Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski priznao je da proljetna ofenziva koju su pokrenule ukrajinske snage nije bila uspješna koliko se nadao. Rat u Ukrajini ulazi u treću kalendarsku godinu, linije bojišnice gotovo da se nisu pomicale u posljednjih nekoliko mjeseci, a Rusija još kontrolira 18 posto Ukrajine.
Može li se tijek rata promijeniti 2024. godine? Tri vojna analitičara za BBC su iznijela svoje stavove. Rat će trajati, ali ne unedogled, smatra Barbara Zanchetta iz Odsjeka za ratne studije na King's College London. U usporedbi s ovim vremenom prošle godine, Vladimir Putin je jači, politički više nego vojno. Situacija na bojišnici ostaje neizvjesna. Čini se da je ukrajinska zimska ofenziva zaustavljena, no nema ni ruskih iskoraka.
- Više nego ikad, ishod ovisi o političkim odlukama koje se donose kilometrima daleko od središta sukoba, u Washingtonu i Bruxellesu – ističe Zanchetta i dodaje da impresivna demonstracija jedinstva Zapada prikazana 2022. i koja je trajala tijekom 2023., počinje posustajati. Američki paket obrambene pomoći postao je talac onoga što je predsjednik Joe Biden s pravom nazvao "sitnom politikom" u Washingtonu, a budućnost ekonomske pomoći EU-a naizgled ovisi o stajalištu Mađarske. Oklijevanje u zapadnim prijestolnicama ohrabrilo je Putina, što potvrđuju i njegovi posljednji javni nastupi i prkosne izjave. Rusija u ovakvoj situaciji može još dugo izdržati.
- Dakle, hoće li Zapad imati snage i izdržljivosti nastaviti se suprotstavljati njemu i svemu što on predstavlja? Odluka EU-a da otvori pregovore o članstvu s Ukrajinom i Moldavijom više je nego samo simbolična. To implicitno znači daljnju potporu Kijevu, budući da bi budućnost Ukrajine u EU bila nemoguća s punom pobjedom Rusije. U Washingtonu je malo vjerojatan potpuni preokret politike – zaključuje i ističe da će za Zapad, a time i za Ukrajinu, 2024. biti još teža. Uz oklijevanje Zapada i bez državnog udara ili Putinovih zdravstvenog problema, jedini predvidljivi ishod bit će dogovor koji za sada obje strane odbijaju.
VEZANI ČLANCI:
Michael Clarke, bivši glavni direktor Royal United Services Institute, kaže za BBC da se ruski obrambeni proračun utrostručio od 2021. i sljedeće će godine činiti 30 posto državne potrošnje. To će rat u Ukrajini učiniti dužim i traumatičnijim od bilo čega što je Europa poznavala od sredine prošlog stoljeća. Nadolazeća godina pokazat će jesu li Rusija i njezini dobavljači u Sjevernoj Koreji i Iranu ili Ukrajina i njezini zapadni podupiratelji sposobni i spremni ispuniti zahtjeve iscrpljujućeg rata.
Ruske snage bi se mogle ponovno pokušati probiti duž cijele fronte, a Ukrajina će vjerojatno pokušati iskoristiti uspjeh koji je imala u ponovnom uspostavljanju kontrole nad zapadnim Crnim morem i svojim vitalnim trgovačkim koridorom do Bospora. Kijev će vjerojatno pokušati organizirati još neke vojne akcije kako bi rusku vojsku izbacio iz ravnoteže u nekim područjima.
- U biti, 2024. izgleda kao godina konsolidacije i za Kijev i za Moskvu. Rusija nema oprema i obučeno ljudstvo za pokretanje strateške ofenzive do proljeća 2025. – kaže. Ukrajina treba zapadnu financijsku i vojnu potporu. Tijek rata 2024. više će se odrediti u Moskvi, Kijevu, Washingtonu, Bruxellesu, Pekingu, Teheranu i Pjongjangu nego u Avdiivki, Tokmaku, Kramatorsku ili bilo kojem od razorenih bojišta duž prve crte bojišnice.
VEZANI ČLANCI:
Ben Hodges, bivši zapovjednik kopnene vojske Sjedinjenih Država, ističe da će Rusija učiniti sve što može da zadrži teritorij koji trenutno drži pod kontrolom. Istovremeno jača svoju obranu i nada se da će Zapad izgubiti volju za nastavak podrške Ukrajini. No, Ukrajina se bori za svoj opstanak i dobro zna što će Rusija učiniti ako obrana stane. Hodges vjeruje da će početkom nove godine SAD ipak donijeti paket pomoći. Ukrajina će, smatra, osnažiti vojne postrojbe i pojačati proizvodnju streljiva i oružja. Uz to, do početka ljeta Ukrajina će po prvi put moći koristiti borbene zrakoplove F-16 američke proizvodnje, kojima će se suprotstaviti ruskim zrakoplovima Su-30/Su-35 i MiG-31.
Kelly Grieco, analitičarka u američkom Stimson centru, za Reuters je istaknula da F-16 zahtijeva dobro pripremljenu pistu za polijetanje jer bi veliki donji usisnik zraka mogao usisati i krhotine s tla, dok su na MiG-u 29 dva ulaza za zrak smještena visoko na stranama trupa.
VIDEO Rusi ostavili pustoš nakon okupacije
Ja navijam samo za Dinamo Zagreb!!!