Predsjednički izbori u SAD-u su sve bliže. Hoće li pobijediti trenutni predsjednik Joe Biden kojeg mnogi iz redova njegove vlastite stranke pozivaju da se povuče nakon sve većeg broja lapsusa u javnosti ili pak bivši predsjednik Donald Trump opterećen skandalima i sudskim procesima, ne zna nitko. No poznate su politike, ali i ponašanje obojice predsjednika i sukladno tome mnogi se opravdano pitaju što bi se moglo dogoditi u slučaju da dođe Donald Trump na vlast.
Uoči summita NATO-a u Washingtonu, POLITICO i ugledni njemački medij Welt krenuli su istraživati kako se svijet priprema za moguć Trumpov povratak u Bijelu kuću. Novinari su intervjuirali više od više od 50 diplomata, zakonodavaca, stručnjaka i političkih stratega u zemljama NATO-a i drugdje. Njihova istraga ukazuje na to da se mnoge zemlje osjećaju znatno sigurnije i vjeruju kako bi se mogli bolje nositi s Trumpom nego kad je prvi puta došao na vlast prije sedam i pol godina, a dio razloga za samopouzdanje proizlazi iz toga što brojne zemlje već sad postavljaju temelje za Trumpov povratak.
Zemlje se pripremaju za novi mandat bivšeg predsjednika na tri načina: osobnom komunikacijom s Trumpom i njegovim saveznicima u nadi da će izgraditi odnos koji će smanjiti mogućnost sukoba, političke promjene čiji je cilj udobrovoljiti Trumpa te diplomatske i pravne mjere čiji je cilj zaštita NATO-ovih prioriteta od buduće Trumpove administracije. Iako se svijet krenuo pripremati, čelnici NATO-a priznaju, navodi Politico, kako bi veliki dio toga na kraju dana mogao biti prepušten na milost i nemilost Trumpovim hirovima. "Naravno, najveći je izazov što ne znamo, a mislim da nitko točno ne zna što će učiniti", rekao je jedan diplomat iz zemlje NATO-a.
Camille Grand, bivša pomoćnica glavnog tajnika NATO-a i francuska dužnosnica, rekla je kako NATO sada pristupa Trumpu znatno drukčije nego 2017. “Prošli put bilo je mnogo lakše jer nije bilo rata”, rekao je Grand koji je na strani centrističke koalicije francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. "Sada smo u okruženju u kojem je razgovor stvarno, stvarno drukčiji." Prije nekoliko tjedana proširila se glasina kako Trump ima ozbiljan plan dovesti mir u Ukrajinu. Ideja je počivala na prijetnji. Ako ruski predsjednik Vladimir Putin odbije pregovarati o prekidu rata, SAD bi preplavio Ukrajinu oružjem, a u slučaju da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbije sjesti za pregovarački stol s Rusijom, tad bi SAD povukao svoju vojnu potporu. Međutim, pokazalo se kako postoji jedan problem. Mirovni plan nije predložio Trump već nekoliko njegovih saveznika te se brzo ispostavilo da nema tajnog plana.
FOTO Prva debata Joea Bidena i Donalda Trumpa
Nema do prijateljstva
Jedna lekcija koju su američki saveznici naučili iz prve Trumpove administracije jest ta da su osobni odnosi ključni kad je riječ o bivšem predsjedniku i njemu najbližim ljudima. Trump je za vrijeme svojeg mandata uspostavio bliske odnose s eklektičnim nizom vođa, od japanskog premijera Shinza Abea, brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, britanskog premijera Borisa Johnsona i sjevernokorejskog vože Kim Jong Una, od kojih su svi koristili tu izravnu osobnu vezu u vlastitu korist. Otkako je Trump osigurao republikansku nominaciju, poljski predsjednik Andrzej Duda i bivši japanski premijer Taro Aso osobno su mu odali počast. David Cameron, bivši britanski ministar vanjskih poslova i premijer, koji je iskoristio posjet Mar-a-Lagu kako bi razgovarao s Trumpom i iznio mu razloge zašto treba nastaviti podržavati ratne napore u Ukrajini.
Proteklih tjedana nekoliko je diplomata iz država članica NATO-a potajno otputovalo u Washington kako bi se sastali s konzervativnim akademicima i ljudima povezanim s think tankovima za koje su vjerovali da bi mogli imati određeni utjecaj na Trumpovu politiku. Čini se da su sastanci bili produktivni, rekao je jedan veleposlanik. “Ne znamo hoće li ljudi koje susrećemo zapravo i dalje biti tamo ako Trump bude izabran za predsjednika”, rekao je jedan dužnosnik NATO-a tijekom razgovora u sjedištu u Bruxellesu.
