PRIZNANJE ZLOČINA

Traže istinu i pravdu: Baltičke zemlje optužile Rusiju za 'falsificiranje povijesti'

30 Years Baltic Way
Foto: Alexander Welscher/DPA/PIXSELL
1/2
07.05.2020.
u 13:27

Ruski predsjednik Vladimir Putin i drugi visoki ruski dužnosnici su nedavno optužili Poljsku da je pridonijela pokretanju svjetskog sukoba, a tu su tezu odlučno odbacili Varšava i zapadni saveznici.

Predsjednici triju baltičkih zemalja osudili su u četvrtak pokušaje Moskve da "falsificira povijest", uoči 75. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata.

U zajedničkoj deklaraciji šefovi Litve, Latvije i Estonije, čije su zemlje nekoć bile dio SSSR-a, a danas su članice EU-a i NATO-a, traže "istinu i pravdu", priznanje zločina komunizma i odgovornost SSSR-a za izbijanje rata. 

"Izokretanje povijesnih događaja koji su doveli do Drugog svjetskog rada i podjela Europe nakon sukoba predstavljaju pokušaj falsificiranja povijesti i dovode u pitanje temelje suvremenog međunarodnog poretka", upozorili su čelnici triju zemalja. 

Oni su odali počast svim žrtvama sukoba i savezničkim vojnicima koji su porazili nacistički režim.

Istaknuli su da se Sovjetski Savez poslužio oružanim snagama i represijom u pokoravanju njihovih naroda tijekom hladnog rata.

Litavski predsjednik Gitanas Nauseda je "povijesnim revizionizmom" nazvao nedavne pokušaje Moskve da minimizira tajni dogovor Ribbentrop-Molotov iz 1939. o podjeli Europe između nacističke Njemačke i SSSR-a. 

"Ne smije se ponovo pisati povijest. To dovodi do loših zaključaka i loših odluka", rekao je Nauseda za AFP.

Predsjednik Latvije Egils Levits je ocijenio da je "falsificiranje povijesti neka vrsta hibridnog rata" koji vodi Moskva.

U Rusiji se 9. svibnja slavi Dan pobjede, ali za puno stanovnika baltičkih zemlja taj datum simbolizira početak sovjetske okupacije.

Moskva odbija priznati sovjetsko prisilno pripojenje baltičkih zemalja SSSR-u i nikada se za to nije ispričala.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i drugi visoki ruski dužnosnici su nedavno optužili Poljsku da je pridonijela pokretanju svjetskog sukoba, a tu su tezu odlučno odbacili Varšava i zapadni saveznici.

Baltičke zemlje su postale neovisne nakon raspada SSSR-a 1990.-1991.

"Za nas je rat završio 1993. kada je posljednji ruski vojnik napustio teritorij Litve", rekao je Nauseda.

Ključne riječi

Komentara 17

Avatar Idler
Idler
13:52 07.05.2020.

Hrvatski se veli - krivotvoriti !

Avatar bimbopus
bimbopus
06:43 08.05.2020.

Pa tko je kriv za wwII , tko je kriv za nešto prije 75 godina , to nešto koje je promijenilo Eu i svijet nisu Rusi , nacionalsocijalizam i njihov vodja koji je pokušao ratom učiniti svoju zemlji većom .ratom učiniti svoju zemlji većom . Koliko je tome pridonijela tada glavna velesila Engleska i Francuska kroz vječe naroda koje je bilo nesposobno kao i danas U. N. piše u knjigama . Posljeratna zbivanja , stvaranje komunističnog bloka je plod djelovanja komunističkih pokreta u tim državama i Rusije koja je tako željela proširiti utjecaj i zaštiti svoje granice od utjecaja zapada i kapitalizma . Kaj bi bilo da to Rusija nije uradila nije nam poznato ali sigurno je jedno da dominacija jedne istine vodi do nezadovoljstva koje je puklo u devedesetim . Moderna Rusija je zbog negativna nasljedja izgubila puno , i neki još rade na tome da je unište ako ne drugačije a ono sa besplodnimm optužbama u kojima je ukomponirana materijalna nota . Taj WWII nikako da završi .

KB
kbr
13:35 07.05.2020.

pa to ni naše ovce ne bi popušile da su Poljaci odgovorni za 2sr

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije