Kada je 2008. postao predsjednik SAD-a, Barack Obama ušao je u povijest kao prvi Afroamerikanac kojem je to pošlo za rukom, ali i prvi kandidat koji je kampanju dobio zahvaljujući društvenim mrežama. Revolucionarno, kao što je početkom 60-ih godina J. F. Kennedy pionirski prepoznao moć televizije, tako je i Obama prvi shvatio prednosti Facebooka i Twittera te na njima uspješno centrirao svoju kampanju. Američko iskustvo usvojile su i ostale zapadne demokracije pa se izbori u njima danas teško mogu zamisliti bez promocije i aktivnosti kandidata te stranaka na društvenim mrežama. No kako stvari stoje u Hrvatskoj?
Sudeći po dosadašnjem iskustvu, naši političari na društvenim mrežama sramežljivo "tapkaju u mraku". Uočljivo je to i u aktualnoj predsjedničkoj kampanji pa su kod većine kandidata i dalje na cijeni tradicionalni postulati poput rukovanja s radnicima, ispijanja kava s običnim građanima i fotografiranja s djecom. U to uobičajeno šarenilo predizbornih kampanja uklopljene su i aktivnosti na društvenim mrežama, ali njihov potencijal još uvijek nije dovoljno prepoznat ili se ne koristi na pravi način. Dok je SDP znao iskoristiti društvene mreže na prošlim parlamentarnim izborima te je spretnom komunikacijom "osluškivao" što birači žele i potom im isto servirao u predizbornim obećanjima i tako osigurao nezanemarivu podršku među mlađom populacijom, ovogodišnja predsjednička kampanja u tom pogledu ne miriše na uspjeh.
Korist od Twittera
Naši kandidati potrudili su se i otvorili profile na Facebooku i za većinu sva priča tu staje. Jedini koji su područje političke borbe proširili na najveću društvenu mrežu jesu aktualni predsjednik Ivo Josipović i HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović. Iako svi imaju kakve-takve profile na dominantnom Facebooku, u avanturu zvanu "SMS-internet" do prošloga vikenda upustila su se samo dvojica. Uz Josipovića, Twitter je ''savladao'' i izazivač iz Hrvatske zore Milan Kujundžić, a od subote pridružila im se i Grabar Kitarović. Utječe li to i kako na tijek izbora?
Ključni problem kod društvenih mreža je kako "like" i "share" pretvoriti u glasove
Dok Facebook u Hrvatskoj broji 1,700.000 otvorenih profila, na Twitteru ih je samo oko 60.000. Pa kakvu korist onda kandidati mogu imati od njega, pitanje je koje se opravdano nameće? Osim što prati događaje u realnom vremenu, Twitter je idealan filtar svih aktualnih informacija što ga čini jednim od nužnih alata kojima se danas služe novinari i mediji. A upravo su oni ti koji detektiraju i prenose poruke javnosti. Političari koji to shvaćaju, ovu društvenu mrežu itekako mogu okrenuti u svoju korist i na brz i lak način odaslati poruke javnosti. Također, Twitter je nezaobilazno mjesto okupljanja stručnjaka iz društvenih područja i tzv. opinion makera koji mogu utjecati na javno mnijenje. Nažalost, na našoj društveno-političkoj sceni, svi ti potencijali tek su u povojima.
– Društvene mreže u hrvatskoj politici su važne, ali nisu presudne. Nitko od kandidata nije konstantno prisutan na njima i ne njeguje takav način komunikacije s njihovim korisnicima – otkriva stručnjakinja za odnose s javnošću Aleksandra Kolarić. Bivša glasnogovornica u Račanovoj vladi smatra da su društvene mreže izuzetno korisne za informiranje glasača, naročito kad se u obzir uzme činjenica da se radi o kanalu koji kandidati velikim dijelom kontroliraju.
Dok na Facebooku ima dva profila i posta od početka kampanje, prvi tvit poslala je prije nekoliko dana Foto: Borna Filić/PIXSELL
– One su dobro sredstvo za prikupljanje informacija i analizu stavova glasača spram kandidata i njihovih programa. Također, korisne su i za održavanje razine motiviranosti simpatizera, no ključni problem kod društvenih mreža je kako "like" i "share" pretvoriti u glasove – ističe Kolarić.