Možda najviša razina ulizivanja, navodi Politico, dogodilo se kad je britanski diplomat David Lammy, koji je ranije opisivao Trumpa kao rasistu i "sociopata koji mrzi žene i simpatizira neonaciste", izjavio nakon susreta s bliskim saveznicima Donalda Trumpa kako su ljudi krivo shvatili neke Trumpove izjave i kako je on samo želio da Europa više novca daje NATO-u za obranu. Samo nekoliko minuta nakon njegova sastanka s Chrisom LaCivitom, Trumpovim višim savjetnikom za kampanju, vijest o tome objavljena je u britanskim medijima. Lammyjeva MAGA-prijateljska turneja nije oduševila čelnike lijevog centra s obje strane Atlantika, uključujući i Bijelu kuću. Jedan britanski diplomat izjavio je da postoje visoki demokrati koji su bili "jako, jako ljutiti na Davida", posebno s obzirom na njegove tople odnose s demokratima, uključujući Baracka Obamu. Adrienne Watson, glasnogovornica Vijeća za nacionalnu sigurnost, rekla je da Bidenova Bijela kuća nije bila zabrinuta.
VIDEO Trump i Biden raspravljali o golfu: On ne može toliko udariti lopticu
Više para za NATO
Važan dio Trumpove kampanje bilo je inzistiranje na tome da europske države moraju trošiti na NATO. Što se i počelo događati, ali ne zbog Trumpa već zbog ruske invazije na Ukrajinu. Taj čin razbio je iluziju da se Putinove imperijalne ambicije mogu zadržati na Krimu i nekoliko rubnih područja istočne Europe, piše POLITICO
Ruska je prijetnja zastrašujuća za Europu još i više u kontekstu Trumpove ambivalentnosti prema NATO-ovim obvezama prema kolektivnoj sigurnosti. Bivši predsjednik otvoreno se bunio protiv onih koji zaostaju u izdvajanjima za obranu, dajući oduška frustraciji što velik dio svijeta računa na to da će američki porezni obveznici platiti račun za strane sigurnosne potrebe. Ranije ove godine Trump je rekao da će dati Rusiji odriješene ruke da "radi što god želi" NATO saveznicima koji ne ispunjavaju svoje obveze obrambenih troškova. Velik dio članica NATO saveza okrenuo se ulaganjima u obranu čiji je cilj istodobno odvraćanje Rusije i udovoljavanje Trumpu. Procjenjuje se da 23 od 32 države članice NATO-a troše dva posto ili više svog BDP-a na obranu, ispunjavajući cilj koji si je Sjevernoatlantski savez odavno zadao.
Kako zaštiti NATO od Trumpa
Dio izazova jest kako učiniti da NATO bude što otporniji na Trumpa. Na sastanku ministara obrane NATO-a sredinom lipnja u Bruxellesu članice Saveza načelno su se složile oko plana prijenosa kontrole nad NATO-ovom potporom Ukrajini. Do tog trenutka Sjedinjene Države imale su vodeću ulogu nad vojnom pomoći Ukrajini zahvaljujući jedinici od 300 ljudi, poznatoj kao Sigurnosna pomoćna grupa – Ukrajina, koja je smještena u američkom vojnom uredu u Wiesbadenu u Njemačkoj. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg predložio je alternativnu konfiguraciju jedinice, koja bi uključivala prijenos odgovornosti za upravljanje pomoći na sam NATO, a posebno na europske partnerske države. U teoriji, to bi administraciju pomoći učinilo "otpornom na Trumpa", kažu neki diplomati. Konačna odluka očekuje se na summitu NATO-a u Washingtonu.
Ako se taj plan provede, to bi značilo postupno prebacivanje kontrole na skupinu od 200 vojnika NATO-a u belgijskom gradu Monsu – skupinu koja bi nastavila raditi sa Sjedinjenim Državama, ali pod zastavom NATO-a. Ovakvi potezi osmišljeni su kako bi se ublažili Trumpovi potezi. No nije NATO jedini koji se priprema za potencijalni povratak Donalda Trumpa. Prošlog prosinca dvostranačka većina u Zastupničkom domu i Senatu izglasala je zakon prema kojem se predsjedniku onemogućuje povlačenje iz NATO-a bez snažne potpore Kongresa. Bila je to mjera koja je očito imala za cilj onemogućiti Trumpa ili budućeg predsjednika koji dijeli njegove stavove da lako pokrene izlazak SAD-a iz Sjevernoatlantskog saveza, navodi POLITICO.
State Department nedavno je priznao da još jedan američki saveznik, Južna Koreja, vrši pritisak za rano obnavljanje sporazuma koji osigurava plaće 28.000 američkih vojnika stacioniranih u zemlji. Sadašnji sporazum ne istječe do 2025., ali ponovno pregovaranje s Trumpom moglo bi biti mnogo teže, s obzirom na njegove česte pritužbe o cijeni američke potpore Južnoj Koreji. Umirovljeni admiral i bivši američki veleposlanik u Južnoj Koreji Harry Harris izjavio je da se čini da se zemlja "štiti od moguće administracije drugog Trumpova mandata, jer su vidjeli taj film i bio je vrlo bolan".
Ukrajina mora izdržati 4 godine, oslanjajući se o svoje pouzdane europske partnere kao što su Britanija, Kanada, skandinavsko-nordijski blok, baltičke zemlje itd i želim vjerovati ipak velika većina EU i NATO-zemalja, osim par izdajnika kao što su Mađarska, Slovačka, a možda i, ako Milanovića opet izaberu, i Hrvatska. Trump može samo jedan mandat provesti u Bijeloj Kući prema Ustavu SAD-a.