Svi znamo koliko je Ivan Pavao II. učinio za Hrvatsku. Rijetke su države za koje se toliko zauzimao i koje je pohodio čak tri puta. Benedikt XVI. nije bio veliki putnik, ali se potrudio posjetiti Hrvatsku za pontifikata, a za jedan od sedam svjetskih jezika na kojima se oprostio od svijeta na posljednjoj audijenciji izabrao je baš hrvatski. Hoće li novi papa biti naklonjen Hrvatima poput svojih prethodnika? O tome ćemo moći nagađati tek idućeg tjedna kad čujemo njegovo ime na balkonu bazilike svetog Petra. Međutim, već danas možemo reći kako će Hrvati vjerojatno imati poseban status i dalje u Vatikanu jer je to dio stoljetne tradicije još od doba Ivana IV. i pape Agatona, kad su Hrvati postali prvi slavenski narod koji je prihvatio kršćanstvo.

Živcirala ih glagoljica

Zahvaljujući papi Ivanu VIII. i njegovu priznanju kneza Branimira i hrvatske države 879. godine, Hrvatska je ušla u srednjovjekovnu međunarodnu zajednicu na velika vrata jer je papinstvo tada bilo najsnažniji međunarodni autoritet. Međutim, ovisno o previranjima na terenu pragmatičnost je pojedine hrvatske vladare usmjeravala i prema Bizantu. Nakon što se kralj Zvonimir riješio bizantskog utjecaja, međusobne veze postaju jače pa mu tako papa Grgur VII. na krunidbu u Solin 1075. šalje kraljevsku krunu i simbole kraljevske moći. Zahvaljujući obećanju kralja Zvonimira papi kako će vladati pravedno i promicati dobrotu, nastala je i Baščanska ploča, kao svjedočanstvo darovnice zemlje benediktinskom samostanu u Baškoj na Krku.

Uistinu pape su poštovale hrvatske vladare i nastojale ih pomagati u njihovoj borbi. Međutim, kad je u pitanju duhovna vlast, neke su se pape bojale pretjeranog narodnog utjecaja pa je tako veliki Grgur Ninski, koji je bio duhovni pastir ondašnje Hrvatske, u vrijeme kralja Tomislava potpao pod vlast “kontrolirana” splitskog nadbiskupa. Mnoge je pape i živcirala uporaba glagoljice u narodnom bogoslužju. Iako su je pokušali zabraniti kao ostatke bizantskog utjecaja, nisu mogli protiv stvarnosti pa Ivan X. dopušta nižem kleru uporabu, a Inocent IV. i biskupima, što je omogućilo očuvanje i razvoj toga hrvatskog pisma. Pape su se poslije služile hrvatskim glagoljašima kao poveznicom s istočnim pravoslavnim crkvama. Tako su Hrvati bile preteče uporabe narodnog jezika u liturgiji, koji je sasvim zamijenio latinski tek na Drugom vatikanskom koncilu 1962.Međusobni odnosi papa i Hrvata su se posebno produbljivali kroz stoljeća turskih prodora kad su Hrvati doslovno branili Europu. Poznata je sintagma Hrvatske kao “predziđa kršćanstva”, kojom nas je “počastio” Lav X. Malo je poznato kako je baš taj papa svesrdno pomagao Hrvatima u borbi protiv Turaka. Nakon što hrvatski ban i biskup Petar Berislavić, kojeg je papa i novčano pomagao, prodro u Bosnu i porazio Turke kod Jajca 1519., papa mu po izaslaniku poručuje kako glavar Crkve katoličke neće dopustiti da padne Hrvatska, najčvršći štit i predziđe kršćanstva. A zbog zasluga i pobjeda nad Turcima, papa Lav imenuje Berislavića kardinalom. Međutim ubijen je 1520. u turskoj zasjedi prije nego što je doznao za tu čast. Slična sudbina zadesila je i Krčanina Jurja Utišinovića Martinuševića, koji je u Ugarskoj obnašao najviše crkvene i političke dužnosti, a koji je ubijen 1551. nedugo nakon što je čuo radosnu vijest, tako da se nikada nije ogrnuo kardinalskim grimizom. U novije doba kardinalsko imenovanje nije dočekao Josip Uhač, koji je u Rimu umro 1998. dan prije nego je papa Ivan Pavao II. objavio listu novih kardinala.

Bilo je prigoda kad je Hrvatska bila i žrtva pragmatičnih dogovora papa s moćnijima, ponajprije s Venecijom, a poslije Austrijom i Ugarskom. Tome se počeo nazirati kraj kad je Pio IX. na nagovor bana Josipa Jelačića i uz blagoslov Beča zagrebačku biskupiju, koja je bila u sastavu Ugarske, uzdigao na rang neovisne nadbiskupije. Baš je u njegovu mandatu održan i Prvi vatikanski koncil, na kojem je briljirao biskup Strossmayer. Iako je prijateljevao s Piom IX., to ga nije spriječilo da se javno usprotivi tezi o papinoj nepogrješivosti. Nije Strossmayer bio jedini koji je bez dlake na jeziku istupao u Vatikanu. Povijesni spisi govore o dominikancu Andriji Jamometiću, koji je oštro istupao protiv pape Siksta IV. u 15. stoljeću, optužujući ga za skandale u Kuriji, nepotizam i nemoral, zbog čega je skončao u Anđeoskoj tvrđavi. Splitski nadbiskup, znanstvenik i filozof Marko Antun de Dominis, jedan od najvećih umova kraja 16. i početka 17. stoljeća, zbog svoje je knjige O crkvenoj državi, u kojoj je kritički progovorio o papinskoj vlasti, proglašen heretikom te je prešao na protestantizam. Nakon karijere u Engleskoj, gdje je bio imenovan dekanom Windsora i glavarom Savoya, što je bila iznimna kraljevska čast udijeljena jednom strancu, ipak je izgubio glavu u Rimu. Kad je 1621. za papu izabran njegov prijatelj Grgur XV. vraća se u Rim. Međutim, dvije godine poslije taj papa umire, a on gubi zaštitu. Presudom inkvizicije tijelo mu je spaljeno s njegovim knjigama, na istom mjestu na kojem je dvadesetak godina prije spaljen Giordano Bruno.

