Iako je prva prijava pčelara odbačena, ipak će se, kako doznajemo, pokrenuti istraga o pomoru pčela u Međimurju, i to kao kaznenog djela. Pčelari su dobili preporuku da uginule pčele i propalo leglo u plodištima zajedno sa saćem i okvirima neškodljivo uklone, odnosno da ih stave u iskopanu jamu, spale i zakopaju. Još se čekaju rezultati analize u Mariboru koja bi trebala dati odgovor na pitanje o kojem se točno otrovu kojim su tretirana polja radi. Karenca traje oko mjesec dana, a pčelari su uočili da su uginule i voluharice u blizini košnica.
– Iako je tretiranje insekticidima uobičajeno u poljoprivrednom gospodarenju, može izazvati smanjenje populacije korisnih kukaca u prirodnim biosustavima, smanjiti prinose u pčelarstvu, izazvati pojavu rezidua (ostataka pesticida, op. nov.) u hrani te posljedično svemu navedenom smanjene prihode pčelarima. Pritom, nepovoljni se učinak otrova na pčele pojavljuje nakon izravnog kontakta s vodom, nektarom ili peludom koji su onečišćeni pesticidima. Za pčele su najopasniji insekticidi u obliku praha koji su toksični dulje od tekućina te emulzijskih i topivih koncentrata. Mikročestice koje lebde u zraku smatraju se najopasnijima za pčele skupljačice jer su veličinom slične peludnim zrncima i imaju tendenciju lijepljenja na dlake te se tako unose u košnicu gdje mogu dugotrajno štetno djelovati na leglo i pčelinju maticu – kaže prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger iz Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, u čijem se sastavu nalazi i laboratorij za bolesti pčela APISlab, ovlašteni službeni dijagnostički laboratorij za bolesti pčela u Hrvatskoj u koji se šalju uzroci s terena.
– Uzroci su najčešće bolesti i štetnici, glad, primjena loše pčelarske prakse i otrovanja. U ovom slučaju obaviješteni smo da je riječ o masovnom ugibanju odraslih pčela, a posljedično tome i legla, na većini ili svim zajednicama u pčelinjaku te na velikom broju pčelinjaka istog područja. U ovako opisanim situacijama može se postaviti sumnja na otrovanja – kaže.
Sumnju na otrovanja pčelari u Hrvatskoj postavljaju sporadično tijekom aktivne pčelarske sezone. Posljednjih godina bilo je, ističe, nekoliko slučajeva sumnje, no nedavni pomor pčela u Međimurju, gdje je stradalo više od 1100 košnica, najteži je slučaj, s velikim štetama.
– Stalno se vode rasprave o ulozi pesticida kao uzroka ili pogodovnog čimbenika za povećane gubitke u pčelarstvu općenito i specifično, kao i utjecaja na nedavno definiranu pojavu naglog i neobjašnjivog nestanka pčela iz košnica. Budući da su pčele ekološki i ekonomski važni kukci oprašivači, procjene rizika i planiranje zaštite pčela od nepovoljnog utjecaja insekticida trebali bi se odvijati u suradnji poljoprivrednika i pčelara – objašnjava prof. dr. Tlak Gajger. Zajednice medonosne pčele mogu oboljeti od više različitih bolesti uzrokovanih virusima, bakterijama, gljivicama, nametnicima ili štetnicima pa je važno kontinuirano primjenjivanje propisanih kontrolnih mjera.
U Hrvatskoj treba više zaštiti pčele i pčelare, ako znamo koliku enormnu korist imamo od pčela, cijelo čovječanstvo, naše voćke, cvijeće, povrće, a da ne govorimo o mednim proizvodima. Treba davati veće poticaje, zaštiti pčelare, a ovakve stvari strogo kažnjavati. Treba javnost osobito mlade više upoznavati o važnosti i koristi pčele