Svog predsjednika Hrvatska će ipak birati u drugom izbornom krugu, između Zorana Milanovića i Dragana Primorca, iako se po izlaznim anketama činilo da će još jučer sve biti riješeno u Milanovićevu korist te da će on biti prvi nakon Franje Tuđmana koji je uspio poziciju na Pantovčaku obraniti već u prvom krugu. Rezultati Državnog izbornog povjerenstva na više od 99 posto prebrojanih glasova potvrdili su da je Milanović, u tom trenutku s 49,11 posto osvojenih glasova, doista došao vrlo blizu takve, plebiscitarne podrške. Za pobjedu u prvom krugu Milanoviću je tako nedostajalo samo oko 5000 glasova.
A uz takvu podršku, javnosti se obratio govorom u kojem je središnja tema bila odnos s Vladom, odnosno tvrda kohabitacija s premijerom Plenkovićem, koja je obilježila proteklih pet godina njegova predsjedničkog mandata. Pa je najavio da će Vladi ponovno pružiti ruku, kako je to, tvrdi, učinio prije pet godina. – Hrvatska si ne može dopustiti da u ovako kompliciranoj situaciji dionici politike ne budu na istoj strani, barem oko nekih temeljnih stvari – rekao je Milanović, ali i odmah dodao kako, s obzirom na dosadašnje iskustvo, oko toga nema iluzija.
Njegov izazivač, kandidat HDZ-a i kompletne vladajuće koalicije, u prvom je krugu ostao na nešto više od 19 posto podrške, što je, objektivno, popriličan izborni podbačaj, jer se radi o rezultatu koji je daleko ispod rejtinga koji uživa sam HDZ, i bez koalicijskih partnera.
VIDEO Plenković odgovorio na pitanje Večernjakovog novinara: 'Što je ovo, psihoanaliza?'
Da bi Primorac mogao proći lošije od očekivanja, dalo se donekle zaključiti i iz podataka o izbornom odazivu do 16:30, koji je ukupno na razini Hrvatske bio niži nego na prošlim, pa i u prvom krugu predsjedničkih izbora 2014. godine, na kojima je Ivu Josipovića na kraju detronizirala HDZ-ova Kolinda Grabar Kitarović. Loš ukupan odaziv ukazivao je na to da birači među ponuđenim kandidatima nisu prepoznali jakog izazivača Milanoviću, a dojam je dodatno pojačao odaziv po pojedinim županijama, gdje se vidjelo da se na birališta u manjem postotku izlazilo u sredinama tradicionalno naklonjenim HDZ-u, posebno u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja je, uz 28,52 posto onih koji su izišli na birališta, ostala na dnu po odazivu. A budući da je riječ o županiji u kojoj je, uz HDZ, i najjače uporište Domovinskog pokreta, ispada da se ni u redovima najvećeg HDZ-ova partnera nisu pretrgli kako bi pojačali izborne šanse Primorcu.
Da se radi o znantno slabijem rezultatu od očekivanog, u HDZ-u jučer nisu tajili. Gordan Jandroković već je nakon prvih rezultata izlaznih anketa priznao kako su one iznenadile njegovu stranku, no odbio je tumačenja da su birači ovim poslali poruku HDZ-u, Vladi i vladajućoj koaliciji, tumačeći kako je riječ o drugoj vrsti izbora, na kojima se odlučuje o osobi, ne o strankama. Slično je na pitanje o odgovornosti vrha stranke za Novu TV odgovorio i Davor Božinović, podsjećajući kako su Primorca kao kandidata potvrdila sva središnja tijela HDZ-a, ali i drugih koalicijskih stranaka.
Stranački kuloari istovremeno su, međutim, počeli analizirati što će ovako loš rezultat HDZ-ova predsjedničkog kandidata značiti za stranku i za njezina predsjednika, premijera Andreja Plenkovića, pri čemu se među nekim visokopozicioniranim dužnosnicima moglo čuti kako konkretnu opasnost za Plenkovića u ovom času ne treba očekivati, ali da bi se situacija mogla odraziti na ono što će se u HDZ-u događati u pripremi lokalnih izbora i na tim izborima.
Ova stranka, naime, u najvećem broju sredina još nije odredila svoje kandidate za župane, gradonačelnike i načelnike općina koje će pred birače poslati u svibnju iduće godine, iako se najavljivalo da će taj posao biti odrađen do općeg sabora HDZ-a u listopadu. Naši sugovornici sada procjenjuju da će Plenkoviću nakon Primorčeva izbornog podbačaja sada biti znatno teže na terenu provesti svoju volju i iz Zagreba nametnuti kadrovska rješenja za manje sredine.
FOTOGALERIJA Krenule šale na mrežama, jedan kandidat posebno na meti: 'Za njega ni mama njegova nije glasala'
A da je ovih kuloarskih reakcija svjestan i Plenković, jasno je iz onog što je nakon prebrojavanja velike većine glasova rekao novinarima u Primorčevu stožeru. "Primorac je htio biti kandidat, nitko drugi u vodstvu HDZ-a nije htio igrati ovu utakmicu", podsjetio je Plenković, a jasno je kako je njegova "žaoka" tu bila usmjerena prema Ivanu Anušiću, potpredsjedniku stranke i ministru obrane, kojega se također razmatralo kao potencijalnog HDZ-ova predsjedničkog kandidata, no on za to nije pokazao preveliku ambiciju. Iako, treba reći da u stranci i dandanas unisono tvrde kako je izbor pao na Primorca zato što mu je anketa koju je, kažu, stranka naručila i skupo platila, pokazala kako je jedini on među kandidatima koji su se razmatrali imao šanse pobijediti Milanovića.
