Tajvanske zračne snage u nedjelju su odvratile osam kineskih zrakoplova koji su ušli u obrambenu zonu otočne države, objavilo je tajvansko ministarstvo obrane, u vrijeme povišenih tenzija u Tajvanskom tjesnacu.
Tajvan se duže od godine dana žali na česte misije kineskih zračnih snaga u njegovoj blizini, često na jugozapadnom dijelu njegove Zone identifikacije protuzračne obrane (ADIZ).
Kineska flota u nedjelju je uključivala šest borbenih zrakoplova J-16, avion protiv podmornice i jednu nadzornu letjelicu, priopćilo je ministarstvo kasno u nedjelju.
8 PLA aircraft (Y-8 ASW, J-16*6 and KJ-500 AEW&C) entered #Taiwan’s southwest ADIZ on October 31, 2021. Please check our official website for more information: https://t.co/8u6V7JbtXn pic.twitter.com/YBS5i7Cmgo
— 國防部 Ministry of National Defense, R.O.C. 🇹🇼 (@MoNDefense) October 31, 2021
Kina smatra demokratski Tajvan svojim teritorijem i ne odbacuje da će ga zauzeti vojnom silom. Tajvanska predsjednica ističe kako je otok neovisna država, te je stavila prioritet na razvoj oružanih snaga.
Ranije ovaj mjesec otočna država je izvijestila o 148 kineskih zrakoplova na jugu ADIZ-a u četiri dana, što predstavlja dramatičnu eskalaciju napetosti između Taipeija i Pekinga.
Američki državni tajnik Anthony Blinken u nedjelju je rekao kineskom ministru vanjskih poslova Wangu Yiu da se Sjedinjene Države protive takvom djelovanju Pekinga koje je pojačalo napetosti u Tajvanskom tjesnacu, objavio je State Department.
Tijekom sat vremena dugog sastanaka s Wangom na marginama samita G20 u Rimu, Blinken je „posve jasno“ poručio da se Washington protivi bilo kakvim jednostranim potezima kojima bi Peking mogao promijeniti postojeće stanje, rekao je Reutersu dužnosnik Departmenta.
Wang je Blinkenu reako da napetosti oko Tajvana uzrokuje američka podrška zagovornicima neovisnosti otoka, priopćilo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova. Tajvan, bivšu japansku koloniju, 1949. preuzeli su kineski nacionalisti Čang Kaj-šeka nakon poraza od Mao Zedongovih komunista u središnjoj Kini.
To što je ovaj Amer prosvjedovao to je sve što mogu i ništa puno više. Mogu još, kao i u ratovima u prošlosti, na tim prostorima zaprijetiti nuklearnim napadom. Hoće li se KIna i ovaj puta povući. Vrlo mala vjerojatnost. Jer to danas nije samo brojčana veličina vojske. Kina je danas i ekonomski i tehnološki i financijski div, uz normalno praktički neograničene ljudske resurse. Stoga problem Tajvana nije samo američko-kineski, već svjetski. Realno gledajući, žrtvovanje Tajvana je najmanji gubitak, ako je u pitanju spašavanje svijeta od nuklearne kataklizme. Sukob Amerike i KIne bi ubrzo prerastao u svjetski. U neposrednom okruženju ima priličan broj i velikih i atomski sposobnih zemalja. Indija, Pakistan, Sj. Koreja, Rusija...