Sve je negdje moralo početi, a ti počeci često nisu nimalo nalik na današnjicu. Tako je i s računalima. Britanski matematičar, inovator i pionir računarstva Charles Babbage živio je u 19. stoljeću, a rođen je kao sin bankara. Zbog toga što je kao dijete bio boležljiv većinom se školovao kod kuće, međutim to ga nije spriječilo da postane jedan od najistaknutijih matematičara. Londonska ga je Kraljevska institucija unajmila da predaje računanje, no već nakon dvije godine izabralo ga je londonsko Kraljevsko društvo, tada vrhunska institucija, kao svoga redovita člana.
S nekolicinom prijatelja s Cambridgea, gdje je studirao, poput Johna Herschela, Georgea Peacocka i Edwarda Ryana, osniva udrugu analitičara, čime je prvi put znanstveno izazvao Kraljevsko društvo. U to doba Babbage počinje s radom na diferencijalnom stroju, napravi koja je mogla obavljati matematičke operacije. Model sa šest zupčanika pokazan je pred nekoliko skupina ljudi, što je Babbagea motiviralo da napravi diferencijalni stroj 2. Radio je i na kompliciranijoj napravi koju je nazvao analitičkim strojem, jednim od prvih mehaničkih računala zbog kojeg ga se i danas drži pionirom računarstva.
Svrha je bila izvesti bilo koju aritmetičku kalkulaciju uporabom bušenih kartica koje bi nosile upute i postaviti memoriju koja bi pamtila brojeve. Za razliku od diferencijalnog stroja, analitički stroj je imao programski jezik. Ni analitički ni diferencijalni stroj 2 nisu završeni za Babbageova života.
Charles Babbage nikada nije uspio diplomirati, ali je kao najbolji matematičar na Cambridgeu dobio počasnu diplomu 1814. godine. Nakon uzastopnih tragedija koje su zatekle njegovu obitelj 1827. doživio je živčani slom. Umro je u 79. godini života, 18. listopada 1871., zbog problema s bubrezima.
