ljude na terenu, a građani nas ne žele vidjeti, preziru nas. Ne sjećam se kad sam zadnji put imao neko postupanje u kojem nas, u boljem slučaju, nisu samo psovali i vrijeđali ili, u gorem, napadali i pružali otpor. Osim toga, nijedan dan nisi siguran hoćeš li dobiti premještaj na neko drugo mjesto, u drugu jedinicu, drugi dio grada, hoće li ti se kolega pojaviti na poslu. Ljudi su zabrinuti i pitaju se zbog čega bi se uopće zadržavali na takvom radnom mjestu – opisuje Rich Walker koji posljednjih 16 godina radi kao policajac u Minneapolisu. U njegovoj postaji u svibnju je bilo zaposleno 865 ljudi. U posljednja dva mjeseca čak dvije stotine ih je dalo otkaz.
– Sustav se raspada po šavovima, i prije je policija muku mučila s privlače njem novih kadrova zbog malih plaća, ali nakon ovog morat će doći do nekog preustroja jer nas jednostavno nema dovoljno ni na ulici ni u administraciji, nigdje, a prema onome što čujem, još stotinjak ljudi planira otići do kraja ljeta – govori Walker.
Sve to bili su razlozi zbog kojih je predsjednik Donald Trump pokrenuo program nazvan “Operacija legenda“ koji podrazumijeva slanje pripadnika saveznih snaga kao pomoć lokalnoj policiji u suzbijanju naglog rasta ubojstava. Problem se time još više oteo kontroli jer su ti agenti, koji na sebi ne moraju nositi nikakve identifikacijske oznake, prisilno počeli ubacivati prosvjednike u neobilježene kombije, što se može smatrati kršenjem građanskih prava. Uz to, povećanju nasilja pridonijeli su i novi zakoni zbog kojih ljudi umjesto u pritvoru suđenja čekaju na slobodi, a nije pomoglo ni kada su zbog straha od koronavirusa praktički svi zatvorenici koji su mogli bili otpušteni na uvjetnu slobodu.
A otprilike 5% od tih otpuštenih već je počinilo neki zločin. Međutim, sve ovo ne daje odgovore na pitanje zbog čega je broj pljački, silovanja i još nekih nasilnih djela u padu, dok je broj ubojstava i neovlaštenog pucanja u porastu.
– Jedno od mogućih objašnjenja jest da to u biti uopće nije tako i to iz jednostavnog razloga što se svi podaci koje imamo temelje na službenim statistikama pojedinih policijskih uprava. Naravno, policija dojave o kaznenim djelima u velikoj većini slučajeva dobiva od samih građana, a kako su ljudi zbog specifične situacije s koronavirusom zapeli u svojim kućama, policija je dobivala i puno manje dojava, što ne znači da se manji zločini nisu događali. Slikovito rečeno, puno je manja vjerojatnost da „ispod radara“ ljudi ili policije prođe ubojstvo nego dilanje droge ili krađa – navode u svojoj analizi kriminalisti Richard Rosenfeld i Ernesto Lopez koji zaključuju kako Amerikanci ne bi trebali biti previše optimistični kad je u pitanju nastavak ljeta i ostatak godine jer će svi faktori koji su doveli do ovakvog stanja i dalje biti prisutni ili se čak i povećati ako dođe do drugog vala virusa, a broj policajaca nastavi padati.
Postoji vezivo koje drzi drustvo u redu i poredku ,: tradicija obitelj vjera nacija zajednica , moralnost , eticnost , Amerikanci su materijalisti , lijevo-liberalna kulturna hegemonija u medijima , sveucilista su im preuzeli mracnjaci , pa je i sveve manje intelektualaca da povedu drustvo naprijed , i kad se malo zaljulja ekonomski , a obitelj se raspala , u nemoralu ,u ovisnosti ljudi traze izlaz ,nasilje je nusprodukt . Ako je materijalistu religija novac , onda takav neo-liberalni kapitalizam mora bacati novac iz zrakoplova da zadovolji mase , nesigurnost rađa bijes , bijes dovodi do bolesti , bolestan covjek je uteg drustva , nasilje se namece kao rjesenje a nije