Agim Ceku, bivši brigadir Hrvatske vojske, danas načelnik Glavnog stožera Kosovskog zaštitnog korpusa, jedini je general albanskih oružanih snaga na Kosovu s međunarodno priznatim činom. General Ceku rođen je u Peći na Kosovu, a školovan u JNA. Prošao je brojna hrvatska ratišta poput Gospića i Maslenice, sudjelovao u Oluji te je nositelj nekoliko hrvatskih odličja. U OVK-a je došao u ožujku 1999. godine te je imenovan načelnikom njena Glavnog stožera. Od završetka rata na Kosovu zapovijeda Kosovskim zaštitnim korpusom, u koji se transformirao OVK.
Kako vidite budućnost Kosova? Je li ono blizu ili je još daleko od neovisnosti?
- Albanski narod na Kosovu nikad nije bio bliže neovisnosti. Trenutačna situacija rezultat je stoljetnih nastojanja naraštaja Albanaca da napokon imaju svoju državu. Rezultat je to naših nastojanja, borbe i velike cijene koju smo platili. Sada smo napokon u prilici uspostaviti temeljne pretpostavke za razvoj i neovisnost Kosova. To je jedino moguće rješenje, za koje smo se borili i koje je jedino prihvatljivo za nas. Nemamo nikave rokove i smatramo da ćemo neovisnost postići političkim procesom i razvojem demokratskog društva. Neovisnost Kosova doći će kao ishod stanja koje ćemo sagraditi uz pomoć međunarodne zajednice. Kosovo u konačnici vidimo kao samostalnu državu u integriranoj Europi.
Neki su političari iz SRJ, uoči izbora na Kosovu, govorili kako su s međunarodnom zajednicom postigli dogovor o povratku njihove vojske i policije na Kosovo?
- To je samo njihova dnevna politika. Sa Srbima smo htjeli pregovarati u Rambouilletu i dogovorom riješiti status Kosova. Oni su izabrali rat u kojem smo mi pobijedili. Nakon toga mi smo za sva vremena raskrstili sa Srbijom te su uzaludna sva nastojanja za povratak srpske vlasti na Kosovo u bilo kojem obliku. Kosovo može biti samo dio Europe, ali više nikad dio Srbije i SRJ.
Možete li jamčiti prava i sigurnost Srbima koji žive na Kosovu?
- Želimo biti dio europske obitelji, a to znači da želimo razviti stupanj demokracije koji je prihvatljiv Europi, što podrazumijeva zaštitu svih ljudskih prava i osobito prava manjina. Albanci najbolje znaju kako je biti manjina i mislim da ćemo znati paziti na prava manjina. Stvar je samo političke volje Srba i njihovih lidera da prihvate novonastalo stanje i Kosovo kao domovinu te da pristanu surađivati s našom vlasti. A mi ćemo im jamčiti sva prava. Neki Srbi shvaćaju realno stanje. Uče i na pogreškama Srba iz Hrvatske. Budući da su manjina, tako se trebaju i ponašati, ali imaju pravo zahtijavati od većine da poštuje njihova prava.
Kako ocjenjujete politiku Ibrahima Rugove s obzirom na to da ste bliži svojim suborcima iz OVK-a, danas političarima Hashimu Thaqiju i Ramushu Haradinaju?
- Politiku svakog političara ocjenjuju birači. Ipak bih podsjetio da je nastanak OVK-a i oružanog otpora, zapravo, reakcija na višegodišnji srpski teror i neučinkovitost naše mirovne politike, koju je vodio Ibrahim Rugova te njegova stranka. Imali smo različite strategije o tome kako se osloboditi. Ta se razlika mogla vidjeti cijelo vrijeme, a povijest je pokazala da smo mi iz OVK-a bili u pravu i da Rugovina politika nije bila plodonosna. Odatle možda dojam da sam bliži nekom drugom političaru. Zaštitni korpus i ja sam poštovat ćemo volju birača bez obzira na osobne simpatije.
U vrijeme vašeg boravka u Hrvatskoj nadređeni su vam bili Rahim Ademi, Mirko Norac i Ante Gotovina, koji su u zatvoru ili u bijegu. Vi ste izjavljivali da HV u akcijama Oluja i Medački džep nije počinio zločin. Tvrdite li i dalje da zločina nije bilo i što mislite o odlasku hrvatskih generala u zatvor? Haaški istražitelji ustanovili su da je bilo zločina?!
