Ari Ben Dror, pomoćni direktor u izraelskom The Good Food Institutu (GFI), jedan je od predavača na međunarodnoj konferenciji kojoj je ideja upozoravati da klimatske promjene nisu briga za buduća vremena, nego prijeteća sadašnjost. Konferencija će se sutra održati u Zagrebu, u sklopu Večernjakova projekta Rezolucija Zemlja, dosad najveće ekološke akcije u Hrvatskoj pokrenute s ciljem podizanja svijesti o potrebi zaštite i očuvanja okoliša.
Ovaj izraelski gost ima zanimljivu biografiju: diplomirao je pravo i magistrirao strategiju i inovacije na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu, radio je kao pravni savjetnik u izraelskom ministarstvu financija, u kojem je vodio izrade nacrta zakona i integraciju vladine politike za velike reforme te kao pravni službenik na Vrhovnom sudu Izraela i glavni urednik vodećeg izraelskog pravnog časopisa.
Koje su ključne točke predavanja koje ćete, pod nazivom "Alternativni protein – ključno rješenje za klimu", održati tijekom sutrašnje konferencije u Zagrebu?
Naš industrijski sustav proizvodnje mesa prijetnja je čovječanstvu, no još opasnija od proizvodnje fosilnih goriva, uz ozbiljnu opasnost za čovječanstvo zbog klimatskih promjena, gubitka biološke raznolikosti, sigurnosti hrane, otpornosti na antibiotike, rizika od pandemije i još mnogo toga. Sve prognoze poljoprivrednih ekonomista pokazuju da će potrošnja mesa neumoljivo rasti, između 70 i više od 200 posto do 2050. godine.
Nećemo uvjeravati potrošače da promijene svoju prehranu, baš kao što nećemo uvjeravati svijet da troši manje energije ili da manje vozi. To vrijedi u razvijenim gospodarstvima, a još više u zemljama u razvoju, gdje se očekuje najveći dio povećane potrošnje mesa. Dakle, moramo proizvoditi meso, ribu, jaja i mliječne proizvode koje ljudi žele, ali na način koji nema štetne ishode.
Što se tiče klime, znanstveno će biti nemoguće ispuniti cilj Pariškog klimatskog sporazuma o dekarbonizaciji globalnog gospodarstva i održavanju klimatskih promjena ispod 1,5 Celzijevih stupnjeva, osim ako se industrijska proizvodnja mesa ne smanji, a to će se dogoditi samo ako se globalnim potrošačima ponudi zamjena koja zadovoljava očekivanja cijene i okusa. Baš kao što svijet mijenja način proizvodnje energije i pogona automobila, mi moramo promijeniti način na koji se proizvodi meso.
Koja je pritom uloga alternativnih proteina?
Alternativni proteini radikalno smanjuju stakleničke plinove povezane s proizvodnjom mesa. Proizvodnja mesa od biljaka i njegova kultivacija iz stanica nudi čovječanstvu priliku da stvori ugljično neutralan, učinkovit i siguran prehrambeni sustav suočen s rastućom globalnom potražnjom za mesom s intenzivnim resursima.
Točnije, vlade bi trebale financirati istraživanje i poduzetništvo u tom području, stvarati znanstvene inovacijske centre te poticati istraživanje, razvoj i izgradnju privatnog sektora usredotočene na alternativne metode proizvodnje mesa.
Izrael, koji se gotovo 74 godine suočava s ekstremnim vremenskim uvjetima, razvio je širok raspon tehnologija, sposobnosti i iskustava koji mogu uvelike pomoći svijetu da smanji gubitak bioraznolikosti i obnovi je. Koji su to izazovi s kojima se Izrael suočava, u kojem smjeru je postignut napredak i koje su tehnologije uključene?
U protekloj godini klimatska tehnologija postala je jedno od najbrže rastućih i najperspektivnijih područja u industriji visoke tehnologije. Izraelska klimatska tehnologija bila je u brojnim naslovima nakon klimatske konferencije u Glasgowu, na kojoj je premijer Naftali Bennett izjavio da će Izrael postati nacija klimatskih inovacija.
U Izraelu postoji više od 700 klimatskih tvrtki. Prema izvješću izraelske neprofitne organizacije PLANETech, izraelske klimatske tehnološke tvrtke prikupile su 2,2 milijarde dolara u 2021. godini, 57 posto više od prethodnog rekorda iz 2020. godine. Od toga, najveći krug financiranja pripada Future Meat Technologies, koji je prikupio 347 milijuna dolara za razvoj održivih tehnologija uzgojenog mesa.
