“Tena je upisana u školu danas. Hvala vam što ste se upleli i time požurili cijeli taj proces. Jer da nije bilo vas, pričekali bismo još koji dan, možda. Lijep pozdrav od obitelji Bradica i naše Tene”, glasi poruka koju smo dobili jučer, a koja nas je razveselila i podsjetila na smisao novinarskog posla. Djevojčica iz Velike Gorice tako je ipak upisana u školu tri dana nakon početka školske godine, jer su njezine papire odgovorni zagubili pa nije bila upisana na vrijeme.
Obaveza gradova i općina
Prethodno je zbog medijske pažnje hitno upisana i Elena. Međutim, to ne bi trebalo funkcionirati tako da se pojedini slučajevi promptno rješavaju samo ako dospiju pod povećalo javnosti. Što je s brojnom djecom s teškoćama u razvoju (TUR) čiji roditelji nisu javno istupili, a itekako su zakinuta i povrijeđena su im prava?
Prema podacima HZJZ-a, Hrvatski registar osoba s invaliditetom bilježi 28.057 djece s TUR-om, od čega je više dječaka (62%). Najzastupljenija su djeca s višestrukim poremećajima (43,7%) te s poremećajima glasovno-govorne komunikacije (37,9%). Vrtić je prethodne pedagoške godine pohađalo 6634 djece s TUR-om, a školu 17.682. Većina je u redovitim razrednim odjelima (99,5%) i školuje se po redovitom programu uz individualizirane postupke (54,7%), dok se nešto manji dio školuje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke (44,9%), podaci su Ministarstva znanosti i obrazovanja.
– Najveći dio prijava povreda prava odnosi se na obrazovni sustav, pri čemu se njihova prava najčešće krše u području osiguravanja podrške u vidu pomagača u vrtiću i pomoćnika u nastavi ili komunikacijskih posrednika, upisa u vrtić, ili se odnose na skraćivanje boravka djeteta u vrtiću, neodgovarajuću provedbu primjerenog oblika školovanja, isključivanje sa slobodnih i izvanškolskih aktivnosti i slično – kaže Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu.
Usprkos nespornim pravima djece, naše je društvo još daleko od paradigme inkluzivnog obrazovanja, a o tome svjedoči i 90 roditeljskih prijava pojedinačnih povreda prava djece s TUR-om na odgoj i obrazovanje. Za početak, premda bi vrtić trebao biti dostupan svakom djetetu s TUR-om, u praksi nije tako.
– Odbijanje upisa u vrtić je povreda prava djeteta na pristup inkluzivnom obrazovanju. Stoga su osnivači dužni brinuti se o mogućnostima vrtića i promptno odgovarati na posebnosti na koje ih vrtić upozorava kako se u protivnom nedovoljni kapaciteti i nedostatan kadar ne bi tumačili samo kao opravdanja za nedovoljnu spremnost i želju vrtića za uključivanjem djece s TUR-om – poručila je gradovima i općinama pravobraniteljica u svom izvješću za prošlu godinu.
VIDEO Pogledajte razgovor s dječjom pravobraniteljicom
Nije odgovorna jedna osoba
Na nedostatnu podršku pomagača i u vrtićima i u školama, Ured pravobraniteljice upozorava već niz godina. Ovo zanimanje nije jasno definirano pa ima pritužbi na rad pomoćnika, nedostatnost njihovih kompetencija ili na teškoće pri njihovim čestim izmjenama.
– Inkluzija se ne događa u vakuumu, odgovornost za odgojno-obrazovno uključivanje djeteta ne može pasti samo na jednog čovjeka ili jednu instituciju. To je proces koji podrazumijeva zajedničko i koordinirano djelovanje više subjekata: odgojno-obrazovne institucije, stručnjaka različitih struka koje se bave pravima djece s teškoćama, roditelja te institucija – ističe H. Pirnat Dragičević.
Pogledajte video: Majka djevojčice Elene obratila se medijima:
Što je TUR, google daje nemoguće odgovore. Novinari, ovo nisu potpune informacije. I ta brojka 18.000 pa to je značajan postotak djece - ovo je neozbiljan tekst. Danas svaki iole obrazovaniji roditelj želi dobiti dijagnozu djeteta koje nije baš previše bistro da bi ušićario bodove na upisu u srednju školu, jeli to ono o čemu pričamo ili što????