Unatoč pojedinim nesuglasicama ili animozitetima, odnosi Svete Stolice i Hrvata bili su primjer drugima. A zbog odanosti Rimu te utjecaja u društvu, ali i globalnoj Crkvi, pape su kroz povijest čak 13 hrvatskih nadbiskupa imenovale kardinalima te im tako otvorile put da i sami biraju i budu birani za papu. A Hrvati su se vrlo rano osjećali u Rimu kao doma. Još je sveti Jeronim, pustinjak iz Dalmacije koji je u Svetoj zemlji preveo Bibliju na latinski zatražio od pape Nikole V. gradnju gostinjca za hrvatske hodočasnike i izbjeglice u Rimu. On 1453. udovoljava tom zahtjevu i podiže crkvu i svratište na lijevoj obali Tibera. To je danas nadaleko poznati Hrvatski zavod svetog Jeronima, koji je proširio i dogradio papa Siksto V. koji je tijekom cijelog svog pontifikata bio prilično sklon hrvatskim potrebama. A mnogi su i Hrvati bili u službi rimskih papa. Primjerice, Ruđer Bošković je na zahtjev pape Benedikta XIV. 1742. izradio planove za popravak apsida i kupola crkve svetog Petra u Rimu te obavio mjerenje meridijana Rim-Rimini, što je rezultiralo prvom egzaktnom kartom papinske države. Dubrovčanin Gjuro Armeno Baglivi, jedan od najuglednijih hrvatskih liječnika svih vremena, bio je osobni liječnik dvojice papa – Inocenta XII. i Klementa XI. Papa Pavao III. osobno je angažirao velikog hrvatskog minijaturista Julija Klovića da mu ilustrira knjige. Ostavio je ondje traga i dominikanac i zagrebački nadbiskup a poslije blaženik Augustin Kažotić, koji je smatran najvrsnijim govornikom svoga vremena i koji je surađivao s papom Ivanom XXII. Dubrovčanin i profesor pariškog sveučilišta Ivan Stojković bio je osoba od iznimnog povjerenja papa Martina V. i Eugena IV. u prvoj polovici 15. stoljeća. Zahvaljujući svojim sposobnostima bio je jedan od najcjenjenijih govornika na čak dva crkvena sabora – onom u Paviji i Sieni te Baselu.

Istaknuo se Šeper

U novije doba istaknuo se zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Šeper, kojeg je papa Pavao VI. imenovao 1968. prefektom Kongregacije za nauk vjere, što je jedna od najznačajnijih vatikanskih dužnosti. Šepera su kao najviše rangiranog Hrvata u Vatikanu poslije potvrdili i Ivan Pavao I. te Ivan Pavao II. A nakon što je Šeper otišao u mirovinu 1981., a nedugo zatim i umro, naslijedio ga je kardinal Ratzinger, kasnije papa Benedikt XVI. Danas je u Vatikanu na najvišoj dužnosti nadbiskup Nikola Eterović, tajnik Sinode za biskupe, odnosno ključni čovjek pape za odnose s biskupima u cijelom svijetu. Nadbiskup Martin Vidović je papinski nuncij u Bjelorusiji, a ključni čovjek Vatikana na arapskom poluotoku, nadležan za čak sedam država, trenutačno je nadbiskup Petar Rajič. Hrvatska je danas jedina europska katolička država izvan Europske unije pa je logično da su posljednja dvojica papa zagovarale njezino članstvo u toj zajednici.

Međutim, intenzitet budućih odnosa i potpore Hrvatskoj snažne vatikanske diplomacije na međunarodnom planu uvelike će ovisiti i o odnosu hrvatskih vlasti prema Crkvi. Koliko god odnosi Hrvatske i Vatikana bili prijateljski, povijest nas uči da je važna i doza pragmatičnosti.

TRANSFORMACIJE

Natali Dizdar podijelila je sretnu vijest o trudnoći, a ovako je izgledala prije 18 godina, na početku karijere

Video sadržaj

51

PUTNICI U ČUDU

Veliki p(r)opust? ZET kupio odlične rabljene autobuse iz Beča, ali su zaboravili jednu vrlo važnu stvar

18

Blizu Hrvatske

Ova hit balkanska zemlja privlači sve više ljudi: 'Stan od 100 kvadrata dođe 200 eura, klima je blaga, posla ima'

Goran Kočiš

Borba s kroničnom bolešću: Član žirija popularne emisije progovorio o dijagnozi koja mu je promijenila život

Tko bi rekao

Studija otkrila neočekivane činjenice o čovjeku: Evo što nas doista dijeli na optimiste i pesimiste

Poslodavac nudi plaću od 2.200 € do 2.700 € neto, evo gdje se prijaviti