Navikli smo se na dubioze i milijunske minuse u bolnicama. No da je moguće rashode prilagoditi prihodima, dokazuju tri bolnice od njih deset koje su nedavno položile račun ministru zdravstva o svom poslovanju u 2016. godini: KBC Rijeka, Klinika za infektivne bolesti Zagreb i Klinika za ortopediju Lovran poslovale su pozitivno, što je u našim uvjetima vijest.
Solarni kolektori
Potonja pozitivno posluje već deset godina, a njezin ravnatelj prof. dr. sc. Branko Šestan, ortoped i subspecijalist dječje ortopedije, kaže da je presretan što se krug ustanova s pozitivnim poslovanjem širi. Ne jednom i ravnatelji daleko većih bolnica pitali su ga kako. No, mjere racionalizacije i kontrole poslovanja koje su se pokazale učinkovitima u Lovranu, ističe Šestan, nisu nikakva topla voda. Sažeo ih je u pet mjera: transparentna javna nabava, smanjen broj zaposlenih prirodnim odljevom, energetska učinkovitost, kontrola procesa nabave – javne i bagatelne te informatizacija.
– Javna nabava doslovce treba biti transparentna. Ključna je otvorenost prema svim dobavljačima, ne da napišeš da hoćeš automobil s trokrakom zvijezdom ili krugovima naprijed, nego s četiri kotača! Tada cijene doslovno preko noći padaju između 30% i 50%, pa i 70% za isti proizvod, od istog proizvođača i istog dobavljača! Nakon što je prvi takav javni natječaj prošao, a bio je male vrijednosti, za toaletni pribor, i kada se isti princip javne nabave primijenio na velike vrijednosti, na potrošni i ugradbeni medicinski materijal, od tog je trenutka na raspolaganju bilo toliko materijalnih sredstava da je bolnica podmirila sve dugove i nastavila ostvarivati prihode. Svake godine imamo dovoljno sredstava za nabavljanje opreme, tekuće održavanje, servisiranje opreme – navodi prof. Šestan.
Nadalje, prirodnim se odljevom u 10 godina broj zaposlenih s 270 smanjio na 206, a udio rashoda za zaposlene čini 55%. Za usporedbu, u mnogim bolnicama to je i po 80 ili 90%. Na sto bolesničkih kreveta ide 2,06 djelatnika po krevetu, dok ih neki imaju 3,55 po krevetu. Uštede od javne nabave omogućile su kompletnu energetsku obnovu bolnice, do razine solarnih kolektora, što je znatno smanjilo troškove u zgradi iz 19. stoljeća. Zaključno, razrađeni su kontrolni mehanizmi javne i bagatelne nabave na pet razina, a bolnica je potpuno informatizirana.
Manje prekovremenih
Ono što je ministar Milan Kujundžić dogovorio s ravnateljima, redovito hijerarhijsko izvještavanje počevši od šefova klinika, dobar je put, kaže. – Predstojnik klinike ne može se samo zanositi time što bi on htio raditi, ako nije istodobno fiskalno odgovoran. Svaki predstojnik mora biti stalno u sukobu interesa sa samim sobom! Ja bih kao profesor ortopedije htio raditi čuda, kao u Mayo klinici, ali ne mogu ako nemam čime, ne mogu trošiti tuđe – zaključuje. Susjedni KBC Rijeka uspijeva već dvije godine poslovati pozitivno – smanjio je broj djelatnika i prekovremenih sati, pojačao kontrolu potrošnje lijekova i medicinskog materijala te povećao odgovornost svih koji upravljaju novcem. Ravnatelj prof. Davor Štimac ističe da su dio financijske odgovornosti preusmjerili na predstojnike klinika, koji više nisu samo stručnjaci, nego i menadžeri.
>>Zbog provizije za anesteziologe iz Rijeke istraga u Mariboru
Kako može pozitivno poslovati neka bolnica kada ima brojnih primjera kao na odjelima npr.Sestre milosrdnice odjel ORL ima preko 20 profsora, primarijusa, specijalsta koji prosječno izvedu dnevno 5 operacija zbog nedostatka anasteziologa i neracionalnog rada.