A upravo je to ono što je Obamin stručni tim zadužen za socijalne medije vrhunski odradio u objema predsjedničkim kampanjama, što mu je osiguralo pobjede nad republikanskim kandidatima Johnom McCainom i Mittom Romneyem. Obamini stručnjaci prepoznali su socijalnu dinamiku na kojoj počivaju međuodnosi korisnika društvenih mreža te je iskoristili za pridobivanje glasača i prikupljanje tzv. malih donacija kojima se u stranačku blagajnu slila milijarda dolara. Nerealno je očekivati da bi naši kandidati u nezavidnoj ekonomskoj situaciji u kojoj se nalaze hrvatski birači mogli ciljati na ovakav tip prikupljanja novca, ali svojim bi potezima itekako mogli mobilizirati pokojeg birača. No Kolar nije pretjerano impresionirana onim što kandidati prezentiraju na društvenim mrežama.
Jednaka retorika
– Današnja kampanja Grabar Kitarović samo je preuzela održavanje Facebook-stranice koju je kandidatkinja imala još kao pomoćnica glavnog tajnika NATO-a od svibnja 2012. Ta stranica u cijelosti je bila namijenjena iznošenju NATO-ove politike i ciljeva, a svi postovi bili su na engleskom. Ciljana publika i fanovi te stranice potpuno su drukčiji od ciljane publike kandidata za predsjedničke izbore. Od ovog rujna ta stranica postaje stranica HDZ-ove kandidatkinje za predsjednika države, što je dosta neobično – otkriva Kolarić.
Podsjeća da je Josipovićeva stranica na Facebooku aktivna cijelo vrijeme njegova mandata. Sve to vrijeme, ističe Kolarić, Josipović trajno komunicira s hrvatskim građanima o svim svojim aktivnostima. Upravo u tome leži i tajna broja fanova koji je pet puta veći nego onaj kandidatkinje Grabar Kitarović.
Predsjednik Josipović veteran je na društvenim mrežama. Na Facebooku ima dva profila te broji oko 120.000 fanova. Na Twitteru ga pak prati 8770 fanova Foto: Boris Ščitar/VLM/PIXSELL
– Milan Kujundžić na Facebooku se pojavio prije samo godinu dana, negdje u vrijeme osnivanja svoje nove stranke. Doseg mu je puno manji nego prvim dvama kandidatima – analizira Kolarić i ističe da, prema do sada viđenome, retorika svih kandidata na društvenim mrežama ne odudara od uobičajene retorike kojom barataju u svakodnevnom obraćanju izvan virtualnog svijeta.
Aktivnostima kandidata na društvenim mrežama nije impresionirana ni bivša premijerka Jadranka Kosor koja se u proteklih godinu dana nametnula kao jedna od boljih komunikatora. Njezin Twitter profil prate mnogi koje je dovitljivim i nerijetko duhovitim izražavanjem političkih stavova ugodno iznenadila. Iako nema profil na Facebooku niti ga namjerava otvoriti, Twitter joj je, priznaje, odlično sjeo jer je jednostavan, a publika "malo zahtjevnija".
– Twitter je dobar način komuniciranja jer propituje stajališta i promptno daje feedback. Čini se jednostavnim, ali nije lako. Poruke moraju biti jezgrovite, britke i jasne. Ono što me razlikuje od većine političara, ali i predsjedničkih kandidata, jest to što sama pišem svoje tweetove. Nemam iza sebe timove ni stručnjake. Ljudi su to prepoznali. Cijene ležernost i to što se volim zafrkavati. Ugodno ih je iznenadilo što nisam tako stroga kao što izgledam – poručila je Kosor i ujedno savjetovala početnike kako se trebaju ponašati na toj društvenoj mreži.
>>Grabar Kitarović na Twitteru – evo što je prvo napisala i što su joj zamjerili tviteraši
>>Kujundžić se uplašio da neće biti izbora, a oni se održavaju i u Siriji
>>Josipović odgovorio Kujundžiću: Terminologija je stvar opće kulture i pristojnosti
Kolinda je naša nova predsjednica. Žena svaki dan govori o goručim problemima, ima rješenja, u kontaktu je s narodom, sposobna je riješiti sve na najbolji mogući način i voditi našu Hrvatsku! Ma s Kolindom za bolju Hrvatsku!