- Odgovorno tvrdim da nisam počinio niti zapovjedio nikakav zločin, niti znam da je itko u mojoj nazočnosti počinio ili naredio zločin. Mogu tvrditi da zločina nije bilo po zapovjednoj odgovornosti. Budući da sam bio na nekim sastancima, na kojima su planirane ratne operacije, pouzdano znam da nije bilo namjere etnički očistiti bilo koje područje te da se posebno potenciralo ponašanje u duhu odredaba međunardnog ratnog prava. Cilj je uvijek bio osloboditi neko područje od nazočnosti srpske vojske pa ne može biti govora o zapovjednoj odgovornosti. Ali, ni jedna se vojska na ovim područjima ne može pohvaliti da je imala potpuni nadzor nad svima koji su se kretali na područjima vojnih opercija. Ako je zločina i bilo, onda su to isključivo individualni zločini. Ja sam za to da se krivnja individualizira, a nikako da se kriminalizira Domovinski rat putem zapovjedne odgovornosti.
Kako komentirate neke tvrdnje da je Ademi predan Haagu zato što je Albanac, jer je to Hrvatskoj bilo prihvatljivije?
- Ne vjerujem u te tvrdnje. Da je bilo takvih stajališta, general Ademi ne bio niti postao generalom, a ja brigadirom. Ponosni smo što smo sudjelovali u Domovinskom ratu, u kojem smo stekli ugled, status i položaj iako nismo rođeni Hrvati. Rahim Ademi se stjecajem okolnosti kao odgovorna osoba našao na Zbornom području Gospić u to vrijeme te je opet posrijedi takozvana zapovjedna odgovornost. Ali, odgovorno tvrdim da general Ademi nije učinio ništa što bi ga moglo dovesti u bilo kakvu vezu s ratnim zločinima.
Je li vas ikada kontaktirao Haaški sud u vezi s operacijama Medački džep ili Oluja?
- Ne, nikad. Spreman sam razgovarati o onome što znam i što sam vidio u operacijama u kojima sam sudjelovao. Ali sve što znam nema nikakve veze s ratnim zločinima.
Biste li svjedočili u Haagu ako vas pozovu optužba ili obrana optuženih?
- Haaški sud smatram legitimnim tijelom koje obavezuje na suradnju sve ljude s ovih prostora, ali se ne smatram predmetom istrage ili važnom osobom koja bi mogla reći nešto nova, što već nije poznato.
Kako danas gledate na svoje sudjelovanje u Domovinskom ratu i jeste li ikada požalili što ste se priključili Hrvatskoj vojsci?
- Nikada nisam požalio što sam sudjelovao u Domovinskom ratu i, štoviše, iznimno se ponosim time. Ali teško mi je prihvatiti da se mojim zapovjednicima, Norcu, Gotovini i Ademiju, sudi za ratne zločine. Ipak vjerujem u pravdu, da će ona na kraju pobijediti.
Bilo je najava da će i neki čelnici OVK završiti u Haagu. Spominjalo se i vaše ime.
- Srpski ministar pravde ustraje na tomu, a dva su razloga tomu. Želi se izjednačiti krivnja za ratove na ovim prostorima i iskriviti povijest te dokazati da su svi činili zločine te da su svi krivi. No zna se da su Milošević i njegov režim činili zločine i prouzročili rat. Želi me se politički diskvalificirati kao vojnog, a Thaqija kao političkog vođu OVK-a zato što mi ne pristajemo ni na kakve kompromise. Ne pristajemo ni na što suprotno našoj borbi i žrtvama koje smo dali.
Može li i hoće li Kosovski zaštitni korpus, policija ili nova vlast suzbiti kriminal na Kosovu, posebice trgovinu drogom i oružjem?
- Na Kosovu nismo imali nikakvih institucija vlasti. Ovdje su u protekle dvije godine svu vlast i odgovornost za organizaciju života imali UNMIK i KFOR, kojima je jako teško organizirati i kontrolirati život na Kosovu. U nedostatku institucija vlasti bilo je dovoljno prostora za nastanak kriminala i organizaciju ilegalnih poslova. Ali svi smo mi zainteresirani da toga ne bude. Mislim da će se ustrojavanjem institucija vlasti na Kosovu i povećavanjem njihovih ovlasti, kada mi Kosovari preuzmemo odgovornost za vlastitu sudbinu, prostor za kriminal znatno suziti.
Razgovarao Vladimir Barišić