Vi ste pomoćni direktor na The Good Food Institute (GFI) Izrael. Koja rješenja nudite?
Good Food Institute neprofitni je think-tank koji radi na poboljšanju globalnog prehrambenog sustava za planet, ljude i životinje. Uz znanstvenike, tvrtke i kreatore politike, GFI-jevi timovi usredotočuju se na to da biljno i uzgojeno meso učini ukusnim i pristupačnim. U potpunosti financirana filantropijom, GFI je međunarodna mreža organizacija koje promiču alternativne proteine kao bitno rješenje potrebno za ispunjavanje svjetskih ciljeva o klimi, globalnom zdravlju, sigurnosti hrane i bioraznolikosti.
GFI poziva vlade diljem svijeta da ulažu u istraživanje i razvoj biljnog i uzgojenog mesa s otvorenim pristupom kao ključnim klimatskim rješenjima koja istovremeno smanjuju emisije i unapređuju mjere prilagodbe, a također se bave sve većim rizikom od pandemija, otpornosti na antibiotike i nesigurnosti hrane.
Premda niste klimatolog, jeste li optimistični kada je u pitanju postizanje cilja gospodarstva s nultom emisijom do 2050. i općenito smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. godine?
Prema onome što sam pročitao, oprezno sam optimističan. Ono što mogu posvjedočiti s nešto bolje utemeljenim optimizmom, iako još uvijek oprezno, jest budućnost alternativnih proteina. Poput Tesle s električnim vozilima, tvrtke kao što su Impossible Foods i Beyond Meat pokazale su da su potrošači voljni prijeći, barem djelomično, s konvencionalnog mesa ako se predstavi održiva alternativa. Ova je demonstracija katalizirala mnoge nove startupe koji koriste tehnologije na bazi biljaka, fermentacije i uzgoja stanica za stvaranje mesa bez životinja. Ako se ispune odgovarajući regulatorni zahtjevi i potrebe za financiranjem, moguća je ista budućnost i za uzgojeno meso.
Kao što smo vidjeli s pametnim telefonima, solarnim panelima i sekvenciranjem genoma, mnoge učinkovite tehnologije koje danas oblikuju naše živote bile su nezamislive prije nego što su ih ključni znanstveni proboji omogućili.
Ohrabrujuće je što su vodeći svjetski znanstvenici priznali ulogu alternativnih proteina u osiguravanju budućnosti našeg prehrambenog sustava. Sada vlade diljem svijeta moraju ulagati u istraživanje i infrastrukturu potrebnu kako bi bili dostupni i pristupačni svima.
Vi se morate smiriti i shvatiti da niste u pravu. Koncentracije ugljičnog dioksida nisu uzrok, već posljedica zagrijavanja oceana uslijed pojačane aktivnosti Sunca i periodičkih promjena smjera nekih morskih struja. Ljudske aktivnosti nisu i ne mogu utjecati na bitniju koncentraciju CO2, ali može toplije more koje zagrijano manje apsorbira ugljični dioksid, a najoptimalnije ga otapa na 5 stupnjeva iznad nule. Veće koncentracije ovog plina pogoduju vegetaciji, odnosno svatko zna da je biljkama CO2 koristan u procesu fotosinteze kada ga one koriste za izgradnju organske mase a nusproizvod je kisik. Suludi imperativ shizofreničnog okretanja obnovljivim izvorima tek je samoubilački čin pravog zagađenja okoliša koji ne spominje ugljični otisak proizvodnje solarnih panela, zbrinjavanja automobilskih baterija, ekološkog učinka vjetroelektrana na ponašanje ptica, pčela, ljudi itd. Da ne spominjemo DPF filtere na diesel automobilima koji pri regeneraciji izbace čađe da se u retrovizoru ne vide vozila iza njih. Ljudima se prodaju priče kako bi im se naplatilo što žive, a posljedice su zapravo ovo što piše u članku: kemijanje s prehranom, udaljavanje od normalne prehrane i konstantno sijanje brige i straha. Ljudi su se udaljili od Boga i traže novu religiju, a maštoviti hohštapleri im serviraju pričice za slijepo slijeđenje. Još se onda tu nađe jedna autistična djevojčica koju iskoriste za svoju maskotu i gurnu je pred sentimentalni puk da mu bude pastir. Mediji će učiniti ostalo...