– Ima tomu već deset godina, ako ne i više, kada smo kćer i ja čistile unutrašnjost crkve. Iza oltara se od vlage otkinuo dio žbuke, pa su ‘provirile’ neke ocrtane linije u nekoliko boja. Rekla sam župniku da se tu nešto događa, da nešto ima ispod žbuke. Onda su došli stručnjaci iz Zagreba i skinuli žbuku, ali i lamperiju koja je prekrivala dijelove zidova čitavog starog dijela crkve – kaže nam Marica Kušan, stanovnica karlovačkog naselja Zadobarje koju poznaju svi mještani, jer teta Marica zadužena je za brigu oko crkve; čišćenje, zvonjenje, uređenje okoliša.
Ona ima ključeve crkve i godinama je pomagala istraživačima koji su ‘otkrivali’ oslike njihove crkve Sv. Antuna Pustinjaka, smještene na vrhu brda, odmah pored lokalnog groblja.
Motivi iz srednjeg vijeka
I sama je ostala iznenađena kada su restauratori očistili zidove crkvice koja potječe s početka 16. stoljeća, gotovo pola stoljeća prije nastanka Karlovca i otkrili da je originalna crkvica iz tog vremena, jer kasnije je dograđena, bila potpuno oslikana, od stropa do dna zidova, zidovi prepuni šarenih motiva koji su krasili sve zidove crkve i to tipičnih motiva koji su u srednjem vijeku krasili zidove crkava diljem Europe i ‘pričali’ priču pučanima. Marica kaže da je i svod bio obojen plavom bojom, prepun zvjezdica i s velikim okom nacrtanim iznad oltara. No, taj dio konzervatori nisu ostavili jer je bio dosta oštećen.
– Kako su tijekom godina otkrivali crteže, tako su mi i objašnjavali što je što i što je gdje. I sve se jasno vidi. Danas nam je glavni oltar crkve zapravo oslikani polukružni zid koji je nekada bio prekriven lamperijom i bijelom bojom. Uglavnom, sve o čemu se govori u Bibliji, tu je nacrtano – kaže nam teta Marica i pokazuje, danas zazidana, uzlazna vrata u crkvicu s početka 16. stoljeća.
Crtao je neki mještanin
Crkva sv. Antuna Pustinjaka doista je specifična i samo jedna je od dvije u kontinentalnom dijelu Hrvatske gdje je srednjovjekovno zidno slikarstvo ostalo odlično sačuvano do danas. Druga je lokacija u crkvi sv. Ivana u mjestu Ivanić Miljenski u Župi Zagorska sela, i nešto je starija, jer potječe iz sredine 15. stoljeća.
Crkva u Zadobarju vjerojatno je građena po nalogu Frankopana koji su u to vrijeme iz Primorja došli u ovaj ratom opustošeni dio Hrvatske. Stanovništvo žele zadržati pod svojom vlašću, pa šire glagoljašku pismenost, naručuju gradnje i oslikavanje crkava.
– U crkvi u Zadobarju oslikan je oltarni zid, dakle apsida, sjeverni i južni, a na zapadnom, gdje bi inače, po pravilima srednjeg vijeka, bio motiv posljednjeg suda, nema oslika. Tu je vjerojatno bio balkon s kojeg su sami Frankopani pratili misu.
No, motivi posljednjeg suda se vide na zidu pored izlaznih vrata, tako da je srednjovjekovna ‘poruka’ o tome što čeka vjernika kada iziđe iz crkve ako se ne pridržava Božjih zakona, i u ovoj crkvi nacrtana i ‘poslana’ – kaže nam doc. dr. sc. Rosana Ratkovčić koja je napisala i rad na temu srednjovjekovnog slikarstva u crkvi u Zadobarju.
Zidni oslici imaju 24 razna prizora, od navještenja, pribijanja Isusa na križ, crteža apostola koji su u apsidi uokolo Krista, pored njih je i Sv. Antun Pustinjak s prepoznatljivim simbolom (svinjom ispod nogu), zatim evanđelisti sa svojim životinjskim simbolima, tu je i kamenovanja Magdalene...
– Riječ je o umjetnosti koja nije elitna, već je saživjela s lokalnim načinom života, a autor je školovani lokalni majstor. Netko od mještana tko se inače bavio oslikavanje crkava, pozvan je u radionicu koju su organizirali vjerojatno Frankopani gdje je naučio oslikavati predloške na način koji vidimo i u Primorju.
Nazvao sam ga Majstor od Zadobarja. Ovaj je opus dio međunarodne gotike, slikovne biblije koja je u to vrijeme bila popularna. Naručitelji, od plemića do crkve, imali su predloške, ikonografske programe koje su birali za oslikavanje svojih crkava.
Točno se znalo koji motiv ide na koji zid crkve kako bi se dala jasna poruka vjernicima. To su slike, bez puno teksta kako bi puk morao razumjeti poruku. Primjerice sv. Antun Pustinjak pod nogama ima svinju; za pučane to je znak da je on zaštitnik domaćih životinja, točnije svinje, dok se može tumačiti da sveti Antun u pustinji svladava i bori se protiv nekih svojih grijeha, među ostalima i pohlepe, što bi simbolizirao prikaz svinje – objašnjava Igor Čulig, kustos Gradskog muzeja Karlovac.
Dr. Rosana Ratkovčić kazala je da se stil oslikavanja Majstora od Zadobarja vidi i u još nekoliko crkvica; Sv. Marije u Sveticama, u Volavju, Sv. Martinu pod Okićem, na Žumberku, ali i u još nekim slovenskim mjestima.
Gradski muzej Karlovac i karlovački odsjek Dijecezanski muzej organiziraju izložbu, galerijsku prezentaciju svih 24 motiva oslika iz crkve u Zadobarju, s maketom i predmetima iz crkve koja je otvorena u Starom gradu Dubovcu u Karlovcu.
Nakon Karlovca, izložba kreće na put, te će biti postavljena i na zagrebačkom Kaptolu, te u Kući fresaka u Istri.
>>Vrijedne freske malo tko vidi, stoje u privatnim kućama, zatvorenim dvorištima, javnim ustanovama...