Iako je Primorčev zaostatak iz prvog kruga vrlo teško, ako je uopće moguće, nadoknaditi u idućih 15 dana, Plenković je procijenio da je preokret moguć, "bez kandidata koji su na desnoj strani jedino imali zadaću da preotmu glasove Primorcu". Ipak je, za svaki slučaj, poručio kako ne prihvaća tezu da je gubitak jednih izbora velik problem za HDZ koji je, podsjeća, oformio treću vladu zaredom i uvjerljivo dobio euroizbore.
Primorac je, pak, nakon što su prebrojani glasovi s gotovo svih biračkih mjesta, nastojao ostaviti dojam da vjeruje u pobjedu u drugom krugu, i to uz iste poruke o jedinstvu i "Hrvatskoj koja neće biti posvađana" pa se, barem zasad, čini da kampanju namjerava nastaviti po istom pravcu, bez obzira što mu se on u prvom krugu nije pokazao isplativim.
Što se tiče ostalih predsjedničkih kandidata, treće je mjesto po podatcima DIP-a na obrađenih 99,78 posto glasova čvrsto zauzela nezavisna Marija Selak Raspudić, i to s 9,25 posto, što je rezultat kakav su joj otprilike predviđale i ankete kroz izbornu kampanju. Iz njezina stožera na televizijskim se ekranima, zanimljivo, pojavio Dario Zurovec, gradonačelnik Svete Nedelje, nekada prvi čovjek stranke Fokus, a sada nezavisni zastupnik koji s bračnim parom Raspudić dijeli saborski klub. Zurovec je procijenio kako je Marija Selak Raspudić na predsjedničkim izborima potvrdila kako ima što pokazati "kao političarka i intelektualka" te kako je pred njom budućnost, što je sve na tragu ranijih nagađanja da je ova kandidatkinja predsjedničke izbore iskoristila za veću vidljivost uoči stvaranja nove platforme na kojoj bi se, sad je očito, mogao naći i Zurovec.
I Sama Selak Raspudić kasnije je potvrdila da su joj namjere vezane upravo uz stvaranje nove političke platforme, procjenjujući kako su predsjednički izbori i njezin rezultat na njima dokazali kako prostor za to postoji, odnosno da u Hrvatskoj "ima prostora za politiku izvan duopola vodećih stranaka i da su ovi izbori bi tek prva bitka".
Nešto manje, 8,88 posto, osvojila je kandidatkinja stranke Možemo! Ivana Kekin, a tim su rezultatom u njezinoj stranci više nego zadovoljni, Sandra Benčić procijenila je, tako, kako rezultat Ivane Kekin pokazuje da stranka ima konsolidiranu biračku bazu, što će reći da je za Kekin i Možemo! ključni cilj ovih izbora bio potvrditi rejting, bez prevelikih dodatnih ambicija. Kekin je, pak, nakon objave rezultata svoje birače pozvala da u drugom krugu zaokruže Zorana Milanovića.
Ni Mostov Miro Bulj nije uspio "potegnuti" do rejtinga koji u anketama uživa njegova stranka, što pak znači da mu je Selak Raspudić ipak uspjela odvući dio birača koji su na parlamentarnim izborima povjerenje dali njegovoj stranci, a kojima je, vjerojatno, Buljeva tvrda nacionalistička retorika ipak bila teško probavljiva. Po DIP-ovim rezultatima u trenutku zaključenja ovog teksta, Bulja je na izbornim listićima zaokružilo 3,82 posto, čime je ostao ispod debitanta na političkoj sceni Tomislava Jonjića. Jonjić je po posljednjim podatcima, za kandidata bez stranačke podrške, brojio respektabilnih 5,07 posto glasova, što ga na ovim izborima pozicioniralo kao potencijalnu novu zvijezdu desnice, budući da je na ovom polu vladala poprilična gužva, a Jonjić je iz nje izišao s najboljim rezultatom, i to bez ikakve stranačke podrške.
Ovaj nezavisni kandidat debelo je iza sebe ostavio i Branku Lozo, kandidatkinju DOMiNO-a, nove stranke koju je nakon razlaza s Ivanom Penavom i njegovim Domovinskim pokretom osnovao bivši zamjenik predsjednika DP-a Mario Radić, da bi je nedugo zatim odveo u parlamentarnu oporbu. Kandidatura Branke Lozo na ovim je izborima rezultatom trebala pokazati da ova stranka ima perspektivu, no u DIP-ovim tablicama kandidatkinja DOMiNO-a na kraju je večeri imala samo 2,41 posto osvojenih glasova. A to što je Branka Lozo rezultatom ostala i iza Jonjića i iza Bulja pokazatelj je da se DOMiNO, barem zasad, nije uspio pozicionirati kao opcija koja bi mogla ozbiljnije zaprijetiti svojim dojučerašnjim stranačkim kolegama niti se nametnuti kao nova predvodnica desne političke scene, što im je bila ambicija.
FOTO Ova dva dječaka idu u drugi izborni krug: Evo kako su Milanović i Primorac izgledali kao djeca
ne znam čemu euforija, kad to stavimo u realne okvire, milanovič je dobio je oko 21% glasova ukupnog biračkog tijela